GradonaÄelnik Å irokog Brijega o Zdravku Mamiću, projektima i budućnosti ovoga grada Å iroki Brijeg, u bivÅ¡oj državi jedna od najnerazvijenijih općina, sve viÅ¡e skreće pozornost na sebe. Uspjesi u gospodarstvu, kulturi i sportu doveli su ovu općinu na sami vrh države, a nekadaÅ¡nja varoÅ¡ica dobila je status grada. Povodom Dana grada, prvi put u tom statusu, razgovarali smo s gradonaÄelnikom Mirom Kraljevićem.
Velika Gospa, kako Širokobriježani zovu blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, je i Dan grada. Ima li razloga za slavlje?
Pa, uvijek ima razloga za slavlje. Vidni su pomaci, ali još mnogo toga stoji pred nama. No, naši ljudi su radišni, imamo potencijala i njega kanimo iskoristiti. Cilj nam je osigurati ljudima da od svoga rada žive i na putu smo to realizirati i da naši ljudi ne moraju zarađivati za život koristeći putovnicu.
Prvi put slavite Dan grada u tom statusu?
Dobili smo taj status, ali Široki je uvijek Široki. A taj status, jesmo li ga opravdali? Ako nismo, onda ga treba opravdati. Svima nam je drago da smo grad, ali se tako moramo i odnositi prema njemu. Nije grad samo zgrada Općine, grad su svi naši objekti i svi ljudi u njemu.
Je li vam status donio i veći imidž?
Å iroki je imidž sam po sebi, možda viÅ¡e kod drugih nego kod nas. Ja to Äesto osjetim. Ponekad se i sam iznenadim. Dok ja razmiÅ¡ljam o nekim naÅ¡im problemima, a ima ih hvala Bogu, a kad drugi priÄaju o nama i sam se iznenadim. Evo juÄer sam bio u jednom gradu i dodjeljuju se nagrade, opet se spominje Å iroki, Äovjek je u Å irokom zavrÅ¡io Gimnaziju. Ne može se zaobići naÅ¡a bogata povijest i tradicija, ma koliko je neki zanemarivali. Pa skoro svi poznati ljudi u ovim krajevima su zavrÅ¡ili naÅ¡u gimnaziju. Ne može se zanemariti Äinjenica da dok se prije Drugog svjetskog rata u drugim mjestima na prste moglo prebrojati pismene ljude, u Å¡irokobrijeÅ¡koj Gimnaziji predavalo je dvadesetak doktora znanosti.
Krenulo je, barem tako prenose mediji.
Po svim dostupnim podacima, širokobriješka općina je bila u Jugoslaviji među posljednjim i svrstavali su je među najnerazvijenije općine. Međutim, današnji pokazatelji tvrde da smo među prvima u državi, po gospodarstvu nas stavljaju među najrazvijenije u BiH. Ja tvrdim da u Širokom ima zraka i da će tu biti života, naravno to zavisi, ne samo od ljudi na vlasti, već prvenstveno od ljudi koji se bave gospodarstvom, ali i od svakog pojedinca.
Brujanje strojeva para uši, ali je znak da se nešto radi.
Pa to su projekti koji imaju svoj kontinuitet, nastavak zapoÄetih radova iz ranijih godina. To su projekti koji se rade godinama i same pripreme traju godinama. Već sam napomenuo kakav smo status imali u bivÅ¡oj državi i zato nije ni Äudo Å¡to nam treba dosta i vremena i novca da stignemo one koji su bili ispred nas. A tek da ih prestignemo. Prvi put smo u Å irokom Brijegu pokuÅ¡ali primijeniti privatno-javno partnerstvo, ne znam je li u BiH dosad uÄinjen sliÄan projekt. Investitor i grad su naÅ¡li zajedniÄki interes u izgradnji autobusnog kolodvora. Radovi su u punom jeku i već ove jeseni će naÅ¡i putnici i uÄenici imati odgovarajući prostor i neće morati na kiÅ¡i Äekati.
Kanalizacija, puno posla i rovarenja po gradu. Kako to komentirate?
To je jedan od većih projekata. Onaj dio kroz srediÅ¡te grada je zavrÅ¡en. U ovoj godini imamo ovaj natjeÄaj kroz Njivice koji bi trebao biti zavrÅ¡en prije kraja godine. Ovaj projekt bi mogao biti podmiren grant sredstvima, tako da nećemo morati aktivirati kreditna sredstva. Slijedi nastavak na Pecari pa onda dalje. U cijeloj toj priÄi najvažnija je stavka preÄistaÄ voda. Nije nam baÅ¡ iÅ¡lo lako, neki su nam projekti oko preÄistaÄa propali, sada projekt prilagoÄ‘avamo postojećoj tehnologiji i vjerujem da ćemo i za njega naći rjeÅ¡enje. To je iznimno znaÄajan projekt bez kojeg se projekt kanalizacije ne može ni zamisliti, za Å iroki Brijeg, naÅ¡u rijeku, Blato i svu okolinu.
