U BiH ne postoje zajedniÄki simboli, a Hrvati, Srbi i BoÅ¡njaci su samosvjesne nacije, a ne narodi
U bosanskohercegovaÄkoj povijesti i sadaÅ¡njosti ne postoji ni jedan simbol – datum, dogaÄ‘aj, osoba, koji bi imao integrirajući uÄinak na Hrvate, BoÅ¡njake i Srbe. Umjesto potrage za takvim simbolom, istraživanje profesorice politologije s Filozofskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Mostaru dr. Damirke Mihaljević pokazuje kako jedan posve drukÄiji zajedniÄki element ipak postoji. Dr. Mihaljević je i autorica knjige “PolitiÄka kultura u Bosni i Hercegoviniâ€. Istodobno, u suradnji s Hrvatskim studentskim politoloÅ¡kim forumom Filozofskog fakulteta, provodi i novo istraživanje o politiÄkoj kulturi studenata.
VeÄernji list: Kažu da Belgijce spajaju kralj, nogometna reprezentacija i pivo, Å¡to je to Å¡to bi moglo biti integrirajući Äinitelj kada je rijeÄ o Hrvatima, BoÅ¡njacima i Srbima u BiH?
BiH nema ujedinjujućih simbola koji bi djelovali integrirajuće na naÄin kao Å¡to djeluju u jednoj takoÄ‘er viÅ¡enacionalnoj državnoj zajednici kao Å¡to je Belgija. PolitiÄki identitet je osnova politiÄkog jedinstva i stabilnosti svake politiÄke zajednice. Omogućava institucionaliziranje zajedniÄkog djelovanja i naravno Å¡iroku i masovnu osnovu lojalnosti.
VeÄernji list: No, možemo li govoriti o bilo kojem datumu, dogaÄ‘aju iz povijesti, osobi koja bi imala integrirajući uÄinak?
BiH nema takvih dogaÄ‘aja iz povijesti i rijeÄ je o duboko podijeljenom druÅ¡tvu. Ratna dogaÄ‘anja devedesetih stvorila su joÅ¡ dublje podjele. Nemogućnost postizanja konsenzusa otvorila je prostor da svaki narod ima svoje heroje i svoju istinu, dok su istodobno ti heroji i te istine za pripadnike drugih naroda zloÄinci i krivotvorenje povijesti. MeÄ‘utim, BiH ne može ići naprijed ako nije jasan odgovor na pitanje lojalnosti kao temelja svake politike. Tko kome pripada? Kakvoj politiÄkoj zajednici? Odgovori na to pitanje su od presudne važnosti za budućnost BiH.
VeÄernji list: Ipak, vaÅ¡e istraživanje je pokazalo kako postoji jedan element u kojem nema razlika. O Äemu je rijeÄ?
Postoji Å¡irok konsenzus o ostvarivanju ljudskih prava kao najveće poveznice graÄ‘ana BiH. Nema bitnih razlika u stavovima pripadnika tri konstitutivna naroda. O dvadeset navedenih temeljnih ljudskih prava postignut je konsenzus. Većina ispitanika, od 86% do 98%, smatra da su ljudska prava temelj Bosne i Hercegovine i da su važna za ostvarivanje demokratskog druÅ¡tva. Ta Äinjenica ukazuje na prodemokratske elemente u politiÄkoj kulturi i može pozitivno integrativno djelovati u funkciji demokracije.
VeÄernji list: Je li taj jedan element dovoljan za stabilnu Bosnu i Hercegovinu?
Naravno da nije dovoljan, ali bi mogla biti znaÄajna Äinjenica u strategijskom pristupu razvoja BiH. Prije svega, treba stvoriti institucionalnu osnovu, odnosno postići dogovor o ureÄ‘enju zajedniÄke države.
VeÄernji list: Kako objaÅ¡njavate da sliÄni problemi postoje i u visokorazvijenim europskim zemljama: Å koti, Flamanci, Korzikanci, Katalonci, Baski… Je li to dokaz da se iskljuÄivo na temeljima gospodarstva ne mogu rjeÅ¡avati politiÄka pitanja?
