Radi se o dolasku bakterijske apokalipse – trenutku kada više nijedan antibiotik kojim čovječanstvo raspolaže neće moći da zaustavi štetne bakterije. Većina ljudi vjerojatno vjeruje kako su bakterije ‘pokorena vrsta’, kako je moderna medicina naučila da ih zaustavi i kako se radi o ‘završenoj priči’, a čak i ako neka bakterija razvije otpornost na postojeće antibiotike, jednostavno ćemo izmisliti nove, zar ne?
Nažalost, ne.
Bakterije često razmjenjuju genetske informacije, u procesu koji se zove horizontalni transfer gena. Kada neka bakterija mutira i razvije otpornost na neku vrstu antibiotika, određeni procenat bakterija podijelit će tu otpornost i s drugim bakterijama. Radi se o promilima promila – strahovito malim brojkama, ali s obzirom na brojnost bakterija, do prijenosa otpornosti doći će gotovo sigurno.
Iako su bakterije koje će biti otporne možda malobrojne, kada se cijela populacija bakterija suoči sa antibiotikom odumrijet će sve bakterije osim onih otpornih, koje će potom početi da se razmnožavaju do točke gdje će sve bakterije u organizmu biti otporne na antibiotik.
Pala je posljednja linija obrane
U studiji objavljenoj u pomenutom naučnom časopisu otkrivene su bakterije otporne na colistin – antibiotik koji se koristi kao posljednja linija obrane u liječenju bakterijskih infekcija. Radi se o antibiotiku štetnom po bubrege koji se i danas koristi u medicini samo zato jer bakterije nisu bile otporne na njega.
Naučnici su pronašli soj Eserihije koli otporan na kolistin zbog mutacije u MCR-1 genu, a ono što čini cijelu priču još strašnijom jeste što su otpornost otkrili na dvije, međusobno vrlo udaljene lokacije – u Danskoj i u Kini. Epidemiolozi vjeruju kako se radi o mutaciji koja je proputovala cijelu Euroaziju, a ne o dvije odvojene mutacije koje su rezultirale istom vrstom otpornosti.
Otpornost na kolistin pronađena je u 15 posto uzoraka sirovog mesa s farmi svinja u Kini, a otkrivena je i kod 16 ljudi. Nakon analize uzoraka bakterijske DNK u Danskoj, identična mutacija pronađena je u pet uzoraka mesa pernatih životinja, te kod jedne osobe koja je bolovala od krvne infekcije. Postoje indicije da se otpornost proširila i na Laos i Maleziju.
“Svi ključni igrači su na pozicijama kako bi svijet poslije antibiotika postao stvarnost”, rekao je profesor Timoti Volš sa Univerziteta u Kardifu, jedan od autora istraživanja.
“Ako MCR-1 postane globalno prisutan, zapravo kada, ne ‘ako’, i kada se gen poveže s drugim genima za otpornost na antibiotike, što je neizbježno, onda ćemo doći do početka post-antibiotičke ere. U tom trenutku, ako je pacijent ozbiljno bolestan, recimo zaražen s Eserihijom koli, ne postoji ništa što možemo učiniti”, rekao je Volš za BBC.
Ostajemo bez opcija za liječenje
“Brzina kojom se prenosi ovaj gen za otpornost je sumanuto velika, ovo ne izgleda dobro”, rekao je profesor Mark Vilkoks.
Bolnice se, tvrdi Vilkoks, sve češće suočavaju sa situacijom u kojima imaju ozbiljnih problema da pronađu odgovarajući antibiotik za neku zarazu – takvi se slučajevi sada pojavljuju svakog mjeseca, dok ih pre pet godina gotovo uopće nije bilo.
“Da li se bojim da ćemo doći do situacije gdje više nećemo imati lijek za zaraze? Na kraju, da. Hoće li se to dogoditi ove godine, ili iduće, ili one iza nje, teško je reći,” rekao je Vilkoks.
U međuvremenu, razvoj novih antibiotika nikad nije bio sporiji. Posljednji novi soj antibiotika otkriven je 1980.-ih godina, a zbog visoke cijene razvoja i niske profitabilnosti, farmaceutske kompanije nemaju veliku potrebu razvijati nove.
Ipak, autori istraživanja nadaju se da će otkriće otpornosti i na jedan od posljednjih dostupnih antibiotika potaći svijet na buđenje, kako bi na vrijeme barem pokušali spriječiti najcrnji scenarij, ukoliko će to uopće biti moguće.BPZ.BA
