BiH ima potencijal za vjetroelektrane, a postoji i zanimanje investitora, samo je pitanje kad će vlast to shvatiti. Mjerenjima na 10 mikrolokacija od Livna do Ravnog, obavljenim u projektu koji je financiralo španjolsko Veleposlanstvo, utvrđeno je kako na tri lokacije (Livnu, Mesihovini i Velikoj Vlajni) postoji mogućnost komercijalne proizvodnje električne energije, piše Večernji list BiH. Od toga je prošlo više od 10 godina, a ideje i projekti se odvijaju sporo.
Deset godina na čekanju
Od postavljanja mjernih postaja u livanjskoj i tomislavgradskoj općini prošlo je 10 godina. S dosta medijske pompe Elektroprivreda HZ HB je 29. rujna 2010. položila temeljni kamen za izgradnju Vjetroparka Mesihovina. Od tog polaganja do danas nije bilo gotovo nikakvih pomaka. Zbog čega?
– To bi trebalo bi pitati one koji su sjedili prije u upravama u EP zašto su 4 ili 5 godina čekali i nisu ništa radili na tom području i kako su im protjecali dani u smislu realizacije projekata. Projekt se od 2010. do 2014., nažalost, nije maknuo s mjesta. Znam što se događa u EP HZ HB i smatram kako će i ta priča napokon krenuti. EP je podnio zahtjev za izdavanje energetske dozvole, papirologija je spremna, izvlaštenje zemljišta je napravljeno i mislim da su u zadnjoj fazi pregovori o nabavi turbina s dobavljačima. Ono što znam je i da je natječaj za probijanje cesta koji je, usput rečeno, u ladici čekao tri godine i nije bio potpisan, poništen i sada ide raspisivanje novog natječaja kako bi se i ta priča otkočila, kazao je za Večerenji list načelnik Tomislavgrada Ivan Vukadin te zaključio da ‘što se čekalo toliko dugo’ treba pitati neke druge, a ne njih u Općini Tomislavgrad.
Vrijednost oko 150 mil. eura
Nova Uprava EP HZ HB prezentirala je planirane elektroenergetske projekte, a Marinko Gilja, generalni direktor tog javnog poduzeća, tijekom boravka u Livnu izjavio je: – VE Mesihovina kreće već u realizaciju i tu su iznosi investicija, recimo, nekih 100 milijuna eura i rok završetka radova je kraj 2017. godine.”
Za razliku od Elektroprivrede, Kinezi koji prednjače u proizvodnji vjetroenergije bili su vrlo ekspeditivni i potpisali sporazum o razumijevanju s Matom Dukićem, direktorom tomislavgradske tvrtke Gradina. Snaga VE bila bi 112 MW, rok izgradnje 2017., a vrijednost investicije oko 150 milijuna eura. Pomaka ima i u projektu VE Ivovik u Livnu, kaže načelnik Livna Luka Čelan, te dodaje: – Što se tiče općine, ostalo je samo da oni uplate pristojbu kako bi mogli ishoditi građevinsku dozvolu i nakon toga prići samoj realizaciji projekta. Studija je pokazala opravdanost investiranja u projekt Ivovik proizvodnog kapaciteta od oko 72 MW, a u njegovu sklopu planirana je i izgradnja transformatorske stanice.
I u Kupresu bi se trebala zavrtjeti “vjetro-priča”. Vlada FBiH polovicom siječnja dala je prethodnu suglasnost Ministarstvu energetike, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole za izgradnju vjetroelektrane Kupres 1 na lokalitetu sela Ravno – Kozjača, piše Večerenji list bpz.ba
