Za portal vijesti.ba, govorio je prof.dr. sc. Zoran Tomić, dekan Filozofskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Mostaru.
Kada usporedimo sve te dokumente koji se tiÄu unutarnjeg ustroja BiH bit će vidljivo koliko je moguć dijalog i kompromis koji je za mene nužan jer svi želimo Å¡to prije biti Älanica EU. Na politiÄkim liderima je da pokažu koliko su politiÄki mudri i spremni rijeÅ¡iti politiÄke rebuse koji nisu jednostavni ali nisu ni nerjeÅ¡ivi. Bez obzira na sve, na BiH i budućnost europske BiH treba gledati pozitivno, istakao je u intervjuu za Vijesti.ba prof. dr Zoran Tomić, profesor politiÄke komunikacije.
VIJESTI.BA: U tri bh. grada juÄer su održani kongresi politiÄkih stranaka HDZ BiH, SNSD i SBB BiH, na kojima su za predsjednike jednoglasno izabrani stari lideri Dragan ÄŒović, Milorad Dodik i Fahrudin RadonÄić. Možete li nam ukratko analizirati ovakve rezultate?Â
TOMIĆ: Reizbori tri aktualna predsjednika dr. ÄŒovića, Dodika i RadonÄića su oÄekivani rezultati kongresa ovih politiÄkih stranaka. Radi se o tri politiÄka lidera koji imaju politiÄke mandate dobivene na temelju izbornih programa i izbornih rezultata. Sasvim je razumljivo i logiÄno da na toj izbornoj platformi politiÄki lideri odrade mandat kontrolirajući i stranaÄke procese. Dakle, nije moguće provesti izborni program bez potpune stranaÄke kontrole. Za mene je to politiÄki korektno i nužno u ovako oblikovanoj politiÄkoj areni.
VIJESTI.BA: Pojedini analitiÄari ukazuju da ovakvi rezultati pokazuju na kojem je stepenu demokratija u strankama, ali i u BiH. S druge strane, lideri istiÄu da je to posljedica jaÄanja njihove stranke i njenog jedinstva. Kako Vi tumaÄite ove navode? Jesu li ovo stranke jednog lice i da li zaista niko liderima ne smije izaći na crtu?
TOMIĆ: Radi se o liderima koji imaju dominantnu politiÄku moć unutar svojih politiÄkih stranaka. IstiÄem za mene je ovo oÄekivani rezultat, posebno u kontekstu Äinjenice da nam ti lideri kontroliraju politiÄke procese na državnoj i entitetskim razinama. Za mene je važno pitanje kadrovskog osvježavanja politiÄkog vodstva izuzmu li se aktualni predsjednici. Nisam siguran da je tu doÅ¡lo do bitnog „provjetravanja“ unutarstranaÄkih kadrovskih rjeÅ¡enja. Kada to istiÄem uvjeren sam da je u narednom ÄetverogodiÅ¡njem mandatu potrebno i nužno pripremiti nove, obrazovane ljude za nove mandate i za neku novu politiÄku eru BiH, rekao bih eru europske Bosne i Hercegovine. Za mene je to pravi izazov pred politiÄkim menadžmentom vladajućih stranaka.
VIJESTI.BA: SNSD je posebnu pažnju skrenuo usvojivši deklaraciju o samostalnoj i slobodnoj RS, u kojoj je navedeno da ukoliko do 2017. godine ne bude vidljivih elemenata stabilizacije i uvažavanja stavova RS, te vraćanja njenih ingerencija u skladu sa Ustavom BiH, u 2018. godini biće predloženo Narodnoj skupštini RS da raspiše obavezan referendum o statusu RS. Zanima nas Vaš stav o ovom dokumentu.
