”U povijesnim i teoloÅ¡kim komisijama temeljito je ispitana osoba i djelo blaženog zagrebaÄkog nadbiskupa, sve njegove propovijedi, pastoralne okružnice, privatna pisma, dnevnici, biljeÅ¡ke”, rekao je Bozanić.
Kardinal Bozanić predvodio u je Rijeci, u trsatskom svetiÅ¡tu, euharistijsko slavlje povodom 300. obljetnice krunidbe Äudotvorne slike Majke Božje Trsatske. Nadbiskup zagrebaÄki kardinal Josip Bozanić objasnio je danas Å¡to se dogaÄ‘a sa zavrÅ¡etkom procesa kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca.
Što je kardinal Bozanić rekao o kanonizaciji kardinala Stepinca prenosimo u cijelosti.
â€Budući da su mi proÅ¡lih tjedana s raznih strana postavljena pitanja Å¡to se to dogaÄ‘a glede kanonizacije kardinala Stepinca, ovime želim vama vjernicima razjasniti neke toÄke vezane uz najnovija dogaÄ‘anja s obzirom na kanonizaciju blaženog Alojzija.
Kardinala Alojzija Stepinca je, 3. listopada 1998. godine, sveti papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio blaženim kao muÄenika zbog njegove vjernosti Kristu i Crkvi do prolijevanja krvi.
Tom Äinu prethodio je dug i složen proces detaljnog istraživanja i procjenjivanja na razliÄitim stupnjevima suda. PresluÅ¡ani su brojni svjedoci, od kojih su (72) sedamdeset i dvoje bili oÄevidci. U povijesnim i teoloÅ¡kim komisijama temeljito je ispitana osoba i djelo blaženog zagrebaÄkog nadbiskupa, sve njegove propovijedi, pastoralne okružnice, privatna pisma, dnevnici, biljeÅ¡ke. Konzultirani su razni arhivi, ukljuÄujući i arhiv KomunistiÄke partije u Zagrebu. Plod tog ogromnog rada po strogim znanstvenim kriterijima obuhvaća Pozicija o muÄeniÅ¡tvu u pet golemih svezaka. Ta je Pozicija prije beatifikacije bila podvrgnuta sudu teologa (godine 1997.) i zatim sudu kardinala (godine 1998.).
Kao Å¡to znamo, nakon beatifikacije slijedi zavrÅ¡ni proces a to je kanonizacija, kojom blaženik dobiva naslov sveti. Kanonizacija nije samo ljudski sud, nego u prvom redu božanski sud koji je izražen Äudom pripisanim zagovoru kandidata kojemu su se vjernici obraćali tražeći zagovor. U sluÄaju blaženog Alojzija Stepinca, predstavljen Äudesan dogaÄ‘aj već je ispitan na LijeÄniÄkom vijeću Kongregacije za proglaÅ¡enje svetih (21. ožujka 2014.) i na Kongresu konzultora teologa iste Kongregacije (3. lipnja 2014.). Možemo reći da je radno proces pri Svetoj Stolici gotovo zavrÅ¡en s pozitivnim zakljuÄkom, joÅ¡ samo predstoji sud Kardinalske komisije i službeno proglaÅ¡enje Svetog Oca.
MeÄ‘utim, krajem lipnja proÅ¡le godine (2014.) srpsko-pravoslavni patrijarh Irinej uruÄio je u Beogradu tadaÅ¡njem tajniku za odnose s državama u Državnom tajniÅ¡tvu Svete Stolice nadbiskupu Dominiku Mambertiju pismo za papu Franju u kojem Patrijarh donosi svoje prigovore glede kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca.
U veljaÄi ove godine (24. veljaÄe 2015.) kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za sjedinjenje kršćana uruÄio je patrijarhu Irineju Papin odgovor na Patrijarhove prigovore. U odgovoru izmeÄ‘u ostaloga kaže se da su Patrijarhovi prigovori već bili predmet procesnih istraživanja iz kojih proizlazi da je nadbiskup Stepinac bio pastir posve posvećen spasu duÅ¡a, kao vjeran sljedbenik Kristov i uzor kršćanskoga života. Ujedno se navodi da se takve ocjene duguju savjesti i struÄnosti povjesniÄara i teologa koji su ispitivali procesne isprave.
Budući da iz pisma patrijarha Irineja Svetom Ocu proizlazi da Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi nisu dovoljno jasni argumenti po kojima je blaženi Alojzije svet, papa Franjo predlaže da se formira Radna skupina sastavljena od katoliÄkih i pravoslavnih struÄnjaka koja će zajedno preispitati ta njima sporna pitanja glede osobe kardinala Stepinca, kao i ratne dogaÄ‘aje vezane uz odnose Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu po kriterijima cjelovite istine.
Naime, papa Franjo se time odluÄio na jedan poseban, gotovo neoÄekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti. Sveti Otac želi da Srpska Pravoslavna Crkva upozna naÅ¡e argumente zaÅ¡to je kardinal Stepinac svet te da se i sama njegova kanonizacija dogodi u boljem ozraÄju odnosa tih dviju Crkava.
Znamo da svaka Crkva ima vlastiti i autonomni sustav kanonizacije. Stoga je važno naglasiti da Srpska Pravoslavna Crkva ne ulazi u sam proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. Ono Å¡to je uÄinjeno ne će se viÅ¡e preispitivati, nema nikakve revizije procesa. Možemo reći da je sam proces za proglaÅ¡enje svetim blaženog Alojzija doÅ¡ao gotovo do svog kraja.
Nadalje, htio bih naglasiti da papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca jer je i osobno uvjeren u njegovu svetost. Stoga u odanosti prema Svetom Ocu prihvaćamo njegovu odluku koja otvara možda malo duži vremenski tijek do kanonizacije i traži više ljudskoga strpljenja i povjerenja u vodstvo Providnosti.
Blaženi Alojzije Stepinac u teÅ¡kim je vremenima nosio križ hrvatske nacije. Nije nailazio na razumijevanje kod desnih, a osudili su ga lijevi. Posjedovao je rijetku jasnoću i smisao za praktiÄnu primjenu naÄela kako pomoći onima koji su bili u životnoj opasnosti tijekom ratnih previranja. Bio je odluÄan u stavu da bi crkveni Koncil trebao osuditi nacionalizam kao kugu ljudskoga roda, ali kad je rijeÄ o ljudskim i narodnim pravima nije se dao ni od koga natkriliti u ljubavi prema svome narodu. U toj, Božjom milošću prosvijetljenoj ravnoteži, blaženi Alojzije Stepinac ostaje primjer i uzor.
Neće li, braćo i sestre, upravo kanonizacija kardinala Stepinca pomoći da se bolje upozna cjelovitu istinu iz tog tragiÄnog razdoblja naÅ¡e povijesti, kako bi se raskrinkali mitovi koje su proizvodile ideologije komunizma i jugoslavenstva, generirajući stalne napetosti, podjele i unutarnje neprijatelje. Potrebno je objektivno preÄitavanje meÄ‘uetniÄkih i meÄ‘ukonfesionalnih odnosa na ovim prostorima. U sav taj proces sada ulazi i inicijativa srpsko-pravoslavnog patrijarha Irineja koja će, nadamo se, pridonijeti boljem i Å¡irem upoznavanju istine o životu i djelu zagrebaÄkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, a Istina će nas osloboditi“, rekao je kardinal Bozanić. bpz.ba
