Ostaci iz prapovijesnog groba s KupreÅ¡ke visoravni, kao i skelet star 3.600 godina te najveća i najstarija vunena tkanina u Europi u koju je umrli bio umotavan, a najvjerojatnije se radi o plemenskom poglavici, Äuvaju se i dan-danas u FranjevaÄkom muzeju Gorica u Livnu.
“U arheoloÅ¡kom dijelu postave, radi se o graÄ‘i, odnosno ostacima sa prapovijesnog groba sa KupreÅ¡ke visoravni. U naÅ¡om Muzeju se Äuva nalaz svjetskog znaÄaja koji je interesantan i nadilazi granice Bosne i Hercegovine. U tom prapovijesnom grobu naÄ‘en je drveni sanduk, u njemu su bili ostaci pokojnika i grobni plaÅ¡t u koji je on bio umotan. Kod nas se Äuva najveći i najstariji komad vunene tkanine do sada pronaÄ‘en u Europiâ€, istakao je u razgovoru za agenciju Anadolija Josip Gelo, ravnatelj FranjevaÄkog Muzeja i galerije Gorica Livno.
Ravnatelj Gelo navodi da “svi oni koji iz bilo kojeg razloga ili sluÄajno budu prolazili kroz Livno imaju razloga navratiti u FranjevaÄki muzej da vide posebno to Å¡to sigurno neće vidjeti nigdje drugo na svijetuâ€.
U FranjevaÄkom muzeju nalaze se predmeti i ostaci iz perioda Delmata, Rimljana, Slovena, kao i bogata zbirka iz osmanskog razdoblja, ali i Austrogarskog te Drugog svjetskog rata.
Neprocjenjivo kulturno blago
Predmet koji je nemoguće ne primijetiti je peÄatnjak biskupa pronaÄ‘en unutar zidina ranijeg samostana, odnosno crkve iz prve polovice 14. stoljeća. Upravo na osnovu peÄatnjaka struÄnjaci smatraju kako je crkva u Livnu jedna od prvih, odnosno najstarijih u Bosni i Hercegovini.
“To je prsten peÄatnjak biskupa iz Modene. On je bio biskup od 1318. do 1336. godine. Bio je papinski legat, a prsten peÄatnjak je ovdje zavrÅ¡io unutar zidina onoga samostana koji je spaljen u 15. stoljeću. Kada smo radili arheoloÅ¡ka istraživanja, naÅ¡li smo prsten peÄatnjak, tako da je po miÅ¡ljenju arheologa koji je vodio istraživaÄke radove i prije u Zemaljskom muzeju, to definitivno najstariji franjevaÄki samostan u Bosni i Hercegovini po sadaÅ¡njim saznanjimaâ€, naveo je ravnatelj FranjevaÄkog Muzeja i galerije Gorica Livno.
Veoma znaÄajan je i napis pisan arabicom (Dobro, Huskića kuća) koji datira iz 1862./63. godine ili 1279. hidžretske godine, te kaligrafski rukopis Mehmed Å akir sa izvornim motivima iz Kur’ana 1826. godine.
Repliku srednjevjekovnih naušnica dobila Angelina Jolie
Vrijedna je i ovdašnja arheološka zbirka starog oružja i vojne opreme. A, tu su i replike nakita, od kojih i naušnice iz 14. – 15. stoljeća, a jedne takve (replika) poklonjene su i glumici Angelini Jolie tokom njene posjete Bosni i Hercegovini.
FranjevaÄki samostan, navodi Josip Gelo, odluÄio je da sve kulturno blago, kulturnu baÅ¡tinu da za javno dobro, odnosno ustupi struÄnim osobama koje će voditi dalje brigu za svu kulturnu baÅ¡tinu koju su oni desetljećima i stoljećima sakupljali.
“Kada su donijeli tu odluku već prije su imali postavljene odreÄ‘ene zbirke u zapadnom krilu samostana svetog Petra i Pavla na Gorici u Livnu koje su nam sada ustupili za naÅ¡ Muzej. Jer, naÅ¡ Muzej dijeli dvije zgrade – u zapadnom dijelu gdje je sada samostan i u ovom novom kompleksu. Kada se vidjelo da će kulturna baÅ¡tina koju su nam darovali, odnosno da je ona velika za tako mali prostor onda su odluÄili ići korak dalje. Tada su nam ustupili parcelu na kojoj smo opet uz pomoć franjevaca posebno fra Jakova KupreÅ¡anina i njegove pokojne majke Kaje iÅ¡li u izgradnju ovog kapitalnog kulturnog objekta
Tako se s vremenom od 1995. godine kada je postavljen stalni memorijalni postav slika Gabrijela Jurkića do sada postavljeno nekoliko stalnih postava – arheološki postav, lapidarij, arheološke zbirki, sakralni postav, zbirka starog oružja i vojne opreme.