TOMIĆ: Moje je miÅ¡ljenje da deklaracija SNSD-a ima dva cilja. Prvi je povratak povjerenja biraÄkog tijela i javnosti u republici Srpskoj. Zapravo SNSD je pred nekom vrstom politiÄkog reepozicioniranja na politiÄkoj sceni RS. Jedan od naÄina da se to postigne je radikalizacija politike i pucanje tzv. emotivnim apelima, porukama. Drugi motiv po meni je pritisak na Sarajevo, toÄnije na boÅ¡njaÄke politiÄke lidere i traženja bolje pozicije SNSD na razini države. Å to se tiÄe referenduma o statusu RS mislim da to nije realan politiÄki scenarij.
VIJESTI.BA: OÅ¡tre reakcije stigle su nakon usvajanja ove deklaracije od predstavnika meÄ‘unarodne zajednice u BiH, politiÄkih stranaka sa sjediÅ¡tem u FBiH, ali i opozicionih partija u RS. OHR upozorava da prema Dejtonskom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i oni samo postoje temeljem Ustava BiH. Je li priÄa o referendumu u svrhu priprema za lokalne izbore naredne godine? Â
TOMIĆ: Može se staviti prijetnja o referendumu u viÅ¡e konteksta. Lokalni izbor su izbori koji se tiÄu svakodnevne loklane politike i uvjeta u kojima živimo. To su izbori u kojima polažemo raÄune za lokalno voÄ‘enje gradova i općina i pitanje referenduma o statusu RS neće imati bitnu ulogu. Razumljivo je da je ovakva politiÄka odluka naiÅ¡la na neodobravanje meÄ‘unarodne zajednice. Ponavljam deklaracija o statusu RS za mene je taktiÄko a nikako strateÅ¡ko pitanje.
VIJESTI.BA: S druge strane, krajem februara Hrvatski narodni sabor usvojio je Deklaraciju u kojoj se traži nova meÄ‘unarodna konferencija za BiH i novi Ustav BiH, kao i federalizacija BiH i formiranje Äetiri federalne jedinice. Å ta je donijela ova deklaracija? Je li ovo poziv na podjelu BiH?
TOMIĆ: Hrvati su za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i ne prijete nikakvim ocjepljenjima, referendumima. To ih razlikuje od nekih politika u Republici Srpskog. MeÄ‘utim Hrvati otvoreno istiÄu da nisu zadovoljni ovakvim statusom u BiH i smatraju da nisu ni konstitutivni i neravnopravni. Državu BiH vide kao decentraliziranu a nikako kao centraliziranu ili unitarnu BiH. Mislim da su Hrvati sa deklaracijom HNS-a pozvali na dijalog oko unutarnjeg ustroja BiH. Na koji naÄin će se otvoriti dijalog to je tehniÄko pitanje. Ako nema dovoljno politiÄke volje unutar BiH može to biti i kroz meÄ‘unarodnu konferenciju. Ignoriranje poziva za dijalog oko unutarnjem ustroju BiH može Å¡tetiti politiÄkim odnosima koji su uspostavljeni na temelju rezultata izbora 2014.
VIJESTI.BA: Da li je raspakivanje Dejtonskog sporazuma otvaranje pandorine kutije?
TOMIĆ: Za mene to nije otvaranje pandorine kutije. Poziv na dijalog je odraz nezadovoljstva politiÄkim ustrojem države Bosne i Hercegovine. Bit će zanimljivo Å¡to će u svojim dokumentima reći na svom kongresu SDA. Kada usporedimo sve te dokumente koji se tiÄu unutarnjeg ustroja BiH bit će vidljivo koliko je moguć dijalog i kompromis koji je za mene nužan jer svi želimo Å¡to prije biti Älanica EU. Na politiÄkim liderima je da pokažu koliko su politiÄki mudri i spremni rijeÅ¡iti politiÄke rebuse koji nisu jednostavni ali nisu ni nerjeÅ¡ivi. Bez obzira na sve, na BiH i budućnost europske BiH treba gledati pozitivno.
vijesti.ba / Nevena Å arenac
