HDZ Bosne i Hercegovine pobjednik je lokalnih izbora u Mostaru, zaključak je koji se nameće nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata izbora u gradu na Neretvi.
Sukladno podacima, HDZ BiH ima 13 vijećnika, što ga po snazi čini prvom političkom strankom, a nakon njih slijedi Koalicija za Mostar koju čini pet stranaka (SDA, SBB, DF, SBiH i BPS – S. H.), a koja će dobiti ukupno 12 vijećnika, piše Večernji list BiH.
Na trećem mjestu je Bh. blok (koalicija SDP-a i Naše stranke) koji dobiva šest mandata, a slijedi Hrvatska republikanska stranka s tri mandata te koalicija srpskih stranaka Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar s jednim mandatom.
Najveći broj glasova
Ovakav raspored snaga pokazuje kako HDZ BiH kao pobjednik izbora ima obvezu i pravo započeti aktivnosti oko sastavljanja nove gradske vlasti, a prvi potez će biti skupljanje dovoljnog broja vijećnika za podršku pri izboru gradonačelnika.
HDZ-ov kandidat za gradonačelnika, kao što je poznato, jest dr. Mario Kordić koji je, to treba navesti, osvojio pojedinačno najveći broj glasova od svih kandidata ostalih stranaka te time potvrdio kako uživa najveće povjerenje Mostaraca.
Također, u kontekstu svih budućih aktivnosti na formiranju vlasti, posebno je značajna činjenica što je HDZ BiH odnio pobjedu u gradskoj izbornoj jedinci koja pokriva cijeli teritorij Grada Mostara, a što mu daje za pravo biti predvodnik u stvaranju okosnice nove većine u Gradskom vijeću. Istodobno, kada je riječ o šest izbornih područja, u trima većinski hrvatskim pobjedu je odnio HDZ BiH, a u trima većinski bošnjačkim Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBiH i BPS – S. H.).
Središnje izborno povjerenstvo, osim ove objave, donijelo je i odluku prema kojoj od jučer pa do sutra traje rok za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića. No, sve ove aktivnosti prolaze u znaku situacije u kojoj Tužiteljstvo HNŽ-a ima formiran predmet u okviru kojega provodi istragu oko navodnih fiktivnih prijavljivanja bošnjačkih birača.
HNS je upravo podnio prijavu ističući da je izborni proces pokazao kako postoje opravdane sumnje da su se bošnjački birači iz istočnog dijela grada fiktivno prijavljivali u gradska područja u zapadnom dijelu grada, a dokaz za takvu tvrdnju je, ističu, veliki nerazmjer u broju prijavljenih birača u većinski hrvatskim gradskim područjima.
Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Slaven Zeljko kazao je jučer kako Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar smatra da izborni ciklus još nije završen niti je moguće objaviti konačne rezultate izbora jer predmet koji je formiralo Tužiteljstvo HNŽ-a još nije okončan, naglasivši kako o ishodu istražnih radnji, utvrđivanju okolnosti i činjenica izravno ovisi izborni rezultat, odnosno raspodjela mandata.
“Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar iskoristit će sve pravne mehanizme kako bi zaštitio izborni rezultat i integritet ovih izbora jer na izborima biraju birači, a ne brojači”, poručio je Zeljko. U HDZ-u BiH komentirali su i poteze SIP-a.
“Činjenica da se Središnje izborno povjerenstvo BiH proglasilo nenadležnim u prigovoru HDZ-a BiH da je prekršen Izborni zakon BiH u dijelu koji govori o isključivoj nadležnosti ove institucije, pokazuje nespremnost ove institucije da očuva zakonitost, transparentnost i integritet izbornog procesa i rezultata izbora, a istodobno daje odgovor na pitanje što je bila motivacija za protuzakonito imenovanje pojedinih članova ove institucije”, naveli su iz Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar.
Posredni izbori
Osvrnuli su se i na samu odluku o objavi rezultata, kao i roku za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje.
“Sve se događa prema procedurama predviđenim zakonom kao da nije došlo do grubog kršenja izborne volje građana Mostara, izbornog inženjeringa i krađe glasova, čime se izravno utjecalo na izborni rezultat”, stoji u priopćenju Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar.
Osim otvorenih pitanja u kontekstu istrage, u ovom je trenutku fokus za osiguranje potrebne većine u Gradskom vijeću za izbor gradonačelnika.
Kao što je poznato, Statut Mostara predviđa da gradonačelnika biraju vijećnici u Gradskom vijeću i to tako da je potrebna dvotrećinska većina glasova, odnosno 23 vijećnika. Ako nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora između dvaju kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu.
Ako u drugom krugu ne bude dvotrećinske većine, organizira se treći u kojemu je za izbor potrebna obična većina, odnosno u pravilu 18 vijećnika.
Prema svemu sudeći, u danima koji slijede za očekivati je i početak neformalnih razgovora posvećenih osiguranju potrebne većine, a njihovo trajanje u ovom je trenutku nemoguće prognozirati. /HMS/