Poljoprivreda traži ulaganja, zar ne?
Nakon rekonstrukcije kanala, Blato lagano oživljava. Na sve viÅ¡e njiva koje je godinama prekrivao korov, poÄinje nicati voće i povrće. Tu nam pomaže i Elektroprivreda koja radi odvodnjavanje, te je time rijeÅ¡ena i opasnost od poplave. O blatu se priÄa viÅ¡e od stoljeća kao velikom potencijalu. Ja bih volio da ga je rijeÅ¡ila Austrija ili bivÅ¡a država, ali nije. U naÅ¡e vrijeme dogodio se i tunel i regulacija odvoda i odvodnja i hidrocentrala i joÅ¡ neka se dogodi kontroliranje korita rijeke i Blato će postati primamljivo za sve poljoprivredne kulture. To je ogroman potencijal i siguran sam da će ga naÅ¡i ljudi znati iskoristiti. Tu bi se dosta dalo dodatno zaraditi, Å¡to već Äine pojedinci. Vidite da niÄu polja smilja i kadulje, beru se krastavci, sade se sve vrste povrća koje uz obilje hercegovaÄkog sunca i vode iz rijeke LiÅ¡tice mora uspjeti.
Pri kraju ste s opskrbom sela pitkom vodom.
Sva naselja u naÅ¡oj općini će uskoro dobiti pitku vodu. Znam da je o takvom projektu govoriti u 21. stoljeću iluzorno, ali samo prije nekoliko godina takav privilegij su imali samo stanovnici užeg dijela grada. Danas je tek nekoliko sela ostalo s djelomiÄnim rjeÅ¡enjem, ali uz pomoć mjeÅ¡tana, za kratko vrijeme, za nekoliko godina, u svakoj kući poteći će voda.
Ni infrastruktura vam ne ide na ruku?
Živimo kraj najprometnije ceste u regiji, tako su berem snimili prometnicu koja prolazi kroz Å iroki Brijeg. No, teÅ¡ko je i povjerovati da će uskoro poteći nova i Å¡ira cesta koja će zaobilaznicom rijeÅ¡iti ovaj prometni Ävor, to nije u naÅ¡oj nadležnosti. Å to se tiÄe lokalnih cesta, one su zaista zrele za obnovu. To su ceste stare Äetrdesetak godina koje su uglavnom financirali sami mjeÅ¡tani. Danas nije vrijeme za takve investicije. Treba naći novca i za to, ali sada ga zaista nema. Vjerujem da će općina i županija naći naÄina da renovira ceste, barem one pristupne naseljima, od krpanja nema koristi. Dakle, uz vodu, infrastruktura je ono Å¡to bi ljude vezalo uz svoje mjesto i zaustavilo iseljavanje. Kada je u pitanju iseljavanje u grad, to je odavno zaustavljeno. Sve je manje zanimanja za općinsko zemljiÅ¡te u gradu. Vjerujem da će uskoro poÄeti povratak u rodna mjesta.
Prvi kružni tok je dobro napravljen. Kada će drugi?
Kružni tok, onaj na raskrižju za crkvu i Gimnaziju, nismo zapoÄeli prije jer ga nismo mogli zavrÅ¡iti prije Velike Gospe. Devetnice i Gospojina su za nas najveći dogaÄ‘aji i nismo ni željeli ni htjeli u ovakve dane stvarati zastoje i praÅ¡inu po gradu. Tu su mjeÅ¡tani, ali i ljudi koji svojim bližima stižu iz cijelog svijeta. Krenut ćemo odmah nakon Gospojine i pokuÅ¡ati se dogovoriti s izvoÄ‘aÄem da pokuÅ¡a barem grube radove zavrÅ¡iti dok poÄne Å¡kola. On će biti ekscentriÄan, ali iste kvalitete kao i ovaj prvi. No, u projektu se nalaze i pjeÅ¡aÄke stube s Puringaja u Klanac.
Koji su projekti na stolu?
Evo u poslovnoj zoni KneÅ¡polje imamo viÅ¡e zahtjeva za parcelizacijom, a jedna je posebice naglaÅ¡ena, normalno, Äovjeku se žuri. Radi se o važnom i velikom projektu. No, sporost zakona opet je na putu brzog rjeÅ¡avanja. UÄinit ćemo sve da to Å¡to prije rijeÅ¡imo i da tako Äovjeku iziÄ‘emo u susret. Odnosno, ona nama izlazi u susret, jer će on i zaposliti radnike i plaćati porez. SliÄno je i sa zahtjevom iz Buhova za proizvodnju pelena, te solarnom elektranom na Trnu. Å to je u rukama pojedinaca, to ide dobro, meÄ‘utim razvitak koÄi sustav. Treba to pojednostaviti. Vjerujem da će se na sljedećem Općinskom vijeću dati zeleno svjetlo za realizaciju traženih projekata.
