Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko pripada Klubu zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati), članica je Odbora za razvoj, Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom i Izaslanstva u Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini Afričko karipskih zemalja i EU-a te aktivna članica Odbora za vanjske poslove, Pododbora za ljudska prava, Članica Izaslanstva u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Južnog Kavkaza te Članica Izaslanstva u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini.

ZOVKO: Bez jednakosti nema niti Europske BiH

Iako je u Europski parlament ušla kao „zamjenski“ zastupnik (umjesto Davora Ive Stiera, dok je Ivica Tolić istodobno zamijenio Andreja Plenkovića, očito je brzo pohvatala konce za više nego aktivan mandat.

-U protekle skoro dvije godine, intenzivno radila na područjima vanjske, sigurnosne i migracijske politike Europske unije. Kao članica izaslanstava parlamentarnih odbora posjetila sam brojna krizna žarišta, kao i izbjegličke kampove, od oni za sirijske izbjeglice u Libanonu, Nigerije, pa sve do Peshewara na granici s Afganistanom, a koji su mi dali uvid u ono što EU radi na terenu, a sve s ciljem kako bi pomogla državama koje primaju velik broj izbjeglica, kao i rješavala uzroke migracija na njezinim izvorima. Posjete i razgovori koje smo imali tijekom obilaska terena dali su nam uvid u realnu sliku onoga što nas očekuje, a kasnije smo ih u parlamentu s relevantnim akterima adresirali kako bi prevenirali i smanjili migrantske pritiske na našim granicama.

Radom na terenu spoznala sam konkretne mogućnosti za unapređenje stoga sam u izvješćima naglašavala važnost javne diplomacije u komuniciranju onoga što je Unija napravila, kao najveći kontributor vanjske pomoći, te pozvala na bolju koordinaciju financijskih instrumenata EU-a s instrumentima međunarodnih razvojnim institucijama kako bi se postigao što veći sinergijski učinak razvojne pomoći, govori Zovko u intervjuu za Spektar Slobodne Dalmacije.

Bili ste imenovani i za voditeljicu promatračke misije Europske unije za izbore u nepalu. Otkud baš Nepal?

Aktivno koristim četiri jezika i imam dugogodišnje iskustvo u vanjskoj politici te sam zahvaljujući tome i uz intenzivan angažman u Odborima za razvoj i vanjsku politiku bila prepoznata i predložena od strane Europskog parlamenta, a potom imenovana od strane Visoke povjerenice za vanjsku politiku Mogerini da u ime Europske Unije vodim promatračku misiju te dam preporuke nakon završetka izbornog procesa i formiranja vlasti u Nepalu. Ova promatračka misija je nakon Kenije gdje sam bila član izaslanstva Europskog parlamenta koji je nadgledao izbore te Zimbabvea iz kojeg sam se nedavno vratila nakon nadgledanja izbora mi je dala uvid u izborne procese od Azije do Afrike i neprocjenjivo iskustvo u ocjenjivanju korektnosti provedbe istih sukladno usvojenim regulativama i međunarodnim standardima.

Neizostavni dio Vašeg političkog djelovanja posvećen je BiH i njezinom približavanju standardima Europske unije. Kako ide na tom planu?

Naravno, budući da sam Hrvatica rođena u Mostaru, istaknula bih svakako da sam najveći dio svoga parlamentarnog rada posvetila ustavnoj jednakopravnosti treće konstitutivne zajednice u Bosni i Hercegovini čija je ustavna nejednakopravnost i položaj od mog uključivanja u politiku početkom 2000-tim godinama bila ignorirana od strane međunarodne javnosti zbog “crnih legendi” kako se u španjolskoj nazivaju medijske i javne neistine koje su o nama stvarane. Cilj mog političkog angažmana je isto rješenje i isti položaj sva tri naroda i građane u okviru jedne europski orijentirane zemlje i puna pomoć na njezinom europskom putu na kojem sam oduvijek radila i što je temelj zalaganja moje stranke. Također rad na promociji njezinih kulturnih i vjerskih različitosti. U tom kontekstu kazat ću Vam da u susret parlamentarnim izborima, koji će se održati u BiH u listopadu, putujem s kolegama iz EPP-a u posjet Sarajevu u svrhu utvrđivanja činjenica po pitanju političke, gospodarske i sigurnosne situacije u BiH, kao i davanju našim partnerima u BiH potpore u provedbi onih najvažnijih reformi koje su potrebne da bi dobila kandidacijski status.

