“Ako prijatelja trebaš koji suze s lica briše
Ako prijatelja trebaš koji šapće tiho tiše
Ako prijatelja trebaš koji brige s lica čita
Ako prijatelja trebaš koji za tebe uvijek pita
A ti me zovi i ja ću doć’
A ti me zovi makar bila noć
A ti me zovi da ti snage dam
Prijatelju moj nećeš biti sam”
Novi fosili
Sjećaš li se dušo onog čarobnog trenutka kada smo se uhvatili za ruke i zajedno skočili u crveno more, u naše more ljubavi..
Bilo je predivno plivati zajedno s tobom u tom moru..
Plivali smo tako dugo dok nisam shvatila da ti više ne plivaš zajedno sa mnom..
Ja još uvijek plivam, tražim te, ali tebe nema..
Znaš, polako me već snaga izdaje..
Gušim se, ponestaje mi zraka..
Ne znam koliko ću još dugo izdržati prije nego se prepustim ovom viru agonije koji me sve jače vuče u svoje dubine..
Bez tebe ovo nije više more ljubavi, nego duboki ocean boli koji nikako ne mogu preplivati..
