Mostarci će birati između 31 stranke i kandidata Ulazak u završnicu

0
650

Građani Mostara na izborima 20. prosinca, a koji se održavaju prvi put nakon 2008. godine, imat će na glasačkom listiću pravo birati između 31 političkog subjekta, a od toga broja 22 su političke stranke, četiri koalicije, četiri neovisna kandidata i jedna lista neovisnih kandidata, piše Večernji list BiH.

Kada je riječ o političkim strankama i njihovu redoslijedu, na prvom mjestu na listiću nalazi se HKDU BiH, a na trećem “Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar”, koji čine SNSD i SDS. HDZ Bosne i Hercegovine nalazi se na 13. mjestu, HDZ 1990. je na 17. mjestu, dok je Koalicija za Mostar – SDA, SBB, DF, S BiH i BPS – S. H. na 19. mjestu na glasačkom listiću.

Predizborne aktivnosti

Kada je riječ o nastavku aktivnosti Središnjeg izbornog povjerenstva, objava konačnih lista kandidata koji se natječu za Gradsko vijeće Grada Mostara u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja trebala bi uslijediti najkasnije do 5. studenoga, a do istog dana trebalo bi uslijediti zaključivanje središnjeg biračkog popisa. Pritom, objava broja birača za svaku izbornu jedinicu treba biti okončana do 12. studenoga. U razdoblju koje je pred nama očekuje se i imenovanje članova biračkih odbora (aktivnost bi trebala biti završena do 20. studenoga), a njihova obuka će trajati od 21. studenoga pa do 15. prosinca.

Izborna kampanja službeno počinje 20. studenoga, dok 19. prosinca nastupa izborna šutnja i traje sve do zatvaranja biračkih mjesta na sam dan izbora.

Za Mostar će se, kao što je poznato, voditi jedna od politički prilično izazovnih bitaka, pri čemu su sve snage usmjerene na osvajanje što većeg broja mandata u Gradskom vijeću kako bi se došlo do potrebnih većina koje će omogućiti izbor gradonačelnika kroz samo Gradsko vijeće.

Gradonačelnika biraju vijećnici u Gradskom vijeću, i to na način da je potrebna dvotrećinska većina glasova, odnosno 23 vijećnika. Ako nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora između dvaju kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu.

Ako je, uslijed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu, nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobila najveći broj glasova, organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug. Ako nijedan od preostalih dvaju kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, vrši se treći krug izbora. Tek u trećem krugu jednostavna većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika od dvama preostalim kandidatima, odnosno, u pravilu to je 18 vijećnika.

Ako preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od tih dvaju kandidata bit će izabran za gradonačelnika.

Traženje većine

Međutim, s obzirom na izborno pravilo prema kojemu ni jedan od naroda ne može imati više od 15 vijećnika, logičan je zaključak kako je pred nama izborna utakmica u kojoj će Hrvati i Bošnjaci tražiti dodatne ruke kako bi osigurali 18 vijećnika za treći krug.

Drugim riječima, za izbor gradonačelnika bit će presudna potpora nekoga od predstavnika srpskog naroda, a koji mora imati minimalno četiri vijećnika.

Kada je pak riječ o samom broju vijećnika, njih 22 bira se iz šest izbornih područja, i to tako da gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad 7, a Zapad četiri, dok se s gradske liste bira još 13 vijećnika./HMS/