Tko bi s kime mogao koalirati nakon izbora

0
661

 Što će manje opcije tražiti zauzvrat od HDZ-a i SDP-a?

Autor: I.Delić bpz.ba

Kako za sada stvari stoje, postizborna koalicija teško će se izbjeći, veći koalicijski potencijal trenutno ima HDZ, ali politika je u našoj zemlji prevrtljiva tako da nas ništa ne može, i ne treba iznenaditi.

Koliko god pokušavali izbjeći politiku, čini se kako je to posljednjih nekoliko dana naprosto nemoguća misija, jer u tijeku je izrazito intenzivna predizborna kampanja, koja nas još jednom po tko zna koji put podsjeća da smo mala zemlja, za velike političare. A u toj našoj maloj močvari mnogo je onih koji pokušavaju uhvatiti svoj dio kolača trudeći se uvjeriti naciju situ politike, a gladnu kruha da je baš njihov program prekretnica i ključ za bolje sutra. Kada biste se doista intenzivno posvetili čitanju tih programa s kojima se maše tek u predizborno vrijeme, a onda poslije izbora vrlo brzo padnu u drugi plan, tada biste veoma jasno konstatirali da svi oni, kako god da se dali zapravo obećavaju isto ne odgovarajući na pitanje kako misle realizirati te svoje basnoslovne i po svemu sudeći nerealne planove. Mnogo je političkih opcija u našoj zemlji, brojimo tako preko 140 stranaka, a preko 30.000 ljudi na neki način živi od toga zanata, kad se sve te brojke uzmu u obzir jasno je da će epilog i ovih rujanskih izbore biti tijesan te da ćemo opet svjedočiti političkoj trgovini, koja se kod nas odvija, kao što nas prošlost uči uglavnom ispod stola i netransparentno.

Kako god da se trgovina odvijala ključno pitanje nakon izbora vrlo će vjerojatno biti koalicijski potencijal dviju najvećih opcija- SDP-a i HDz-a. I dok je SDP svoju koaliciju djelom već formirao nazivajući se Narodnom koalicijom, HDz za sada čini se ima veći potencijal okupiti oko sebe stranke, koje se domognu Sabornice. Tako je primjerice veoma realno očekivati da će Hrvatska demokratska zajednica postizborno, uspije li im plan, u svoj koalicijski brod zaprimiti Most mladog metkovskog psihijatra Bože Petrova, kojega je u ovim trenucima naprosto nemoguće zamisliti u suradnji sa Partijom. Programske razlike SDP-a i HDZ-a za sada se čine trivijalnima, pa stoga ne čude spekulacije o velikoj koaliciji zavađene dvojeke, ali u ovim trenicima taj scenarij čini se nerealan, i samoubilački pa će obje struje morati potražiti saveznike u nekim manjim opcijama.

Jedna od tih manjih opcija koja se potencijalno nazire jest i ona Milana Bandića koji za sebe kaže kako bi za dobrobit Hrvatske koalirati mogao i sa crnim vragom, što čitajući između redaka znači da će za vlastiti opstanak na političkoj sceni bez problema surađivati i sa HDZ-om, i sa SDP-om, mada se u ovim trnucima imajući u vidu neke nositelje njegovih lista čini kako je veća mogućnost za suradnju sa hadezeovcima, što je uostalom nositelj liste za dijasporu Miroslav Ćiro Blažević i javno otkrio. Tu je i Ivan Lovrinović, koji nema pretjeranog potencijala, a za kojeg se spekulira da bi za guvernesku fotelju također pristao na suradnju s jednima, i drugima mada su skloniji HDZ-u. Nešto skloniji SDP-ovoj koaliciji zato je Živi zid, a njihovuvjet je izbor državnog odvjetnika. Uostalom, živozidaši su ti koji su HDZ otvoreno optužili da stvaraju razodor u njihovim redovima pa bi bilo nelogično da se nakon izbora priklone toj stranci.

No, logika i politika ne idu ruku, pod ruku uče nas to i prošli izbori na kojima je HDZ-ov saveznik bio HSLS, što se ni sada nije promjenilo. Vrlo značajnu ulogu u postizbornim preslgivanjima mogle bi imati i regionalne opcije odnosno IDS i HDSSB. Za IDS je već sada jasno kako će se prikloniti SDP-u, dok bi HDSSB u koaliciji sa Ružom Tomašić mogao prevagnuti na HDZ-ovu stranu. Moguće je da će se sabornice domoći i neka snažna imena poput Glasnovića ili Petrine, ali oni su kako za sada stvari stoje solo igrači koji se neće lako dati uvući u političku trgovinu. Prevagu bi, da priča bude ironična, mogle donijeti i manjine, a budući se Zoran Milanović ovih dana zamjerio Bošnjacima i Srbima, nije nemoguće da oni potporu dadnu HDZ-ovoj vlasti koju predvodi uglađeni europarlamentarac Andrej Plenković.