Klinički zavod za radiologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar trenutačno je u posljednjoj fazi pripreme za akreditaciju Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH (AKAZ).
Tu je i organizacija 2. radiološkog simpozija u Mostaru pod nazivom “Vrijeme štedi mozak” (subota, 18. studenoga)… O tim, ali i drugim važnim koracima i uspjesima za tu bolničku jedinicu, ali i cijeli SKB, novinarka Večernjeg lista razgovarala je s doc. dr. sc. Vedranom Markotićem, specijalistom radiodijagnostike, predstojnikom Kliničkog zavoda za radiologiju SKB-a Mostar i pročelnikom Katedre za radiologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Večernji list: Prije dvije godine (u studenome 2021.) s nepunih 37 godina preuzeli ste dužnost vršitelja dužnosti predstojnika Kliničkog zavoda za radiologiju SKB-a Mostar, a od ljeta ove godine i predstojnika Zavoda. Kako je uopće došlo do toga da tako mlad liječnik preuzme odgovornost za jedan klinički zavod u Sveučilišnoj bolnici? Kako ste se odlučili prihvatiti ponudu i taj nemali izazov?
Unatrag nešto više od tri godine, možda od početaka koronarazdoblja, imali smo smjenu dvaju predstojnika zavoda, veliki odljev iskusnijeg specijalističkog kadra zbog odlaska na rad u druge zdravstvene ustanove u Mostaru, ali i na rad u susjednu Republiku Hrvatsku. Zavod se našao od situacije u kojoj je imao gotovo pa idealan omjer iskusnih i mladih specijalista te nadolazećih specijalizanata za jako uspješno funkcioniranje do situacije u kojoj smo u Zavodu ostali s ukupno 10 specijalista.
Uslijed svega toga ravnatelj SKB-a Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić odlučio se pozvati me na razgovor i ponuditi mi priliku da vodim Zavod neko vrijeme. Pristao sam, znao sam vrlo dobro da je krizna situacija, da treba organizirati posao s minimumom raspoloživih ljudi, da smo dijelom u defektu i zbog kvarova na MR i CT uređajima, da je lista čekanja na neke pretrage i dulja od godinu dana, da nam nedostaje još minimalno desetak specijalizanata i još mnogo toga što treba popraviti, organizirati i doraditi.
Imao sam podršku ravnatelja, preostalih kolega i obitelji te rijetkih prijatelja, dok su svi ostali bili u nedoumici. No, samo je bilo bitno da smo u suglasju moji ljudi u Zavodu i ja, a sve ostalo postalo je nebitno. Htio sam očuvati funkcionalnim sustav radiološke dijagnostike u bolnici i županiji, a jednog dana ga unaprijediti kako bi funkcionirao s dosad neviđenim rezultatima.
Večernji list: Kako ste zadovoljni radom i razvojem Kliničkog zavoda za radiologiju SKB-a Mostar u protekle dvije godine otkako ste preuzeli funkciju vršitelja dužnosti predstojnika Zavoda?
Moram priznati kako sam vrlo zadovoljan cjelokupnim radom svih zaposlenika. Zavod je prošao teško razdoblje tranzicije u kojem smo zbog odlaska na rad u druge ustanove i zemlje ostali bez šest specijalista iz različitih područja radiologije u jako kratkom vremenu. Ovakav odljev kadra teško bi pregurali i veći centri u regiji. Da bude jasnije, ovo je bio odlazak približno 40 posto od ukupnog broja specijalista radiologije našeg Zavoda.
To je razdoblje bilo jako stresno za cijeli kolektiv, ali i za mene, s obzirom na to da sam 2021. preuzeo mjesto vršitelja dužnosti predstojnika Zavoda. Kad se osvrnem na to vrijeme, danas osjećam ponos na sve što smo učinili. Zajedno smo zbili redove, organizirali se, napravili plan, zasukali rukave, podržavali jedni druge, napravili ozbiljan posao i danas se doveli u situaciju da bilježimo nikad veći broj pretraga koje se mjesečno realiziraju u Kliničkom zavodu, kao i nikad kraće liste narudžbi za pojedine radiološke dijagnostičke pretrage. Po svemu sudeći, zahvaljujući našem zajedničkom radu, ova godina će biti rekordna po broju realiziranih MR i MSCT pretraga.
Osim specijalista, veliki teret nosi i određen broj naših starijih specijalizanata, a uz njih stasava i popriličan broj mlađih. U petogodišnjoj perspektivi mogli bismo postati jedinstven pozitivan slučaj u regiji, gdje bismo imali radiološku ustanovu koja ima dovoljan broj radiologa da pokrije rad u dvjema smjenama i subotama na CT i MR programu, dežurstva i pripravnosti te da nema situacija u kojima dolazi do duljih čekanja na radiološke pretrage za pacijente (mogli bismo biti rekordno brzi u dijagnostičkoj obradi pacijenata).