Sredinom srpnja, u New Yorku ste, u sklopu službenog posjeta izaslanstva Odbora za razvoj Ujedinjenim narodima susreli ste se i s tajnikom UN-a Antonio Guterresom. O čemu ste razgovarali i što se tražili od prvog čovjeka UN-a?

Da. Sudjelovala sam na sastanku s glavnim tajnikom UN-a Guterresom, a raspravljalo se o ispunjavanju ciljeva iz Programa održivog razvoja do 2030., reformi UN-a kao i o novim sveobuhvatnim sporazumima UN-a za sigurne, uredne i zakonite migracije te o izbjeglicama. Glavni tajnik Guterres nas je upoznao o postignutim dogovorima u vezi sveobuhvatnim sporazumima koji će biti usvojeni krajem godine u Marrakechu. Tijekom rasprave uručila sam glavnom tajniku rezoluciju EP-a o sveobuhvatnim sporazumima čija sam bila suautorica, te sam mu naglasila kako je od ključne političke važnosti za budućnost EU-a rješavanje migrantski pritisaka na njenim granicama. U tom pogledu, naglasila sam kako je potrebna i potpora UN-a u osiguranje tehničke i financijske potpore državama članicama EU-a, ali i državama na Balkanskoj ruti, koje nalaze pod velikim migrantskim pritiscima. Jer ključ borbe protiv nelegalne migracije je sprječavanje krijumčarenja migranata i zaustavljanje ovih tijekova na način da se oni prekidaju na izvorima.

U Washington D.C.-u ste razgovarali i s predstavnicima američkog State Departmenta. Koliki je uopće njihov interes za rješavanje problema u ovom dijelu Europe? Koliko smo zapravo u njihovom fokusu?

Razgovarali smo situaciji na Zapadnom Balkanu, kao i utjecaju trećih neeuropskih država na tom području, žurnosti usvajanja izbornog zakona u BiH te značaju očuvanja jednake distance između svih političkih aktera u BIH i važnosti povratka ranijoj nepristranoj ulozi američke administracije u traženju rješenja za BiH. Objasnila sam konstruktivnu ulogu koju je Europski parlament igrao u proteklim godinama za BiH te principe federalizma koji su u Europi općeprihvaćeni i na čijim je temeljima izgrađena, razvijena i očuvana Europa kakvu danas poznajemo. Tijekom te posjete, imala sam kontakte i s američkim medijima koji su objavili op-ed u uglednom američkom New Atlanticistu u kojem sam pozvala na snažniji i manje pristran angažman američke administracije u BiH u svrhu pronalaženja rješenja po pitanju izbornog zakona, a kako bi se izbjeglo pogoršanje situacije na štetu njezinih građana.

Koliko ste kroz svoj angažman mogli konkretno učiniti da se prije svega ukaže na neravnopravan položaj Hrvata u BiH, a potom kroz amandmane na rezoluciju o federalizmu te kroz aktivno lobiranje kod svojih kolega i kroz susrete s međunarodnim akterima koji odlučuju o Bosni i Hercegovini?