Ti projekti su u tijeku, ima li najava novih?
Veliko je zanimanje za otvaranje projekata u Širokom Brijegu, kako od tvrtki koje već imaju pogone u mjestu, među kojima i dosta renomiranih, pa osoba koje se namjeravaju baviti nekom proizvodnjom, pa do nekih izvan naše županije i države. No, ja o tome ne mogu govoriti dok zahtjevi ne postanu službeni. Mnoge ozbiljne tvrtke traže zemljište za proširenje djelatnosti, ili pak kapaciteta i tako dalje. Dakle, ima zanimanja i vjerujem da će radnih mjesta biti sve više.
Dakle, neće biti razloga za odlazak preko granice?
U nekim dijelovima Hercegovine oko nas je to malo izraženije, prije svega zbog tradicije, dok je to kod nas manje izraženo. Ja vjerujem da će svi ovi projekti, ali i otvaranje mogućnosti dodatnih zarada na poljoprivredi, zaustaviti, ili barem ublažiti, odlazak ljudi iz ovih krajeva. Ni vani ne „cvjetaju ruže”, mnogi su odlazili i brzo se vratili. Nisam protiv toga da ljudi naÄ‘u posao vani, ali neka se vrate kući. Na ovim prostorima će biti dovoljno posla i novca za sve.
Ljudi upiru prstom u Penavića kuća. Zaobilaze ih u širokom luku?
Mi smo uradili ono najnužnije, stavili smo građevinsku ogradu da se ne bi izložili opasnosti. Mi ćemo pozvati ove ljude koji u tom dijelu imaju stambeni prostor i razgovarati s njima. Tu je problem što ima veliki broj nasljednika, a mali je stambeni prostor.
Nije to jedini objekt s kojim će se i Općina morati pozabaviti. Ima tu joÅ¡ objekata koji su ruglo općine, ali i smetaju odvijanju normalnog prometa i sliÄno. Pa dobro, ako je neÅ¡to i izgraÄ‘eno bez dozvole, da se regulirati i legalizirati, ako nikomu ne smeta, ali ne može se suziti prometnica, napraviti objekt na trasi, stavljati vozila i stvari na prometnicu i sliÄno. Zaista je krajnje vrijeme da se tome stane u kraj.
Svi priÄaju o Mamiću?
Dobro je da se ljudi toliko zanimaju za osobe koje su dobile priznanje naÅ¡eg grada. Mogu vam reći da mi je pomalo i drago zbog toga. Tako bi trebalo raspravljati o svakom naÅ¡em kandidatu i dobitniku. Gospodina Mamića su predložili sportski djelatnici i obrazložili svoj zahtjev. Vijeće je usvojilo njihov prijedlog i Mamić će ove godine dobiti to priznanje. On je zanimljiva osoba i Äesto skreće pozornost na sebe, ali on je takav. Vjerujem da je mnogo uÄinio za sport i u Hrvatskoj i BiH, a naÅ¡e mlade sportaÅ¡e pomaže i struÄno i materijalno, i za to je zaslužio priznanje. U ugovoru stoji da će on naÅ¡ klub pomagati s deset tisuća eura mjeseÄno, Å¡to treba cijeniti. Mamić je sebi time osigurao i pravo prvenstva kupnje, takav je to biznis, njemu će se vjerojatno to isplatiti, ali nama dobro doÄ‘e. Neka netko drugi takav ili sliÄan ugovor ponudi, i on će biti kandidat za nagradu. A Å¡to mu neki to osporavaju, pa komu nisu.
Jesu li se Širokobriježani zasitili sportskih uspjeha?
Å irokobrijeÅ¡ki ljubitelji sporta su nauÄili da naÅ¡i klubovi budu na vrhu, i ne zadovoljavaju se niÄim drugim osim titule prvaka. Sjetite se vremena kada je druga liga za nekadaÅ¡nji nogometni klub Boksit ili Mladost bio samo san. Sada smo u Premijer ligi, i to u vrhu, ali se traži viÅ¡e.
Treba za to i novca, ali mi smo ipak mala sredina. NaÅ¡ je i nogometni i koÅ¡arkaÅ¡ki klub, ali i drugi klubovi, osvojio viÅ¡e pehara od svih u državi, ali su po doniranom novcu daleko ispod mnogih klubova. Da je Sarajevo, ŽeljezniÄar, Bosna ili neki drugi klub ostvario ovakve rezultate, imao bi stostruko veću potporu od naÅ¡ih. Ne govorim o lokalnim uspjesima, ako si ti prvak države, onda država ima obveza prema tebi. bpz.ba
