Hrvatska je već četiri godine u dolini suza!

Kad su u pitanju porezi, ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević upozorila je obje strane da povećanje neizvjesnosti u tom pogledu može biti jako loše te ako stranke predlažu ikakve porezne reforme, prije toga trebaju napraviti simulaciju i provjeriti distributivne učinke predloženih mjera.

U emisiji Otvoreno  na HRT-u gostovali su potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić, profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić te Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Tema emisije bila je gospodarska strategija političkih stranaka pred parlamentarne izbore.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da sadašnja Vlada ostvaruje dobre rezultate – usporio se rast javnog duga, industrija raste, ovogodišnja turistička sezona je bila najbolja, raste izbor roba i usluga te se smanjuje nezaposlenost u Hrvatskoj. Istaknuo je da je HDZ tijekom svojeg posljednjeg mandata “spržio” 93 milijuna kuna te smanjio BDP za 10,5 posto, dok je SDP-ova vlada uspjela restrukturirati hrvatsko gospodarstvo, ostvariti preokret i pozitivne trendove, kao i rast BDP-a koji je srce našeg programa. Smanjenje PDV-a u ovome trenutku za Grčića je utopija. Politika ove Vlade bila je protiv dramatičnih rezova jer rezanje potrošnje dovodi dalje u pad. Ne štedi se kad se pada, kad BDP propada – štedi se kad se ima, rekao je Grčić.

Predsjednik Odbora za financije HDZ-a Tomislav Ćorić prigovorio je Grčiću da SDP nije ostvario predviđeni gospodarski rast od 5 posto u 2015.godini, prema Planu 21. Ćorić je rekao da je Hrvatska već četiri godine u dolini suza, a HDZ-ov gospodarski program omogućit će da izađemo iz te doline suza i da se svi zajedno smijemo. Kao neke od mjera, Ćorić je spomenuo gradnju povoljnog poslovnog i investicijskog okruženja, smanjenje PDV-a, stimuliranje izlaska iz sive zone te nestandardne porezne olakšice. Spomenuo je i potrebnu afirmaciju hrvatskih poljoprivrednih potencijala, koja nikad nije napravljena.

Kad su u pitanju porezi, ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević upozorila je obje strane da povećanje neizvjesnosti u tom pogledu može biti jako loše te ako stranke predlažu ikakve porezne reforme, prije toga trebaju napraviti simulaciju i provjeriti distributivne učinke predloženih mjera.
Pribičević je rekla da se javni dug može smanjiti rasprodajom ili davanjem javne imovine u koncesiju; ili pak ostvarivanjem visokog rasta BDP-a. U slučaju da BDP ne raste, a reže se prihodna strana, trebat će se rezati i rashodna – u prijevodu, uzet ćete manje novca, što znači da ćete ga manje i podijeliti. Postoje neke interesne skupina kojima ćete morati uzeti privilegije, negdje ćete te novce morati namaknuti. Naravno, možete vi i prodavati državnu imovinu, rekla je Pribičević.

Profesor Luka Brkić osvrnuo se na hrvatsko biračko tijelo i rekao da za one koji glasuju za SDP ili HDZ, gospodarski programi nisu presudni – oni bi mogli biti važni tek onome dijelu birača koji ne izlaze na izbore. Motivacijska osnovica glasovanja puno je složenija nego rast BDP-a, dodao je Brkić. Za spas hrvatske ekonomije i održivi ekonomski rast, profesor je kao najznačajniji faktor istaknuo tehnologiju.

U vezi ocjene ustavnosti zakonskog rješenja vezanog uz kredite u švicarskom franku (CHF), Grčić je istaknuo da u slučaju presude protiv rješenja, SDP će učiniti sve da izbjegne bilo kakav trošak poreznih obveznika, a tih 53 tisuće obitelji su im najvažnije. Kad su u pitanju mjere vezane za švicarski franak, Pribičević misli da će efekti biti ublaženi činjenicom da banke itekako ovise o kupovini državnih obveznica. Ja sam zabrinuta, ali efekti neće biti toliko katastrofalni, rekla je ekonomska stručnjakinja.

Ćorić je istaknuo izmjenu zakonodavnih okvira i stvaranje pozitivne poslovne klime u Hrvatskoj kao prvi korak prema gospodarskom razvoju zemlje, ako HDZ dođe na vlast; dok je Grčić rekao da je dolina suza već prevladana, sadašnja Vlada je osigurala rast BDP-a, a obećava daljnji rast plaća za preko milijun građana i smanjenje PDV-a za poljoprivredu.