Večernji list: Koje biste provedene aktivnosti u Zavodu izdvojili kao bitne u ovom razdoblju?
Što se pak tiče aktivnosti, one su brojne, ali ipak bih izdvojio organizaciju izvođenja radioloških dijagnostičkih pretraga u više smjena i subotama, čime smo značajno povećali broj termina za MSCT i MR pretrage u ovoj godini, a posebno bih istaknuo kako smo osigurali bolji i brži protok pacijentima koji zahtijevaju obradu zbog onkoloških bolesti.
Sve ovo rezultiralo je nikad bržom obradom i nikad kraćim listama narudžbi i vremenom čekanja na pretragu; reorganizaciju programa edukacije mladih liječnika i specijalista kroz rad u smjenama, dežurstvima; održavanje redovitih mjesečnih predavanja na zavodu; intenzivnu suradnju specijalizanata i specijalista na svakodnevnoj razini; brojne odlaske na edukacije u BiH i inozemstvo (mjesečno redovito imamo jednog ili više kolega koji su na nekom obliku edukacije); uključivanje specijalizanata u visokospecijalizirane poslove sa specijalistima već u ranim fazama staža; reorganizaciju rada recepcije Zavoda, što je donijelo veliko olakšanje u radu s pacijentima i kolegama.
Tako se od 1. listopada moguće naručiti elektroničkim putem, e-mailom, bez potrebe za dolaskom u Zavod, moguće je preuzeti gotove nalaze i narudžbe svakim radnim danom do 17 sati. Ovime smo smanjili broj potrebnih dolazaka za pacijente, reducirali gužve, pojednostavili način narudžbe i osigurali još niz beneficija koje se osjete u svakodnevnom radu.
Izdvojio bih svakako i uspostavljanje i osnaživanje suradnje s regionalnim centrima za radiološku dijagnostiku u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Ljubljani, Baru, a nadam se, uskoro i u Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Podgorici. Preko raznih partnera i sponzora osigurali smo suradnju kroz edukacijske programe i sadržaje s centrima u Sloveniji, Turskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, Litvi, Austriji, Nizozemskoj, Švedskoj, Norveškoj.
Tu je i razvoj intervencijske radiologije u suradnji s profesorom Markom Radošem, a koji nam se odnedavno pridružio i u opsežnijem angažmanu. Istaknuo bih kako je rad i razvoj Odjela za intervencijsku radiologiju u protekle dvije godine doslovce promijenio život velikog broja pacijenata koji gravitiraju SKB-u Mostar.
Liječnički tim, koji čine specijalisti Gojko Bogdan i Dorijan Radančević te specijalizanti Kristian Karlović i Robert Prusina, s cijelim timom inženjera i medicinskih sestara osigurava pripravnost tima za mehaničku trombektomiju kod pacijenata s akutnim moždanim udarom 24 sata na dan, 365 dana u godini za cjelokupnu populaciju pacijenata koju pokriva SKB.
Tijekom 2022. godine izdali smo prvi vodič Kliničkog zavoda za radiologiju SKB-a Mostar za internu uporabu, a u sljedećoj ćemo izdati i napredni vodič za sve pacijente preko kojeg će se moći upoznati s radom Zavoda, opisom pretraga koje se izvode, detaljima važnim u pripremi za svaku pojedinačnu pretragu i raznim drugim detaljima bitnim za pacijente. Zavod je prvi put i sudionik i partner jednom od prijavljenih IPA projekata međugranične suradnje, a sve u partnerstvu s bolnicama u Zadru (RH) i Baru (Crna Gora).
Koncem ove godine počinje parcijalno renoviranje zgrade Zavoda u sklopu koje je planirana sanacija krovišta, promjena vanjskih otvora, radovi na pročelju i vanjskoj izolaciji te unutarnjoj rasvjeti. Ovo će uvelike olakšati rad, ali i sami tretman pacijenata, kojima će zasigurno biti znatno ugodnije i udobnije.
Večernji list: Što poduzimate, odnosno, što se događa u slučajevima kada zakažu dijagnostički uređaji?
Napravili smo i u velikoj mjeri isprobali razne planove rada u kriznim situacijama, kao, primjerice, kad su neki od dijagnostičkih uređaja u kvaru, organizacija izvanrednih smjena. Kao pozitivan primjer naveo bih situaciju pri kvaru na uređaju MR broj 2, kada smo kompletan MR program organizirali na MR uređaju broj 1 radom u trima smjenama i subotama, i to u trajanju od gotovo dva mjeseca.
