Dr. Dragan Čović predsjednik HDZ-a BiH i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ kaže da smatra bespotrebnim i štetnim odugovlačenje s formiranjem vlasti u BiH. Ocjenjuje da HDZ ima partnerski odnos sa SNSD-om, ali da nastoji napraviti iskorak i u dijalogu sa SDA i drugim bošnjačkim strankama.
Može li BiH u ovoj godini uopće dobiti vlast s obzirom na suprotstavljene stavove kako SDA i SNSD-a u vezi s Godišnjim nacionalnim planom, tako i SDA i HDZ-a u vezi s nekim drugim pitanjima poput Izbornog zakona?
– Ima tu raznih čimbenika, ali možda je ključan taj što mi do danas nemamo minimum unutarnje suglasnosti o BiH kao zajednici jednakopravnih naroda, kao ni o tomu kako nam država treba izgledati u budućnosti. To je ključan problem i uzrok krize u BiH koji uvijek treba imati u vidu i na kojem treba sustavno i dugoročno raditi. Pored toga, nakon prošlih općih izbora nacionalne pozicije su zakopane. Nepopuštanjem u stavovima se nastoji pokazati moć i odati privid kontrole nad nekim procesima. Bio bih mnogo sretniji kada bi se sva ta energija koja se sada troši na opstrukcije usmjerila na suradnju i dijalog.
Je li Vaš sastanak u ovom tjednu s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA, pokazatelj da se stvari u pogledu formiranja vlasti kreću naprijed?
– Mi imamo partnerski odnos sa SNSD-om, ali nastojimo napraviti iskorak i u dijalogu sa SDA i drugim bošnjačkim strankama, gdje postoji određeno nerazumijevanje i nepovjerenje u formuliranju zajedničkih prioriteta i određivanja dinamike ostvarivanja tih ciljeva. Naš stav je da su sva dosadašnja odlaganja i zastoj bili potpuno nepotrebni i da smo već morali imati formiranu vlast na svim razinama koja bi danas radila svoj posao u punom kapacitetu. Naši partneri u Sarajevu će, nadam se, shvatiti da pod krinkom tobožnje brige za zaštitu države ne mogu još dugo voditi autističnu politiku i kupovati vrijeme kako bi se izbjeglo poštivanje izborne volje građana i naroda. To što HNS, kao politički predstavnik najvećeg broja Hrvata, ne vidi BiH isto kao političko Sarajevo, ne znači da je protiv BiH. Naprotiv, uvjereni smo da onakva BiH za kakvu se mi zalažemo može biti mnogo stabilnija i prosperitetnija nego ona kakvu od Daytona do danas pokušavaju nametnuti neki bošnjački političari forsirajući majorizaciju i preglasavanje. Ne vidim kako bi reforma izbornog zakonodavstva koja bi Hrvatima jamčila poštivanje njihove izborne volje bila usmjerena protiv Bošnjaka, Srba ili bilo koga drugog. Optuživati Hrvate za rušenje države samo zato što traže legitimno nacionalno predstavljanje je, najblaže kazano, nekorektno. Jasno je da uspostava vlasti ne ovisi samo o nama, ali ćemo dati svoj maksimum da u što skorijem razdoblju dobijemo Vijeće ministara, a onda i Federalnu vladu, koja je, također, preznačajna za reforme i pozitivna kretanja u BiH gledano u cjelini.
Koliko Vi možete doprinijeti kompromisnom rješenju kada je u pitanju Godišnji nacionalni plan (ANP), koji SNSD odbija?
– Mislim da je upravo inzistiranje na ovom pitanju dovelo do njegove politizacije na način da je nepotrebno stavljeno u prvi plan što je isprovociralo očekivanu reakciju u političkoj areni RS. Time je izravno iz Federacije pitanje usvajanja ANP, od tog jasno utvrđenog tehničkog zadatka i redovite obveze BiH, pretvoreno u težak politički izazov kojim se sada moramo baviti na poseban način i tražiti kreativno rješenje. Jasno je da mi kao država BiH moramo slijediti svoje vanjskopolitičko određenje, ali moramo voditi računa da pri tome ne narušimo unutarnje odnose i konsenzualno odlučivanje. To znači da priču o NATO integracijama moramo vratiti na jedan normalan kolosijek, depolitizirati ga što više, tako da se sve ono što je već predviđeno i preuzeto kao obveza BiH u tom smislu nesmetano realizira. Bošnjačka strana ne bi trebala otežavati poziciji u RS približavanje u takvim razmišljanjima, pogotovo zato što, duboko sam uvjeren, uvjetovanja oko ANP i nisu apsolutni prioritet toj političkoj opciji kako se često želi prikazati. Više je to instrument za ostvarenje nekih drugih političkih ciljeva. Uglavnom, dogovor je moguć. Ali je potreban kompromis, a on podrazumijeva spremnost na svim stranama.