Istina jest da je najveći dio mog parlamentarnog rada posvećen Bosni i Hercegovini i njezinom europskom putu, promociji kulturne baštine i povijesti. Stoga sam u suradnji s kolegama Cristianom Dan Predom i Dubravkom Šuicom, organizirala konferenciju u Europskom parlamentu koja je imala za cilj kolegama iz EP-a približiti Bosnu i Hercegovinu kao državu kulturnih i vjerskih različitosti. Organizirali smo i izložbu o mostovima na listi svjetske baštine te vjerskim objektima koji su obnovljeni sredstvima UNESCO-a. Odmah po dolasku Europski parlament, aktivno sam se uključila u izradu rezolucije o Bosni i Hercegovini, gdje sam skupa s kolegama, kroz parlamentarnu proceduru ulagala amandmane, koji su poslije bili obuhvaćeni u rezoluciji, a koji su naglašavali važnost provođenja ključnih institucionalnih reformi kako bi BiH postala vjerodostojan kandidat za članstvo u EU. Nužne reforme uključuju izmjene izbornog zakona temeljenog na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti konstitutivnih naroda. Osim što sam sudjelovala u izradi rezolucije, aktivnom sam radila na informiranju kolega u EP-u i predstavnika Komisije o važnosti izmjena izbornog zakonu kao ključnom rješenju za BiH, ali i za EU. Ono što vidimo sada jest da su Europska komisija i ostali međunarodni akteri uvidjeli važnost izmjena temeljenih na presudi Ustavnog suda.

Koliko Vlada i premijer Plenković pomažu obzirom da je stabilna i europska BiH, u kojoj je hrvatski narod jednakopravan, najvažniji interes Hrvatske ali i EU zbog pitanja mira sigurnosti na granicama ?

Vlada čini mnogo kako bi očuvala mir i sigurnost u svom neposrednom susjedstvu i u tom kontekstu ukazuje na važnost temeljne konstrukcije BiH te jednakopravnosti sve tri konstitutivne zajednice. Skretanjem s europskih tračnica Bosne i Hercegovine otvorio bi se put izravnom utjecaju trećih neeuropskih država, a to bi samo pridonijelo destabilizaciji cijelog Zapadnog Balkana. Sam premijer Plenković, za mandata u Europskom parlamentu, učinio je mnogo za BiH tijekom predaje aplikacije za članstvo u EU, dok sada na čelu Vlade upravo Bosnu i Hercegovinu stavlja na vrh prioriteta Republike Hrvatske. Upravo zato što Hrvatska dijeli više od tisuću kilometara granice s BiH time je interes Hrvatske, ali i EU, za stabilnom i sigurnom BiH veći. Hrvatskoj, ali i EU, nije svejedno da se unatoč protivljenju lokalnih vlasti, u Velikoj Kladuši smjesti privremeni centar za izbjeglice.

Posljednjih mjeseci vidjeli smo kako je porastao broj ilegalnih prelazaka u Hrvatsku, čime se dovodi u pitanje sigurnost granica Republike Hrvatske. Jeste li na taj probleme ukazali povjereniku Europske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christosu Stylianidesu ?

Tijekom njegovog boravka u Splitu proteklog mjeseca imala sam priliku otvoreno razgovarati o tom problemu. A povjerenik Stylianides najavio je, osim pružanja financijske pomoći, ali i konkretnu podršku u pronalaženju trajnih rješenja za migrante u BiH.

U organizaciji vašeg Ureda u Europskom parlamentu, a nakon prošlogodišnjeg velikog požara na splitskom području, upravo ste u Splitu organizirali Konferenciju o „Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu – zaštita u službi građana“ , a na njoj je bio povjerenik Stylianides. Kakvi su njezini učinci?