Za vrijeme ove izvanredne situacije nitko od pacijenata nije čekao dodatno, nismo se doveli u situaciju da pravimo nove liste čekanja i ovo je prvi put da je rad uspješno organiziran na ovakav način. Sve je zahtijevalo veliki napor kako u organizaciji tako i u izvođenju, a posebno bih tu istaknuo rad specijalista koji su reorganizirali termine i rad naših inženjera na MR uređajima koji su nesebično i uz veliki entuzijazam pristupili ovom načinu rada.
U brojnim smo navratima organizirali ispomoć raznim drugim ustanovama koje imaju probleme u organizaciji radiološke dijagnostike kad su im specijalisti na godišnjem odmoru ili odsutni zbog bolesti ili rodiljskog dopusta. Svakako bih spomenuo i kako smo primijenili Radiološki informacijski sustav (RIS), potpomogli njegov daljnji razvoj i unaprjeđenje od početka ove godine, a primijenili smo i novi slikovni sustav za analizu i pohranu radioloških slikovnih materijala (SECTRA).
Istaknuo bih i kako smo znatno poboljšali suradnju s kolegama iz Županijske bolnice “Dr. Safet Mujić” i Opće bolnice Konjic, a koji su u pojedinim trenucima bili od velike pomoći za nesmetan rad u situacijama kad smo imali tehničkih problema s pojedinim radiološkim dijagnostičkim uređajima, na čemu smo im jako zahvalni.
Večernji list: Postoje, spomenuli ste, određeni problemi s narudžbama pacijenata za radiološke pretrage, posebice u odnosu na magnetsku rezonanciju. Možete li nam reći nešto više o tome?
Naime, u županiji do danas ne postoji jedinstven sustav naručivanja pacijenata na radiološke pretrage i otuda proistječu brojni problemi s kojima se svakodnevno susrećemo u SKB-u Mostar. Kao prvi problem izdvojio bih situacije u kojima se određen broj pacijenata naruči za MSCT ili MR pretrage u SKB Mostar, a onda u međuvremenu te pretrage realizira u nekoj drugoj ustanovi (neki u drugim javnim zdravstvenim ustanovama, a neki u privatnima), a svoj termin ne otkažu kako bi ga ustupili drugom pacijentu.
Time se Zavod dovodi u situaciju da gubi određeni broj termina iako ima dovoljno drugih pacijenata koji bi vrlo rado iskoristili te termine u slučaju da su ih pacijenti koji su bili naručeni otkazali pravodobno i savjesno. Iskoristio bih priliku i pozvao sve pacijente da pozivom na recepciju Kliničkog zavoda za radiologiju SKB-a Mostar otkažu sve pretrage za koje su zakazani, a ne planiraju ih realizirati. Ovo je krajnje korektan i human čin, rekao bih da je nekad ravan darivanju krvi.
Treći dio problematike pojavio se u posljednjih nekoliko mjeseci. Jedan dio pacijenata realizira pretrage u privatnim zdravstvenim ustanovama i onda ide u proces refundacije tih troškova preko nadležnog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Kako gotovo svi zahtjevi tj. dokumentacija u vezi s tim dođu do mene kao predstojnika kako bih se izjasnio o tome je li pacijent imao termin u SKB-u Mostar i je li postojala indikacija da se ta pretraga realizira žurnije od onog što se uistinu realiziralo, moram istaknuti kako ni za jedan zahtjev dosad nije utvrđeno kako je pacijent imao termin u SKB-u Mostar za učinjenu radiološku pretragu tj. prethodno nijedan pacijent nije napravio narudžbu u SKB-u. Većina pacijenata povela se za ranijim tvrdnjama kako se na pretrage u javnim ustanovama čeka unedogled i kako je nemoguće dobiti termin, a što je danas jako daleko od istine.
Večernji list: Iz ovoga proistječe da ste vi za jedinstveni sustav naručivanja pacijenata na preglede u Zavodu?
Jedinstveni sustav naručivanja pacijenata na radiološke dijagnostičke pretrage bio bi od velike koristi za pacijente, ali i za sve uključene u proces radiološke dijagnostike. Ujednačio bih radne obveze svih ustanova u županiji, rad svih specijalista radiologa te omogućio pacijentima jasniji uvid u liste narudžbi za određene radiološke dijagnostičke pretrage u pojedinom trenutku te pružio mogućnost izbora za pacijente.
Ovaj bi se sustav mogao iskoristiti i za vrednovanje rada ustanova i liječnika specijalista te doveo sve ustanove i liječnike u isti i jednakopravan položaj. Istaknuo bih na koncu ove teme kako smo s listama narudžbi (popularnije – listama čekanja) među onima koji imaju najbolje rezultate u regiji i najkraće vrijeme čekanja na radiološke dijagnostičke pretrage.
