Crkveni preporod na Kubi

Kuba, koju će Papa uskoro pohoditi, posljednjih je desetljeća proživljavala teške trenutke, ali sada, zahvaljujući uspostavi normalnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je žarko željela i Crkva na Kubi, narodu i vjernicima pružaju se novi izgledi. O značenju Papina apostolskog pohoda Kubi u razgovoru za Radio Vatikan govorio je profesor Guzman Carriquiry, tajnik Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku.
Neki žele istaknuti političku dimenziju ovoga putovanja u vremenu uspostavljanja odnosa između Sjedinjenih Država i Kube, imajući u vidiku Papin govor u američkom Kongresu i na općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Ali na Kubu i u Sjedinjene Države Papu ne vode političke nego pastoralne i misionarske nakane, a to je vrlo važno i to valja snažno naglasiti. Papa ide na Kubu da u Kristovoj ljubavi zagrli svekoliki kubanski narod, da potvrdi vjeru kubanskih katolika, da Crkvi na Kubi zahvali na njezinoj vjernosti te da ju osokoli da nastavi služiti svima, u svim okvirima i dimenzijama javnoga života – kazao je profesor.

Na upit o životu Crkve na Kubi, rekao je kako ne treba zaboraviti da Kuba nikada, za razliku od drugih sovjetskih režima Istočne Europe, nije prekinula diplomatske odnose sa Svetom Stolicom, dapače, posljednjih su godina unaprijeđeni kao i dijalog između kubanskih i crkvenih vlasti. Važno je to, ali je još važnije istaknuti crkveni preporod na Kubi. Hodočašće Milosrdne Gospe od Cobre, od 2010. do 2011. godine, bio je jasan znak, s ushitom i divljenjem je prihvaćena u svim kućama, na radnim mjestima, u životu Kubanaca. Hodočašće je bilo kao novi početak crkvene prisutnosti u kubanskom društvu. Crkva je danas na Kubi veliki znak nade. Ona za sebe ne traži povlastice, nego da bude prisutnija u odgojnim i karitativnim ustanovama, u ustanovama društvenih komunikacija, javne službe, u svim okvirima javnoga života, a to bi bio jasan znak veće slobode za sve – ustvrdio je profesor.

Na primjedbu da se u kubanskom narodu zamjećuju velike promjene, rekao je kako se rado sjeća proročkih riječi svetoga Ivana Pavla II.: „Neka se Kuba otvori svijetu, a svijet Kubi!”. Izgleda da se ta njegova želja na poseban način ostvaruje. Crkva uvijek podiže mostove, a ne zidove. Otklon 50-ogodiÅ¡njeg neprijateljstva izmeÄ‘u Sjedinjenih Država i Kube prava je blagodat; zacijelo je važno za normalizaciju odnosa, a uvjeren sam da će Sveti Otac tražiti, kao Å¡to su tražili i njegovi prethodnici, da se skine embargo zbog kojega trpi kubanski narod. Valja joÅ¡ učiniti neke pomake, a neka pad zidova pomogne unaprijediti gospodarsko stanje kubanskoga naroda i da potakne razvoj otvorenijega druÅ¡tva – kazao je profesor Carriquiry.

Na upit kako će se promjena odnosa izmeÄ‘u Kube i Sjedinjenih Država odraziti na američke države, rekao je da je ovo velika prigoda za Sjedinjene Države da ozbiljno preispitaju svoj odnos prema Latinskoj Americi, te da unaprijede suradnju s latinsko-američkim državama, poÅ¡tujući njihov identitet. Može se obistiniti joÅ¡ jedna proročko viÄ‘enje svetoga Ivana Pavla II., izrečeno u apostolskoj pobudnici „Crkva u Americi”, a to je da je Crkva znak zajedniÅ¡tva izmeÄ‘u crkvi čitavoga kontinenta i znak solidarnosti meÄ‘u narodima.

Uostalom, činjenica da su španjolski doseljenici važna sastavnica u sjevernoameričkom društvu, uvelike pridonosi tom objedinjujućem procesu. Ne treba smetnuti s uma da će 50 % američkih katolika kroz nekoliko godina bit potomci španjolskih doseljenika. S vremenom će se uspostaviti solidarni i pošteni odnosi između Sjedinjenih i latinsko-američkih država, što svi željno očekuju – zaključio je profesor Carriquiry.

M.M. bpz.ba