Stećci na Blidinju Äekaju upis na listu UNESCO-a
Iznimno kulturno blago Bosne i Hercegovine, stećci na Blidinju ponovno su dostupni pogledu posjetitelja, nakon Å¡to su proteklih mjeseci bili pod debelim slojem snježnog pokrivaÄa koji je bio i joÅ¡ uvijek je u velikoj mjeri prisutan.
Iako snijeg polako kopni pristup stećcima na Blidinju i dalje je iznimno otežan u što se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA) koja se probijala kroz snježne nanose koji su se i dalje zadržali na obodima prometnica, ali i snijega kojeg i dalje ima na Blidinju.
Razlog toga je svakako što se stećci nalaze na oko 1.200 metara nadmorske visine na lokalitetu Dugo polje.
Komisija za oÄuvanje nacionalnih spomenika BiH povijesno podruÄje – nekropolu sa stećcima Dugo polje na Blidinju proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine poÄetkom 2004. godine.
Tada je na osnovu uvida na licu mjesta konstatirano kako je nekropola sa stećcima Dugo polje u relativno dobrom stanju.
“PodruÄje je skoro potpuno nenaseljeno i u blizini joÅ¡ uvijek nema objekata koji bi mogli naruÅ¡iti izgled podruÄja ili da zagrade vizure. Pojedini stećci su oÅ¡tećeni uslijed dugotrajnih vremenskih utjecaja. Na sjeveroistoÄnoj strani većine stećaka prisutni su biljni organizmi, uglavnom liÅ¡ajevi koji razaraju strukturu kamena i prijete trajnim oÅ¡tećenjem dekoracijaâ€, bila je ocjena Komisije za oÄuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Nekropola Dugo polje sastoji se od 150 stećaka, rasporeÄ‘enih u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Od toga 72 su ploÄe, 59 sanduci, 14 visoki sanduci, Äetiri sljemenjaka sa podnožjem i jedan sljemenjak bez podnožja. Mali broj stećaka je orijentiran u suprotnom pravcu, jugoistok-sjeverozapad.
IzmeÄ‘u stećaka je uoÄeno nekoliko nepravilnih fragmenata ploÄa i sanduka utonulih u zemlju. Svi stećci su klesani od kreÄnjaka s obližnjeg kamenoloma ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je takoÄ‘er bio jedan kamenolom. Oko sredine nekropole su ostaci objekta u koji su mjeÅ¡tani ugradili nekoliko sanduka s nekropole.
UkraÅ¡ena su 32 stećka. MeÄ‘u njima je pet ploÄa, 22 sanduka i pet sljemenjaka. Kao ukrasni motiv najzastupljenije su rozete (ukupno 34 primjerka). Pojavljuju se sa Äetiri, pet i viÅ¡e listova, same ili u kombinaciji s polumjesecom. U većini sluÄajeva su plastiÄne, ali ima ih i urezanih u kamenu. Po kvalitetu obrade istiÄu se stilizirane rozete na jednom sljemenjaku.
RazliÄiti motivi
Motiv križa se pojavljuje 19 puta, u Äetiri sluÄaja stiliziran, a u jednom kao dvostruki križ. Zanimljiva kombinacija motiva na jednom stećku predstavlja jednu od osobenosti nekropole – dva kraka križa se zavrÅ¡avaju kao sidro, a dva kao trolisni ljiljani. Svi križevi su plastiÄni. Polumjesec se pojavljuje 16 puta, najÄešće u kombinaciji s rozetom i redovno je plastiÄan.
Bordure se pojavljuju kao okvirovi ploha, u vidu zavojitih linija sa spiralama ili trolistovima u slobodnim povrÅ¡inama i kao cik-cak urezane linije. Neke su linije u obliku velikog slova „S“, a neke su odvojene spirale. Zanimljiv je stećak u obliku sanduka na Äijoj je gornjoj strani bordura od urezane linije i uz nju gusto poredanih spiralnih linija s obje strane. Kružni vijenci se pojavljuju 8 puta na Äetiri spomenika. Većinom su tordirani.
U pet sluÄajeva su rozete unutar ovih vijenaca. Tordirano uže, koje je inaÄe veoma rasprostranjen motiv na stećcima u Hercegovini, na tri sljemenjaka uokviruje donju ivicu krovnih ploha stvarajući iluziju strehe kuće, odnosno kapka sanduka. NajljepÅ¡e ukraÅ¡eni sljemenjaci i sanduci imaju tordirano uže i na vertikalnim ivicama. Na nekima je uklesan friz od trake s urezanim kukicama, povijene linije s trolistovima ili povezanim spiralama.
Na tri mjesta pojavljuje se Å¡tit s maÄem, a na jednome usamljen maÄ. Dva Å¡tita su ukraÅ¡ena heraldiÄkim znacima – rozete ili dijagonalne pruge s biljnim ornamentom u obliku ljiljana.
Nerazjašnjen je motiv na jednom stećku u obliku sanduka. Najviše podsjeća na neki alat. Vrlo rijedak motiv je križ koji ima uspravni duži krak, na gornjoj strani završen kružnicom. Do krsta je, na je na jednom stećku, uklesan polukrug s drškom, najvjerovatnije srp.
U figuralne predstave spada pet scena lova, dvije turnira, dva kola (jedno žensko i jedno mjeÅ¡ovito) i jedna scena od tri figure koje izlaze iz kule. Turniri su pjeÅ¡aÄki, s buzdovanima i maÄevima. Žene se javljaju u paru na tri spomenika. Na jednom mjestu su urezanim konturama prikazane tri žene zajedno, u dugim haljinama i bez ruku. Na dva mjesta se pojavljuje po jedna žena s psom i druga sama, s visoko uzdignutim dugim rukama.
Osamljene životinje – mlada srna podignute glave i konj, prikazane su na dva stećka. Jedanput se pojavljuje i osamljena ruka.
U najzanimljivije figuralne prikaze spada scena s fantastiÄnom životinjom, najvjerovatnije predstavlja krilatog konja sa zmijom. Tri figure s rukama na prsima i pet muÅ¡kih figura s visoko podignutim rukama, takoÄ‘er su nejasnog, simboliÄnog znaÄenja.
Najstariji stećci nekropole Dugo polje datirani su u drugu polovicu 14. stoljeća. To su slabo obraÄ‘ene i neukraÅ¡ene ploÄe na istoÄnom dijelu nekropole. Nekropola se razvijala u jugozapadnom pravcu, gdje su stećci preciznije oblikovani u visoke sanduke i sljemenjake i redovnije ukraÅ¡avani. Desetak stećaka na sjeveroistoku spada, takoÄ‘e, u novije doba, 15.stoljeće.
ZajedniÄkom nominacijom Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora zatražili su upis 30 nekroplona stećaka na listu svjetske baÅ¡tine UNESCO-a. KonaÄnu odluku komisija će donijeti na zasjedanju iduće godine.
bpz.ba