Večernji list: Možete li nam, s obzirom na to i da ste potpredsjednik Udruge radiologa u Federaciji BiH, reći kakvo je trenutačno stanje s radiologijom kao strukom u BiH, odnosno FBiH, te u kojem smjeru ide razvoj te medicinske grane?
Radiologija u BiH je u velikoj ekspanziji što se tiče tehničkih mogućnosti. Ovaj trend počeo je u svijetu koncem 80-ih godina prošlog stoljeća i otad grabi samo naprijed krupnim koracima zahvaljujući razvoju tehnologije koja omogućuje sve širi spektar radioloških dijagnostičkih mogućnosti. Nažalost, broj specijalista ne prati razvoj tehnologije. No, ne treba biti u zabludi da je stanje takvo samo kod nas.
Prema dostupnim podacima iz literature i iskustveno, jasno je kako postoji veliki nedostatak specijalista radiologije u cijelom svijetu. Trenutačno se ovaj problem pokušava umanjiti razvojem raznih programa umjetne inteligencije koji olakšavaju akviziciju slike, poboljšavaju kvalitetu slike te pomažu radiologu u očitanju nalaza te zamjećivanju nekih promjena koje bi ljudskom oku eventualno pri velikom broju pregledanih nalaza i umoru mogli promaknuti. Umjetna inteligencija uistinu je alat koji će biti od velike koristi i pomoći za sve radiologe svijeta.
Uskoro je planirana sljedeća sjednica Udruge radiologa u Federaciji BiH na kojoj se očekuje odabir novog rukovodstva, a što je bitnije, i usvajanje teksta programa subspecijalizacija iz područja radiologije kojima bi onda u federalnim institucijama pokrenuli proces njihova odobrenja.
Ovime bismo dodatno osnažili našu radiološku zajednicu, smanjili odljev kadra te sasvim sigurno postavili smjernice za sve ostale u regiji i Europi s obzirom na to da većina europskih država nema adekvatno riješeno pitanje subspecijalizacija iz područja radiologije. S obzirom na tematiku ovogodišnjeg simpozija, plan je pokrenuti razgovore i inicijativu za osiguranje sredstava na razini Federacije BiH za program mehaničkih trombektomija kod pacijenata s akutnim moždanim udarom.
Prema svim kalkulacijama, riječ je o sredstvima koja bi se bez većih problema mogla osigurati iz federalnog proračuna. Time bi se povećala sigurnost i mogućnost liječenja akutnog moždanog udara na području cijele Federacije BiH i rasteretili proračuni ustanova koje provode ovu terapiju, većim dijelom o vlastitom trošku za svoje pacijente. Zaključio bih kako nas iz ovog područja medicine u godinama koje dolaze očekuje puno pozitivnih pomaka, vrijednih projekata i poboljšanja, kako za pacijente tako i za same specijaliste radiologe.
Večernji list: S obzirom na jako uspješne posljednje dvije godine u Zavodu, stječe se dojam kako to sve izgleda lako izvedivo i promjene koje ste napravili doista se čine logičnima i jednostavnima. Možete li nam reći je li to uistinu tako kakvim se čini prosječnom promatraču sa strane?
Iza svega učinjenog stoje stotine sati rada, planiranja, skiciranja, razgovora i sastanaka, mnogo teških trenutaka i stresa, neprospavanih noći, nekada razočaranja i frustracija. Medicina definitivno nije za svakoga, a još manje rukovođenje i organizacija u medicini.
To što se čini jednostavnim, lakim i logičnim, ne znači da je to netko uspio ranije ili da bi netko drugi ostvario isti uspjeh. Moraju se posložiti situacije i spojiti određeni ljudi i skupine ljudi, stvoriti posebna atmosfera, a ponavljam, uložiti i stotine i stotine sati predanog rada i truda.
Večernji list: Biste li nešto mijenjali da se možete vratiti unatrag? Biste li ponovno prihvatili ponudu ravnatelja da preuzmete mjesto predstojnika Zavoda?
Život je samo jedan, kako privatno tako i u poslu, tako da ne bih mijenjao apsolutno ništa. Sve dobro učinjeno neka ostane dobro, a ono što nije bilo dobro i što se može smatrati pogreškom neka bude škola za budućnost.
Naravno, ponovno bih prihvatio priliku koju je ponudio ravnatelj Kvesić. I ovim mu putem želim zahvaliti na pruženoj prilici i ukazanom povjerenju. Iz svega se izrodila jedna od dosad najljepših avantura u mom životu.
(www.jabuka.tv)
