General Zlatan Mijo Jelić
komentirao je u emisiji “Otvoreno” optužnicu protiv njega koju je prije dvije godine podignulo Tužiteljstvo BiH, koje ga tereti da je u ratu u Bosni i Hercegovini bio dio udruženog zločinačkog pothvata (UZP).
-Problem je što hrvatska javnost ne zna ili ne želi znati da u Bosni i Hercegovini postoje dva zakona po kojima se sudi za ratne zločine. To je kazneni zakon iz bivše SFRJ i kazneni zakon BIH donesen 2003. godine. Prvospomenuti ne poznaje termin udruženi zločinački pothvat, široki rasprostranjeni napad protiv čovječnosti, selektivnu zapovjednu odgovornost. Po tom se zakonu sudi Muslimanima dok se retroaktivnom primjenom zakona iz 2003. godine sudi Hrvatima – istaknuo je Jelić.
Analizirajući matricu po kojoj se podižu optužnice u BiH, podsjetio je i na ulogu pravosuđa u Republici Hrvatskoj.
– Ključni je problem u tome što u Republici Hrvatskoj to nikog ne zanima. Hrvatska i BiH imaju potpisan sporazum između tužiteljstava. Neka temeljem tog sporazuma pravosudni sustav RH zatraži materijale od Tužiteljstva BiH, prouči ih i onda potvrdi ili odbaci optužnicu. Ako optužnica bude potvrđena, spreman sam se pojaviti pred hrvatskim pravosuđem, bez obzira što mi se optužnicom niti jedan zločin osobno ne stavlja na teret – kazao je Jelić, istaknuvši da je državljanin Republike Hrvatske.
Pitajući se zašto se ne procesuiraju zločini nad Hrvatima, podsjetio je na 331 logor Armije BiH, od čega je istaknuo one u Bugojnu.
– Armija BiH u ratu je imala 331 logor, kroz koji su prošla 14444 registrirana Hrvata. Recimo, u Bugojnu je bilo zatočeno 2,5 tisuće Hrvata od čega je 90 posto civila. U logorima u Bugojnu ubijeno je 35 zarobljenih vojnika HVO-a, 19 ih se još vodi kao nestalo. Tih 19 vojnika, prema izjavama svjedoka, odvedeni su na Rostovu, planinu između Bugojna i Novog Travnika, gdje je bio kamp mudžahedina koji su izvodili obuku za lokalne pripadnike Armije BiH. Završni čin te obuke, prema iskazu svjedoka koji je iskočio s kamiona i spasio se, bio je ritualno odsjecanje glave – podsjetio je Jelić, dodajući kako je žalosno da se u hrvatskoj javnosti govori isključivo o Dretelju i Heliodromu i Ahmićima, ali ne i o Grabovici, Uzdolu, Maljinama, Bugojnu, Kaknju, itd.
Osvrnuo se i na logor Armije BiH “Muzej” u Jablanici.
– U tom logoru bilo je 900 Hrvata a Jablanica je tada imala samo 2200 Hrvata. Od tih 900 zarobljenih Hrvata, preko 800 su bili civili koji su dovedeni iz Doljana 28. srpnja 1993., a među njima bilo je 69 djece. U tom logoru bili su do 1. ožujka 1993., odnosno do potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Najmlađe dijete zatočeno u logoru “Muzej” u Jablanici imalo je 29 dana. Jedno dijete se rodilo u logoru, to je mala Jelena koja danas studira u Zagrebu – naglasio je Jelić-
Ističe kako su u Haagu osuđena samo dvojica časnika Armije BiH koji su zajedno su dobili 5 i pol godina zatvorske kazne.
U emisiji je pročitao i dijelove pisma Sefera Halilovića upućenog Predsjedništvu BiH, ministrima obrane i unutarnjih poslova, te vrhu SDA, u kome je riječ o zločinima Armije BiH.
M.J.