Jeftini spin i politički amaterizam
Kako komentirate neke izjave u kojima se SDS sve češće spominje kao novi partner SDA i HDZ-u?
– Mislim da se radi o političkom amaterizmu i neozbiljnosti, jeftinim spinovima. Pri formiranju vlasti u BiH treba poštovati osnovna načela koja proizilaze iz ustava, a to je da izvršna vlast mora biti demokratska odnosno imati izborni legitimitet. To je u konačnici i načelo koje je eksplicitno afirmirao, pojasnio i podvukao Ustavni sud BiH u svojoj odluci o legitimnom predstavljanju. Primjena tog načela u praksi podrazumijeva da u vlasti trebaju biti izborni pobjednici iz sva tri konstitutivna naroda, odnosno da izvršna vlast treba imati svoju zakonodavnu većinu u oba doma Parlamenta BiH. Svaki drugi pristup je neustavan, štetan i neodgovoran, a cijenu diletantizma, barem smo se do sada u više navrata u to mogli uvjeriti, nažalost su uvijek plaćali naši građani.
Kakva su Vaša očekivanja u pogledu dobivanja kandidatskog statusa do kraja godine, jer ste uvijek bili optimist?
– I to je pokazatelj da smo izgubili nepotrebno najmanje dvije godine, a da nismo uspjeli iskoristiti pozitivan zamah i inicijativu koju smo imali prije i neposredno nakon podnošenja zahtjeva za članstvo. Da nije bilo nepotrebnih odgoda, odugovlačenja, povremene proizvodnje umjetnih kriza u političkim odnosima unutar BiH i u odnosu sa susjedima, što se i dan danas čini, već bismo imali kandidacijski status i otvoreno nekoliko poglavlja u pregovorima s EU. To je ta visoka cijena politikantstva i političkih igara moći – udaljavanje i od europskog i od NATO puta. Da ne govorimo o tome koliku štetu trpi gospodarstvo i društvo u cjelini. I pored svega toga, osobno ću uvijek biti optimist, jer vjerujem u ovu svoju domovinu, jedinstvenu i europsku BiH, vjerujem u naše ljude i mogućnost zajedničkog života i suživota u toleranciji i razumijevanju. Vjerujem i znam da je BiH domovina i hrvatskoga naroda koji će u njoj biti jednakopravan i slobodan odlučivati u zajedništvu s drugim narodima, putem svojih demokratski izabranih političkih predstavnika, a da će svojim kreativnim potencijalom, kulturom i baštinom nastaviti jačati bogato europsko naslijeđe ove zemlje.
Dijalog prije svega
Kako riješiti probleme BiH i Hrvatske, prvenstveno kada su u pitanju različiti stavovi o gradnji Pelješkog mosta, a sada su se pojavile i najave o izgradnji odlagališta otpada na Trgovskoj gori?
– Dijalog prije svega. Otvorenost i ozbiljnost u vođenju vanjske politike, osobito dobrosusjedske i regionalne politike. Iz BiH su u proteklom razdoblju dolazile veoma različite poruke, često se ishitreno reagiralo radi kratkotrajne političke koristi, a istovremeno se zanemarivala činjenica da je jedini način da nas u vanjskoj politici bilo tko shvati ozbiljno taj da oko svih ključnih pitanja na unutarnjem planu postignemo konsenzus. Uvijek kada smo to imali nisu izostali rezultati. Bojim se da su odnosi sa RH nepotrebno otišli u jednu krajnost, a u službi su i produbljivanja unutarnjih međunacionalnih podjela u BiH, jer se uporno dižu tenzije umjesto da se demonstrira iskrena spremnost za dijalog. Hrvatska je bila i bit će najveći prijatelj kojeg BiH ima na međunarodnom planu, kao susjed, članica NATO-a i EU.
Kako doći do sporazuma o granici i sa Srbijom, naročito imajući u vidu to što je rješenje pitanja granica sa susjedima jedan od uvjeta za ulazak u Europsku uniju za obje zemlje?
– Pitanje granica je u nekoliko posljednjih odluka institucija EU koje se tiču procesa proširenja i prijema novih članica uvršteno među glavne kriterije. Jasno je da je BiH i Srbiji kao zemljama koje su opredijeljene za članstvo u EU iznimno važno da postignu sporazum o granicama, i to je uz malo dobre volje ostvarivo, jer vidjeli smo kako je svojevremeno završen sporazum sa Crnom Gorom. Važno je da se o ovim pitanjima vodi zdrav politički dijalog koji će biti potpora radu međudržavnih povjerenstava koja trebaju intenzivirat raspravu o tim pitanjima. Prije ili kasnije, pitanje granica će se nametnuti kao izravna prepreka pristupanju BiH EU. I u tom slučaju, kao i u slučaju odnosa s RH, bespotrebno dizanje tenzija ne može polučiti nikakve rezultate. S druge strane, poželjna je i korisna svaka inicijativa koja podržava konstruktivan dijalog.
Oživljavanje „Aluminija“ i zbrinjavanje radnika su prioritet
Što je dovelo do kolapsa u „Aluminiju“, gdje Vi vidite rješenje i mogu li do njega dovesti istrage u toj kompaniji na koje ste pozvali nadležne?
– Oživljavanje proizvodnje u „Aluminiju“ i zbrinjavanje radnika je prioritet. Sada je najvažnije zaštititi radnike i to u smislu reprogramiranja kreditnih obveza koje mnogi od njih imaju te osiguranja primanja i zdravstvenog osiguranja. Dalje, već sada se čini sve što se može na zaštiti prava zaposlenih, traže se najbolji strateški partneri, ali i pomoć od naših prijatelja, međunarodnih finansijskih institucija. U cijeloj toj priči posebno je važna uloga Vlade Federacije. Ohrabruje činjenica da je pitanje „Aluminija“ dignuto na najvišu razinu, a Vlada FBiH ima svu potporu u nastojanjima da se “Aluminij” restrukturira. Što se mene osobno tiče, imam obvezu da kao predsjednik HNS-a dam svoj maksimalan doprinos. Istodobno, potrebno je rasvijetliti sve okolnosti koje su dovele do gašenja proizvodnje u „Aluminiju“. To je jedinstvena prilika da pravna država pokaže svoju snagu, jer sve što ima obilježja kriminalnih aktivnosti mora biti istraženo i procesuirano.
Privremene odluke su nestalne i nesigurne
Dosta rasprave i zabrinutosti među proračunskim korisnicima izazvalo je kašnjenje s usvajanjem odluke o privremenom financiranju institucija BiH, a Vi ste odbacili neke optužbe da je HDZ tome doprinio i pozvali na usvajanje proračuna.
– Razumijem zabrinutost proračunskih korisnika, ali odluke o privremenom financiranju su takve kakve jesu – privremene, znači nestalne i nesigurne. Država ne može vječno funkcionirati na privremenom financiranju i naravno da ne smijemo pristati na to da životarimo od danas do sutra. Ništa u stabilnoj i prosperitetnoj državi ne smije biti privremenog ili provizornog karaktera, a mi smo se u BiH već previše nagledali i navikli na kratkotrajna i provizorna rješenja tipa „drži vodu dok majstori odu“. Niti jedno privremeno rješenje samo po sebi nije pravo rješenje i treba poduzeti mjere da se iziđe iz stanja nesigurnosti, a to je uspostava legitimne, demokratski izabrane vlasti. Pravo pitanje je zašto i tko nas je doveo u situaciju da svaka tri mjeseca strepimo i ovisimo o privremenom financiranju.
Ne ide jedno s drugim
– Mi, sa hrvatske strane, ćemo učiniti sve da potaknemo kompromis, jer su unutarnja stabilnost i euroatlantski put, kao i formiranje vlasti nedvojbeno u interesu BiH. U medijskom ratu koji se vodi protiv bh. Hrvata i njihovih političkih predstavnika spočitava nam se i da smo mi protiv NATO integracija, što je apsurdno, jer bi to značilo da smo i protiv Hrvatske. Isti oni koji dovode u pitanje našu opredijeljenost za NATO optužuju nas da štitimo interese Hrvatske. To, jednostavno, ne ide jedno s drugim.
O zastoju u realizaciji projekata
– Tehničke vlade imaju svoja ograničenja i ne mogu u punini realizirati započete niti pokretati nove projekte, kako zbog financijskih tako i uslijed zakonskih ograničenja. Da nije tako imali bismo samo nulte izbore i jednu trajnu vladu čije bi jedino vremensko ograničenje bili biološki životi njenih članova. To bi onda naravno bilo nešto retrogradno, nedemokratsko, neka vrsta apsolutizma. Zato i imamo institut izbora koji je ključ demokracije. Ako to ne poštujemo onda nema tih projekata koji nam mogu pomoći i koje uspješno možemo realizirati. Temelji gospodarskog uspjeha se grade kroz političko razumijevanje, dogovor i dijalog. Sve drugo su zavaravanja i iluzije.
(avaz.ba)
