EU ‘gasi’ termoelektrane po BiH i na Balkanu

“Energija je tema s kojom se svaka zemlja na putu eurointegracija mora suočiti”, poruka je iz Bruxellesa.

Stručnjaci sugeriraju zemljama regije da djeluju na povećanju energetske učinkovitosti stambenih zgrada, efikasnijem iskorištavanju vjetra i sunca, ali i smanjenju upotrebe ugljena.

U Bruxellesu smatraju da je u regiji problem nedostatak političke volje. A vremena – nema.

Zemlje jugoistočne Europe, koje žele postati članicama EU-a, trebale bi početi intenzivnije koristiti obnovljive izvore energije kako bi do 2050. godine ispunile cilj od 80 posto smanjenja emisije štetnih plinova.

Prema istraživanju Fondacije “Mreža za promjene jugoistočne Europe”, u zemljama regije bi se, zbog zastarjelosti i nezadovoljavanja standarda Europske unije, trebalo obnoviti ili zatvoriti 13 termoelektrana (TE).

U Bosni i Hercegovini četiri: između 2020. i 2025. četiri bloka TE Tuzla, a do 2030. TE Gacko, Ugljevik i Kakanj.

U Hrvatskoj bi se do 2020. trebala zatvoriti samo jedna – TE Plomin, kao i na Kosovu – TE Kosovo – tri bloka do 2020. godine, a preostala dva do 2025.

U Makedoniji je potrebno zatvoriti termoelektrane Oslomej i Bitolj između 2025. do 2030, u Crnoj Gori TE Pljevlja, dok bi se u Srbiji trebale zatvoriti četiri termoelektrane.

To su Morava, Kostolac, Nikola Tesla i Kolubara, u razdoblju između 2025. i 2030. bpz.ba