Problemi koje spominjete su jasan pokazatelj da nacionalizam nije nestao, već se samo prilagoÄ‘ava i naravno mijenja u skladu s procesima europskih integracija. Ono Å¡to se dogaÄ‘a, primjerice, u Belgiji i drugim spomenutim državama jeste subdržavni nacionalizam. Taj se oblik nacionalizma odnosi na skupine koje vide sebe kao povijesne i zakonite vlasnike odreÄ‘ene zemlje, ali koje nemaju vlastitu državu. Ti procesi i ne vode stvaranju vlastite države i po tome se razlikuju od secesionistiÄkih pokreta. Njihov cilj je održavanje politiÄke reprezentacije i institucija koje omogućavaju stalnu reprodukciju zajednice. Javlja se i protekcionistiÄki nacionalizam u zemljama EU. On, pak, teži zaÅ¡titi nacionalne kulture od migracija i drugih upada. ProtekcionistiÄki nacionalizam na EU gleda kao na savez država, dok subdržavni nacionalizam EU promatra kao savez nacija. O tome piÅ¡e profesor Vladimir VujÄić.
VeÄernji list: Jesu li Hrvati, Srbi i BoÅ¡njaci u BiH nacije, narodi ili etniÄke zajednice?
RijeÄ je o nacijama. Sve tri nacije su politiÄki samosvjesne. Imaju razvijenu pojedinaÄnu i kolektivnu nacionalnu svijest i osjećaj pripadnosti njezinih Älanova odreÄ‘enoj naciji.
VeÄernji list: Koliko onda ima izgleda pokuÅ¡aj nijekanja te tri nacije i pokuÅ¡aj stvaranja bosanske nacije i jesu li takve tendencije opasne za opstanak BiH?
Takve koncepcije nemaju perspektive i nisu dobre za BiH. BiH se ne može izgraditi kao demokratska i samoodrživa država ako se negiraju nacionalne posebnosti. Zato su pogreÅ¡ne koncepcije koje pokuÅ¡aju potisnuti u drugi plan kolektivna prava i stvarati zajedniÄki identitet graÄ‘ana BiH negiranjem nacionalne i vjerske posebnosti.
VeÄernji list: Å to je politiÄki i kulturni identitet Hrvata u BiH i koliko je on autohton u odnosu na identitet Hrvata u Republici Hrvatskoj?
Hrvati u BiH su dio hrvatske nacije koja živi u BiH. Njihov politiÄki identitet je autohton jer izvire iz teritorijalne identifikacije. Taj oblik politiÄkog identiteta podrazumijeva vjerovanje u važnost prebivaliÅ¡ta, državljanstva, a to znaÄi stjecanje graÄ‘anskih prava bez obzira na etniÄko podrijetlo.
VeÄernji list: Jesu li rjeÅ¡enje za ovu zemlju zakljuÄci Rezolucije Europskog parlamenta o BiH, to jeste zagovaranje federalizma nasuprot separatistiÄkim i unitaristiÄkim težnjama?
Pozitivno je Å¡to se na razini europske politike podržalo politiÄke koncepcije koje rjeÅ¡enja traže izvan unitaristiÄkih težnji koje su bile priliÄno zastupljene, a koje su potpuno neprihvatljive za viÅ¡enacionalnu BiH. Å to se tiÄe rjeÅ¡enja, odnosno modela države, važno je naglasiti da dobro rjeÅ¡enje može biti samo ona ustavna struktura koja će biti prepoznata kod većine pripadnika sva tri naroda kao primjerna i poÅ¡tena. Ako većina graÄ‘ana osjeća da svoje interese ne može zadovoljavajuće ostvariti primjerice u politici, gospodarstvu, socijalnom segmentu, unutarnjoj sigurnosti i sliÄno, takav politiÄki sustav ne može imati potporu ni specifiÄnu ni difuznu i ne može se konsolidirati.
VeÄernji list: Koliko je novi europski pristup, a koji se u poÄetnoj fazi temelji na gospodarsko-socijalnim reformama, dobar za rjeÅ¡avanje problema u BiH?
Ne možete ići u ozbiljne gospodarsko- socijalne reforme prije nego rijeÅ¡ite institucionalni dizajn države. Iako su te reforme nužne, na Å¡to nas upozorava veliko siromaÅ¡tvo kojim smo okruženi, one se neće dogoditi na pogodnom tlu ako se prije ne rijeÅ¡i vrlo ozbiljno pitanje ustavnih promjena. PolitiÄka ureÄ‘enost je preduvjet svakog prosperiteta pa tako i gospodarskog pa onda posljediÄnog i socijalnog. U konaÄnici, prema iskustvima tranzicije, u jugoistoÄnoj Europi pitanja politiÄke stabilnosti pokazala su se puno težim od gospodarskog rasta i uvoÄ‘enja principa tržiÅ¡nog gospodarstva.
