Znamo što kažu najmoćniji, ali ne znamo što misle najimućni
Klima se poigrava sa svima pod kapom nebeskom, u jednom danu smjenjuju se ljeto, jesen i zima. Pa je jedna dama na svom Facebook profilu napisala: – Ne znam Å¡to bih odjenula, a nije mi jasno ni Å¡to mi se jede, sladoled ili ajvar. No, politiÄka klima joÅ¡ je zagonetnija, zeznutija i mutnija. Meteorolozi su najavljivali kiÅ¡e, pa i snijeg, a iz zraka su se poÄele spuÅ¡tati izbjeglice.
Dio izbjeglica s Bliskog istoka zrakoplovima poÄeo je stizati i u obližnju BiH. Za sada u sarajevsku zraÄnu luku (morska luka u Neumu postoji samo u nekim planovima i snovima), a onda kopnom u Srbiju pa preko bijela svijeta. Puno toga u vezi s izbjeglicama u letu iznad BiH podsjeća na razgovor ugodni izmeÄ‘u Srbijanca i Bosanca.
– Gde i Å¡ta radiÅ¡? – upita Srbijanac.
– Ja sam ti kontrolor leta – odgovori Bosanac.
– Blago tebi kad si kontrolore leta. Leto je proÅ¡lo pa do sledećeg leta ne moraÅ¡ niÅ¡ta da radiÅ¡ – primijeti Srbijanac.
No, kako stvari stoje, kontrolori leta imat će do novog ljeta pune ruke posla. Ne samo ruke, već će im i uÅ¡i biti pune buke od zrakoplova, a joÅ¡ viÅ¡e od halabuke onih kod kojih su u glavi – avioni.
Putin se zaputio u New York i u javnost iziÅ¡ao sa svojim viÄ‘enjem novog svjetskog poretka. Potom je razgovarao s Barackom Obamom. Mediji su pomno izvijestili o tome Å¡to kažu najmoćniji, ali ni rijeÄi o tome Å¡to misle najimućniji. Koji su imuni na bilo Å¡to, a imanentni kad je rijeÄ o bilo Äemu. PolitiÄke duhove uznemirio je tekst koji se pojavio u medijima o tome koje države neće postojati za 20-ak godina. A onda su vic-maheri skovali naziv nove države: Rusirija. Kakvih će joÅ¡ novih država i naziva biti, viÅ¡e nije samo pitanje SAD-a. A Å¡to će biti s BiH, ni balkanske babe vraÄare ne usude se prognozirati, a kamoli najmoćnije dame Europe i svijeta. A europsku i svjetsku gospodu to kao da i ne zanima. Znaju da se u Å¡koli neÅ¡to trabunjalo o tome kako je prije stotinjak godina tu neka pucnjava bila povod za Prvi svjetski rat, ali ponavljaÄi iz povijesti nikad nisu ni znali da se povijest ponavlja. I to nekada kao tragedija, a nekada kao farsa. Farsa je tu već dugo, onda valja sprijeÄiti tragediju. No, sprijeÄiti je ne mogu neki tragikomiÄni potezi pa je krajnje vrijeme da netko ozbiljan povuÄe ozbiljne poteze, sve drugo je bez veze. StruÄni tim Instituta za druÅ¡tveno-politiÄka istraživanja u svojoj studiji naglaÅ¡ava to da se BiH može federalizirati po uzoru na Belgiju, Å vicarsku, EU… Svaki put kad bi se pokuÅ¡ala negirati Äinjenica da su duh i slovo Daytona i Ustava BiH konstitutivni narodi, u BiH bi nastala kriza. A kristalno je jasno da bez politiÄke i institucionalne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH neće biti stabilna, a svaka majorizacija može biti i pogubna.
Dragan ÄŒović razgovarao je u Americi s prvom europskom damom Angelom Merkel o stanju u BiH. Sreo se i s Bonom Voxom, frontmenom kultne skupinu U2, i objasnio mu da BiH ne smije biti YU2. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u razgovoru s Barackom Obamom naglasila je to kako su BiH, uz ekonomske i socijalne reforme, potrebne i institucionalne reforme, politiÄka nadogradnja kako bi se ostvarila jednakopravnost naroda jer bez Hrvata nema BiH. Mnogo toga je nakon Daytona potpisano mimo slova i duha samog Daytona, mnogi i nepravedno kažnjeni, Å¡to su priznali i sami bivÅ¡i visoki predstavnici. Å to pomalo sliÄi nezgodnoj zgodi s policajcem i graÄ‘aninom koji je bacio neke papire na ulicu pa ga ovaj kaznio novÄanom kaznom. GraÄ‘anin plati kaznu i policajac mu pruži uplatnicu. GraÄ‘anin uze uplatnicu i upita:
– A Å¡to ću sad s ovom uplatnicom?
– Å to se mene osobno tiÄe, možete je slobodno baciti – objasni mu.
U Hrvatskoj su se na udaru dijela javnosti naÅ¡li lascivni bećarci. HercegovaÄki bećari u bivÅ¡em su sustavu zabranu brojnih gangi iskusili na vlastitoj koži u tuÄ‘im zatvorima. A ima i gangi Å¡to ih zovu bezobraznim. Ponekad se tu i tamo joÅ¡ zapjevaju. Sad je aktualna hercegovaÄka verzija stihova iz pjesme Olivera Dragojevića:
– Å aka suza, vrića smilja, Äa je život vengo fantažija!
Neka dogaÄ‘anja na politiÄkoj sceni oni kojima nisu po volji znaju ih ciniÄki nazvati pravim dramoletom. U Novom rjeÄniku stranih rijeÄi Bratoljuba Klaića stoji da je dramolet kratka drama, igrokaz, mali kazaliÅ¡ni komad, jednoÄinka, aktovka. Prema Hrvatskom enciklopedijskom rjeÄniku, dramolet je kraća drama, jednoÄinka, aktovka, igrokaz, a u Hrvatskom leksikonu stoji da je dramolet kraća drama u jednom Äinu ili u nekoliko prizora. U Hrvatskoj enciklopediji stoji da je dramolet (na njemaÄkom Dramolett, pseudofrancuska tvorba prema Drama) kraći dramski komad, obiÄno jednoÄinka. Formalnim odlikama primjeren je tipskom prikazivanju scenskih protagonista i zapleta (na primjer Milan Å enoa “Dijalozi i dramoleti” iz 1914. godine). Pojam dramolet izvodi se iz pojma drama. Prema Velikom rjeÄniku hrvatskog jezika Vladimira Anića, drama je uz liriku i epiku jedan od triju glavnih književnih rodova; književno djelo u kojem se neko zbivanje prikazuje pretežno kroz akciju i govor likova, a namijenjeno je prikazivanju u kazaliÅ¡tu ili na televiziji; književno djelo koje se odlikuje ozbiljnošću zapleta i dubinom proživljavanja. Prema Aniću, drama u prenesenom smislu slijed je dogaÄ‘anja s dramatiÄnom progresijom i emotivnim sadržajem tipiÄnim za kazaliÅ¡ni komad; potresan dogaÄ‘aj. Drama se u antiÄkoj GrÄkoj razvila u sklopu Dionizova kulta i s vremenom se razgranala na tragediju i komediju.
Pojam drama dolazi od grÄke rijeÄi drama, (u genitivu) dramatos, a znaÄi radnja, dogaÄ‘aj, Äin, gluma, igrokaz (na grÄkom dran znaÄi Äiniti). U ova dramatiÄna vremena do politiÄkog uzleta može se i preko – dramoleta!
Frano 
Vukoja
Kolumnu
piše: