Dana 18. studenoga obilježavamo 33. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje te se prisjećamo svih žrtava Domovinskog rata. Vukovar je danas središte okupljanja ljudi iz cijele Hrvatske i Hrvata izvan RH koji dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast Gradu heroju, simbolu otpora tijekom Domovinskog rata.
Program “Vukovar mjesto posebnog domovinskog pijeteta” počinje u 10 sati, u dvorištu vukovarske bolnice dr. Juraj Njavro odakle će krenuti Kolona sjećanja koju će predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar od velikosrpske agresije 1991.
Očekuje se sudjelovanje gotovo cijelog državnog vrha Hrvatske, dok će predsjednik RH Zoran Milanović obilježiti Dan sjećanja u Škabrnji, a u Vukovaru će ga zastupati predstojnik Ureda Orsat Miljenić. Svi predsjednički kandidati su najavili svoj dolazak.
Dolaskom na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položit će vijence i upaliti svijeće.
U 13 sati na groblju će biti služena sveta misa za sve žrtve u Domovinskom ratu, a predvodit će je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.
Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba.
U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Uz žrtvu Vukovara, prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
U spomen na 18. studenog 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode, a od 2020. taj je dan proglašen državnim blagdanom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje./Hina/HMS/
