RH i Srbija ne trebaju slati izbjeglice u BiH

Tema izbjeglica i migranata preko noći je postala top tema svih političkih rasprava i odluka. Ova je kriza, barem u promatranju razmjera problema, ujedinila Europu, ali ne i u načinu kako rješavati ova iskušenja i kako se postaviti prema izbjeglicama. U BiH izbjeglice još ne dolaze nasuprot bombastičnim tvrdnjama dijela dužnosnika. Zamjenik ministra sigurnosti Mijo Krešić vjeruje kako će tako i ostati, te poziva na regionalnu suradnju.
• Nakon prvotnih poruka o otvorenosti, iz Europe se mogu čuti poruke o zasićenosti, zatvaraju se granice. Kako gledate na ovu krizu i kakve posljedice na BiH može imati?
– Problem na Bliskom istoku, u Siriji i Sjevernoj Africi traje duže vrijeme i svi smo to promatrali s velike distance. Nije se moglo pretpostaviti da će to prerasti u humanitarnu krizu, ali i na izvjestan način izazvati ugroženost za EU i zapadni Balkan. Mediteranska ruta je aktivna posljednjih godina, ali je jako opasna. Na tisuće izbjeglica izgubile su živote i ona je samo preusmjerena. Ali opet preko zemlje članice EU, Schengena i dalje u Europu. Planovi odgovora na krizu su raÄ‘eni u laboratorijskim uvjetima. Kada smo se suočili s realnošću, postojeći planovi odgovora na krizu su se pokazali neprimjerenim.
• Sustav odgovora na krizu u većini zemalja zakazao je u samo jednom danu. Zašto je to tako?
– Problematično je Å¡to se nitko ne koristi iskustvima prethodnika. Nama je potrebna razmjena iskustava, zajednički odgovor na krizu. Sustav se zbog toga raspao vrlo brzo, ne samo u zemljama zapadnog Balkana nego i EU. I sami dužnosnici EU ističu da ih je iznenadio broj migranata.
• Posljednjih dana bilo je različitih komentara dužnosnika iz BiH oko ove krize. Vrlo jednostavno pitanje – očekujete li izbjeglice na granicama BiH?
– Izbjeglice žele doći u EU, Austriju, Nizozemsku, Å vedsku. To im je krajnji cilj. Sve Å¡to koriste kao trenutačnu rutu, bez obzira na prepreke s kojima se suočavaju, od MaÄ‘arske, Hrvatske, Austrije…, BiH ne uklapa se u njihove planove. Prije svega, prirodne granice koje BiH ima naspram susjedne Srbije i Hrvatske ne daju mogućnost izbjeglicama da ostvare svoj cilj. Ti ljudi su dobro informirani, sa sobom imaju mobitele. Dosta dobro komuniciraju i znaju Å¡to im je cilj i kako ga ostvariti.
• Pa ipak, u BiH su se mogle čuti procjene, prije svega od ljudi iz vašeg ministarstva, koliko će ljudi doći, koliko ih BiH može primiti. Kako na to gledate i je li BiH spremna odgovoriti ovom iskušenju?
– Ti ljudi bi mogli zalutati u BiH ili bi ih netko mogao nagovoriti na najloÅ¡iju, za njih, rutu. BiH im nije krajnje odrediÅ¡te i to znamo i mi i oni. Gotovo svi oni komuniciraju s ljudima koji su već stigli u Njemačku i zemlje zapadne Europe te s onima koji kreću. Ruta je dakle jako aktivna. Ali ponavljam, BiH za njih ne bi bila kvalitetno rjeÅ¡enje. Ako bi se dogodilo da ti ljudi doÄ‘u u BiH, mi bismo se trebali organizirati da oni Å¡to kraće vrijeme provedu na ovome prostoru i da im se omogući ići gdje žele. Riječ je o desecima tisuća ljudi koji prolaze ovom rutom. Vidjeli smo koncept u Hrvatskoj: ostvariti komunikaciju, registrirati, prijaviti, smjestiti te ljude. Ali to je propalo istoga trena kada je nekoliko tisuća ljudi doÅ¡lo na granicu.
• Kako u tome kontekstu vidite suradnju sa susjedima, je li ona dobra i primjenjuju li se iskustva susjeda?
– Pa, ja očekujem da imamo bolju suradnju, meÄ‘usobno se pomažemo. Ali, prije svega, očekujem od susjeda da ne usmjeravaju izbjeglice na područje BiH. Ne samo zbog BiH nego i zbog tih ljudi. Komunikacija izmeÄ‘u susjeda nije na potrebnoj razini. Osobno sam razgovarao s viÅ¡e dužnosnika i mislim kako bi BiH trebala pomoći Srbiji i Hrvatskoj kako bismo se suočili i vidjeli iskustva kada odjednom doÄ‘e 10.000 ljudi.
• Svejedno, dio članica EU zatvara granice, dio ukida schengenski režim. Može li to dovesti do toga da zapadni Balkan postane jedan veliki izbjeglički kamp?
– Bojim se da bi se to moglo dogoditi u odreÄ‘enom trenutku. Jednostrano zatvaranje granica nije rjeÅ¡enje. Živi ljudi su u pokretu i njihova je namjera doći u EU. Bilo bi potpuno nepravedno da se ljudima koji ulaze u Grčku, odnosno Schengen, zatim izlaze, nakon toga blokira granica na drugom ulazu u Schengen. Mediteranska ruta traje godinama, balkanska nekoliko mjeseci. Ove probleme zato treba rjeÅ¡avati tamo gdje su nastali – u susjedstvu Sirije, Turskoj, Jordanu… To je ključ rjeÅ¡enja problema.
• Kolika je razina sigurnosne prijetnje da se među izbjeglicama nađu pripadnici radikalnih grupacija?
– Sa sigurnošću se može tvrditi da unutar ovoga vala nisu samo ljudi u statusu izbjeglica. MeÄ‘u stotinama tisuća ljudi sigurno ima onih čije su namjere od ranije poznate s obzirom na prijetnje koje su upućivane i samoj Europskoj uniji. O razmjerima te prijetnje sada je teÅ¡ko govoriti. bpz.ba