Deksametazon, steroidni lijek koji usporava proces upale, mogao bi biti učinkovit u liječenju ozbiljnih slučajeva Covida-19, objavio je BBC pozivajući se na preliminarne rezultate kliničkog pokusa Recovery.
Riječ je o kliničkom pokusu koji je počeo još u ožujku, a u sklopu koga znanstvenici Sveučilišta Oxford ispituju učinkovitost postojećih lijekova u borbi s koronavirusom.
Deksametazon je jeftin i široko dostupan lijek, a spada u sintetske kortikosteroide. Koristi se u liječenju reumatskih, alergijskih i kožnih bolesti te bolesti očiju, probavnih organa, dišnih organa, krvi, bubrega, nekih oblika raka, reakcija odbacivanja nakon presađivanja organa itd.
No, pokazalo se da liječenje niskim dozama deksametazona pomaže kod težih slučajeva Covida-19 jer ublažava citokinsku oluju, odnosno pretjeranu imunološku reakciju organizma.
Znanstvenici su tako u sklopu kliničkog pokusa Recovery spoznali da liječenje deksametazonom može smanjiti za trećinu smrtnost kod pacijenata na respiratorima. Kod onih koji su morali primati kisik, lijek je smanjio smrtnost za petinu. Znanstvenici procjenjuju da se korištenjem deksametazona u liječenju ozbiljnijih slučajeva Covida od početka pandemije u Velikoj Britaniji moglo spasiti i do 5000 života.
Ovo je dosad jedini lijek za koji se pokazalo da smanjuje smrtnost, i to značajno – rekao je za BBC prof. Peter Horby s Oxforda koji je vodio klinički pokus s deksametazonom. U klinički pokus bilo je uključeno 2000 pacijenta u bolnicama koji su primali deksametazon te 4000 oboljelih koji nisu primali taj lijek.
Kod pacijenata na respiratorima, lijek je smanjio rizik od smrti s 40 posto na 28 posto. Kod onih koji su primali kisik, rizik od smrti smanjen je s 25 na 20 posto. No, deksametazon nije učinkovit lijek kod blažih slučajeva Covida-19.
– Postoji jasna, jasna korist. Liječenje deksametazonom traje do 10 dana i košta oko pet funti (cca 40 kuna ili 10 KM) po pacijentu. Dakle, u biti košta 35 funti (oko 300 kuna) da bi se spasio život. Ovo je lijek koji je dostupan na globalnoj razini – rekao je prof. Martin Landray, vodeći znanstvenik u studiji, piše Jutarnji list.
