Europska unija (EU) se angažirala na spriječavanju novih izbornih inženjeringa kojima bi se Hrvatima u BiH nametali oni političari i one stranke koji nemaju većinsku glasačaku poptoru hrvatskog naroda. Takav zaključak izranja nakon sastanka posebnog predstavnika EU za Bosnu i Harcegovinu Lars-Gunnar Wigemarka s predsednikom Sabora Republike Hrvatske Božom Petrovom.
Piše: Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis
Tom je prigodom, kako je službeno priopćeno, Wigemark rekao sljedeće: “Izmjena izbornog zakona najvažniji je budući politički proces u BiH.” I u razgovoru s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem, Wigemark je istaknuo kako je izmjena izbornog zakona te nastavk gospodarski i socijalnih reformi “osobito važna za poliitčku budućnost BiH.”
Wigemarkovo uzdizanje izmjena izbornog zakona na tron kao najvažnijeg “budućeg političkog procesa u BiH,” snažna je politička poruka čija bi realizacija mogla izmjeniti nepravedan politički krajolik u kojem se Hrvatima osam godina podmetalo Željka Komšića u Predsjendištvu BiH a po istom modelu u platformašku vlasti su ubacivane one stranke s hrvatskim predznakom i njihovi nedorasli politički predstavnici za koje hrvatski narod većinom nije glasovao.
Treba primjetiti kako je Wigemarkovo zauzimanje za izmjenu izbornog zakona kao “najvažnijeg budućeg poliitčkog procesa u BiH” obznanjeno 20. veljače, dakle samo dan nakon što su u nedjelju, 19. veljače Gospodnje 2017. godine, održani ponovljeni lokalni izbori u Stocu na kojima je, čini se, prakticiran pokušaj bošnjačkog političkog nametanja Hrvatima još jednog Komšića, ovaj puta Mate. Koalicija bošnjačkih stranaka okupljena u Incijativi za Stolac najavljivala je bojkot svojeg sudjelovanja na ponovljenim izborima, ali je na sam dan održavanja tih izbora, izvela kopernikantski obrat odustavši od bojkota pozivom svojim biračima da glasuju za Matu Komšića kao kandidata Socijaldemokratske fronte za stolačkog gradonačelnika. Inforamcije govore kako se radi o temeljito pripremanoj taktici Inicijative za Stolac kreiranoj u dosluhu s bošnjačkim političkim vodstvima u Sarajevu.
Prema tim tumačenjima, pričom bošnjačke koalicije o bojkotu ponovljenih izbora u Stocu nastojalo se uspavati hrvatsko biračko tijelo u tom gradu kako bi ga se pasiviziralo da u što manjem postotku izađe na izbore, a onda pozivom Bošnjacima na dan izbora da odustanu od bojkota i masovnijim izlaskom na birališta uhvate na “glasačkom sapavanju” Hrvate i instaliraju Matu Komšića za načelnika.
No, ishod izbora u konačnici je izložio javnosti demaskiranu karikaturalnost takvog plana u činjenici da je Socijaldemokartska fronta Mate Komšića prikupila, kako je izvješćeno, samo četiri glasa u utrci za Općinsko vijeće a on kao projekt bošnjačke koalicije u utrci za načelnika osvojio je čak više do 2.900 glasova ili 40 posto, što mu ipak nije bilo dostatno jer je kanditad HDZ-a Stjepan Bošković izborio pobjedu za načelnika osojivši 60 posto glasova.
Čini se kako su strukture Europske unije na ponovljenim stolačkim izborim prepoznale i pokušaj ponavljanja scenarija nametanja Hrvatima onih dužnosnika za koje oni ne daju svoju glasačku potporu. Munjevito zauzimanje posebnog predstavniak EU za BiH Wigemarka za izmjenu izbornog zakona zapravo odražava novi trend Europske unije u kojem EU nije samo registrator događanja u BiH nego i pokretač promejna. Čini se kako u ovom Wigemarkovu poticanju novog izbornog zakona u BiH treba tražiti i prve opipljive učinke najnovije Rezolucije Europskog parlamenta o napretku u BiH koja je usvojena prošlog tjedna a u kojoj se promoviraju načela federalizma i ističe važnost da konstitutivni narodi izaberu “svoje zakonite poliitčke predstavnike.”
Pokušaj da se u Stolcu Hrvatima nametne još jedan Komšić je paradoksalan i zbog činjenice da je taj igrokaz uslijediio samo nekoliko dana nakon što se predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa i bivši Reisu-l-ulema Mustafa Cerić opravdano pobunio protiv nagovještaja kako bi srpska politika mogla posegnuti za odabirom sebi podobnih Bošnjaka. Cerićevoj rekaciji povod je bila izjava ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića u vezi najava bošnjačkog člana Predsjendištva BiH Bakira Izetbegovića kako će pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) biti pokrenut postupak revizije presude iz 2007. po tužbi kojom je BiH teretila bivšu SR Jugoslaviju odnosno današnju Srbiju za agresiju i genocid.
Mektić je rekao sljedeće: “Poštujem SDA, ali Bakir Izetebegović ne može biti nama partner za BiH. Zato mislim da moramo tražiti partnera na nekom drugo mjestu jer BiH moramo praviti po mjeri svih građana, na način da bude država u kojoj ćemo se međusobno uvažavati.”
Ova je Mektićeva izjava razljutila Cerića koji je uzvratio riječima: “Mektić misli da srpska politika mora tražiti partnera ‘na nekom drugom mjestu.’ Jasno je da je srpska politka u potrazi za podobnim Bošnjacima.” Pri tomu Cerić dodaje kako su ta vremena (podobnih) “zauvijek prošla.” Posve je ispravno Cerićevo protivljenje srpskim pokušajima da za svoje potrebe selektiraju “podobne Bošnajke.” No, taj bi princip jednako trebao vrijediti i za kreatore Bonjačke politike koji su u Željku Komšiću osam godina eksploatirali sebi “podobnog Hrvata” a isti takav model “podbnih Hrvata” prakticirali su i u platformaškoj vlasti. No, Cerić je tada šutio. Ne ponovilo se!
Wigemarkov poticaj izmjenama izbornog zakona u BiH ima i preventivnu dimenziju jer sljedeće (2018.) godine su parlamentarni i izbori za članove Predsjendištva BiH. Projektanti novog izbornog zakona u BiH, po svoj prilici, žele izbjeći repriziranje izbornih muljaža u 2018. godini koje bi producirale nove nestabilnosti u jugositočnom dijelu europskog kontinenta. /HMS/