Budući da je to područje bilo najviše pogođeno u prošlogodišnjim požarima, gdje je zabilježena velika materijalna šteta i upravo zbog te prošlogodišnje nevolje, htjela sam s ovom konferencijom objasniti javnosti i struci što bi značio novi unaprijeđeni Mehanizam Unije za civilnu zaštitu te uspostava instrumenta rescuEU za države članica EU-a u koordiniranoj i učinkovitijoj borbi protiv šumskih požara, ali i ostalih prirodnih katastrofa. Konferencija je, uz povjerenika Stylianidesa i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, okupila sve relevantne aktere iz sustava civilne zaštite te stoga smatram da je bila iznimno uspješna u aktualiziranju ove teme. Povjerenikov dolazak u Split, što dosada nije bila uobičajena praksa da povjerenici posjećuju Split, omogućio mu je da se uvidi postignuća i potrebe lokalnih organizacija civilne zaštitu u Republici Hrvatskoj te se nadam da će to biti osnova za daljnju suradnju na tom području. Podsjećam da sam nakon prošlogodišnjih požara i interpelacije koju sam potpisala zajedno sa svojim kolegama iz Italije, Portugala i Francuske govorila na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o potrebi učinkovitijeg odgovora EU-a na tragedije koje nas pogađaju usred klimatskih promjena. Tijekom rasprave imala sam uvid u različite stavove zastupnika iz sjevernih država, koji su ovo pitanje smatrali više pitanjem pojedinačnih država.

I u tom segmentu se može vidjeti kako postoji različiti pristup pojedinih zemalja članica, odnosno što ne nekima prioritet drugima baš i nije jer nemaju tih problema?

To me je motiviralo da dobijem nadležnost za izradu mišljenja Odbora za razvoj o novom unaprijeđenom Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu koji je trebao pružiti odgovarajući odgovor za pomoć svakom građaninu EU u trenucima krize. Moje mišljenje je dobilo potporu odbora, a neki prijedlozi i rješenja u njemu su javno pohvaljeni od povjerenika Stylianidesa u čijoj je nadležnosti Civilna zaštita i humanitarna pomoć. Nakon usvajanja izvješća na plenarnoj sjednici uspjela sam da povjerenik Stylianides u svoju agendu uklopi i Split, kako bi prezentirali ono što će EU učiniti više za sigurnost građana. Također, i nadležni za ova pitanja iz kabineta povjerenika koji su bili u novoj posjeti i na konferenciji direktno su upoznati s potrebama na terenu od strane župana Bobana, ministra Božinovića. Ovom prigodom organiziran je I posjet povjerenika Stylianidesa operativnom centru Divulje i bio je izuzetno impresioniran stupnjem pripravnosti hrvatske službi. Tijekom čitavog vremena izrade moga mišljenja o unaprijeđenom Mehanizmu unije za civilnu zaštite i organizacije konferencije imala sam izuzetnu potporu od strane nadležnih ministarstava i Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Ministri Božinović i Krstičević te ravnatelj službe Lozančić zajedno sa svojim suradnicima omogućili su da interesi koje Hrvatska ima budu prepoznati i u prijedlozima novog unaprijeđenog mehanizma za civilnu zaštitu i u tomu vidim učinkovitost koordinacije i suradnje koju ostvarujemo između institucija poput Europskog parlamenta, Vlade pa do županije i grada.

Izbori za Europski parlament su u svibnju iduće godine. Kanite li se ponovo kandidirati?
To je odluka stranke koja će biti donesena blagovremeno. U svakom slučaju, željela bih nastaviti rad na temama kojima se bavim u sadašnjem sazivu kao što su mir i sigurnost u susjednim zemljama, migranti i zaštita od požara. Također, trebamo pratiti pitanja usklađenijeg pristupa i korištenja instrumenata financijske pomoći u razvojnoj i vanjskoj politici koji pridonose stvaranju stabilnijih društava u našem susjedstvu i time omogućuju uživanje u miru i stabilnosti samim građanima europske unije. Tu vidim značaj jače uloge zastupnika u EU parlamentu u koordinaciji s Komisijom. U svom radu želim pomoći kako bi što učinkovitije koristili EU fondove za ekološki prilagođenu infrastrukturu koja će pomoći snažnije razvitku održivog turizma./M.L/HMS/