“Ono Å¡to planiramo raditi u skoro vrijeme jeste pri FranjevaÄkom muzeju osnovati znanstveno-istraživaÄki centar. PoÄetne korake smo već napravili, ured je spreman, dio literature smo već nabavili i ove godine idemo s projektom digitalizacije dokumenata iz otomanskog vremena koji se Äuvaju kod nas, kod fratara u samostanuâ€, istakao je ravnatelj Gelo.
Istakao je da je FranjevaÄki muzej joÅ¡ uvijek ustanova koja raste, Å¡iri se, u svakom pogledu osim u broju ljudi koji rade to.
“Tako da jedna Å¡aÄica ljudi radi jedan ogroman posao. Svojim aktivnostima Muzej je preÅ¡ao razinu županije. Nažalost status joÅ¡ nije rijeÅ¡en, probleme sa kojima se susreće Zemaljski muzej možda i mi imamo samo Å¡to su trenutno manji, samim tim Å¡to je manji broj ljudi. Ali, nadamo se da će se, ipak, u Bosni i Hercegovini povesti malo viÅ¡e brige o kulturi tako da će se rijeÅ¡iti ustanova kao Å¡to je FranjevaÄki muzej jer on viÅ¡e nije samostanska zbirka. On je u pravom smislu rijeÄi muzej. Za nadati se da će se rijeÅ¡iti onaj minimum potreban za egzistiranje, a to je onaj dio koji se tiÄe odnosa prema djelatnicimaâ€, naveo je Golo.
Spomenici iz 1.-4- stoljeća i stara bosanska kuća
U dvoriÅ¡tu FranjevaÄkog muzeja dijelu koji se naziva lapidarij mogu se vidjeti kameni spomenici i ulomci iz vremena Rimljana koji datiraju od 1. do 4. stoljeća. Tu su, izmeÄ‘u ostalog, miljokazi (oznake uz put) kao masivni cilindriÄni stupovi, koji su se postavljali pokraj putova Å¡irom Rimskog carstva.
Posjetitelji mogu vidjeti i ostatke starog vodovoda iz Livna koji datiraju iz 1. do 3. stoljeća, te rimske grobnice u koje su se nakon spaljivanja sahranjivale, odnosno postavljale urne.
Uz novi dio kompleksa FranjevaÄkog muzeja nalazi se i starobosnaska kuća pod zaÅ¡titom države Bosne i Hercegovine, kao i sam objekt samostana i crkve svetog Petra i Pavla, koju su nekada davno koristili franjevci za svoj boravak, a jedno vrijeme je koriÅ¡tena i kao Å¡kola joÅ¡ u vrijeme fra Lovre Karaule. Stoga se naglaÅ¡avaju, u FranjevaÄkom muzeju s pravom može reći kako je kuća bila jedna od prvih Å¡kola na prostorima Bosne i Hercegovine.
Priprema etnografske zbirke
Kako se radi o veoma starom objektu – kući svjedoÄi i primjer da se u njoj nalaze dvoja originalna vrata stara viÅ¡e stotina godina, kao i sehare.
“Upravo u objektu trenutno su pripremni radovi na postavljanju stalnog postava etnografske zbirke u kojoj će izmeÄ‘u ostalog biti prikazana tradicionalna proizvodnja livanjskog sira, predmeti i nakit, narodne noÅ¡nje livanjskog kraja i Å¡ireâ€, potvrdio je ravnatelj Gelo.
Naprosto u obilasku kompleksa Samostana i Crkve svetog Petra i Pavla na Gorici u Livnu koja se sastoji od biblioteke, Galerije Gabrijela Jurkića, FranjevaÄkog muzeja vrijeme naprosto “letiâ€.
Gvardijan samostana svetog Petra i Pavla Miroslav IÅ¡tuk, ali i Josip Gelo, ravnatelj FranjevaÄkog Muzeja i galerije Gorica Livno, kažu kako je za posjetitelje potrebno izdvojiti cijeli dan kako bi se sve detaljno sagledalo.
“Svi su dobrodoÅ¡li. Mi smo tu radi njih i nastojimo na najbolji mogući naÄin ovo kulturno blago kojim upravljamo na najbolji mogući naÄin prezentirati oÄima javnosti i tako svaki prolaznik kroz Livno ili onaj koji želi doći u Livno bit će naÅ¡ drag gost i vjerujem da će iz Livna otići obogaćen, a pogotovo one koje zanima povijest od prapovijesti do najnovijih vremena ima razloga da proÄ‘e ovim prostoromâ€, naglaÅ¡ava Josip Gelo.
GodiÅ¡nje GranjevaÄki muzej Gorica u Livnu posjeti oko 7.000 posjetitelja. U vrijeme boravka novinara u FranjevaÄkom muzeju, muzej je posjetila nastavnika i profesora iz Hrvatske koji su doÅ¡li kako bi vidjeli i upoznali se sa svim onim Å¡to sadrži kompleks na Gorici pored Livna. bpz.ba
