Hrvatski Narodni Sabor BiH, formalno jeste udruga građana, jer je kao takav registiran na sudu. No, de facto, riječ je o najvišem predstavničkom tijelu Hrvata u BiH, jer obuhvaća hrvatske predstavnike izabrane na lokalnim i općim, od općinskih vijeća, preko županijskih skupština i entitetskih parlamenata do Parlamenta BiH. Njih ukupno 600 izabrani su predstavnici iz ukupno 14 hrvatskih političkih stranaka, članica HNS BiH, piše Hrvatski Medijski Servis.
Hrvatski Narodni Sabor čine izabrani dužnosnici ovih stranaka; HDZ BiH, HDZ 1990, HSP Hrvatska stranka prava, Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski savez HKDU- HRAST, HSP AS – Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, HKDU – Hrvatska kršćanska demokratska unija, HDU – Hrvatska demokratska unija, HNL – Hrvatska nezavisna lista, HLL – Hrvatska lista za Livno, HRS – Hrvatska republikanska stranka, Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.
Izvan HNS-a djeluje samo jedna stranka- Hrvatska stranka. Riječ je o stranci, čiji je predsjednik Božo Skopljaković sljedbenici Zubakovog NH-a, koja nema izabranog ni jednog vijećnika niti zastupnika ni na jednoj razini vlasti. Znaimljivo je kako upravo ta stranka dobiva najviše prostora u pojedinim sarajevskim medijima.
Hrvatski Narodni Sabor BiH sastaje se svake dvije godine, nakon općih odnosno lkalnih izbora. HNS na tim zasjedanjima uz ostale dokumente usvaja Deklaraciju koja odražava zajednička politička stajališta svih članica HNS-a o aktualnim političkim i društvenim pitanjima. HNS bira predsjednika i Predsjedništvo. Polovica članova tog tijela su lideri stranaka. Predsjedništvo HNS BiH, najčešće na prvoj konstituirajućoj sjednici bira Glavno vijeće HNS BiH, svojevrsnu “vladu u sjeni”, koja djeluje kao support u provedbi politika koje je usvojio Hrvatski Narodni Sabor BiH
