Hrvatska matica iseljenika poziva na svečano predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2022., koje će se održati u petak, 22. travnja 2022. u 12 sati uoči Noći knjige u HMI-ju u multimedijskoj dvorani Matis, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
Uz ravnatelja Hrvatske matice iseljenika profesora Miju Marića Zbornik će predstaviti: dr. sc. Darko Matovac i dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; te dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, kao i urednica Vesna Kukavica.
Voditeljica promocije je Lejdi Oreb.
Hrvatski iseljenički zbornik 2022. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina – naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od trideset i jednog (31) samostalnog autorskog priloga. Građa je raspoređena na 436 stranica i ilustrirana s 120 fotografija, zrcaleći recentno iseljeničko stvaralaštvo u brojnim granama ljudske djelatnosti, koje su efektno opisali u izvornim studijama mahom doktori i magistri znanosti s prestižnih hrvatskih i stranih sveučilišta od Zagreba, Zadra, Splita i Osijeka do São Paola i Sydneya te renomirani publicisti od Toronta do Berlina i Zagreba. Prilozi povezuju, s više ili manje informacija, dvadesetak zemalja svijeta s udaljenih meridijana kao i europskoga susjedstva i to od Švedske do Bosne i Hercegovine.
Neodoljivi šarm prekogranične suradnje u ovome svesku Zbornika opisuju filolozi Ana Grgić, Darko Matovac i Marinela Aleksovski, čiji je prilog usredotočen na bogatu djelatnost Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik – Croaticum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji šest desetljeća pronosi globusom slavu hrvatskoga jezika i kulture na raznim platformama i Gutenbergove i Zuckerbergove epohe. Autori Matičina ljetopisa činjenično ruše stereotipe o našoj dijaspori i pružaju nam vjerodostojan mozaik hrvatskih migrantskih mreža 21. stoljeća, čiji naraštaji stasaju izvan Republike Hrvatske u višekulturnim metropolama razvijenoga svijeta. To je slika inovativne dijaspore, čiji su kreativni akteri prepoznatljivi u bogatstvu različitosti međunarodne zajednice – pretvorivši egzodus svojih djedova u blagodati slobode kretanja obrazovanih i marljivih ljudi s ciljem transfera znanja u rodnu sredinu Lijepe Naše.
