Brkić se kandidira za potpredsjednika stranke!

Demokratski deficit u stranci nije jedina boljka HDZ-a, jer takvo stanje odraz je aktualne političke situacije, odnosno trzavica u vladajućoj koliciji između Mosta i HDZ-a

Uljuljala se politička elita u dvjema najvećim hrvatskim strankama nakon parlamentarnih izbora, kao da im nedavno vlast iz ruku nije oteo mlađahni Most nastao na imidžu štedljivog metkovskog psihijatra Bože Petrova. Unatoč HDZ-ovom i SDP-ovom izbornom debaklu, obje stranke evidentno su zaključile kako im promjena nije potrebna pa su sukladno tome odlučili ostati vjerni svojim novim, starim šefovima Tomislavu Karamarku i Zoranu Milanoviću, što bi po narod moglo označiti još ideoloških i besmislenih prepucavanja, i nimalo ekonomskih i ostalih reformskih tema za kojima vapimo. Ali koga briga što se narod brine, kada je njima dobro.

Promjene ni na jednoj razini nisu se dogodile u donedavno vladajućoj Partiji pa je tako nakon burnog proteklog vikenda sve ostalo na starom. U subotu su SDP-ovci birali stranačke funkcionere koji će s ranije izabranim predsjednikom Milanovićem upravljati strankom i navodno je politički ojačati, odnosno kako oni to moderno vole reći revitalizirati. Izbori su prošli bez velikog izbora, budući da se pobjeda slila na stranu Milanoviću bliskih ljudi. Nikakvo iznenađenje nije se odigralo niti u HDZ-u, čije je članstvo u nedjelju izašlo na povijesne izbore, imajući priliku birati po principu jedan član – jedan glas, doduše da demokracija u potpunosti ne ovlada vladajućom strankom tu je i jedan kandidat Karamarko. Pobjednička dvojka, koja je usput rečeno javnosti s političkih pozornica sve donedavno servirala ideološke debate, sada poručuje da s ideološkim ratovanjem treba prestati te se okrenuti rješavanju egzistencijalnih problema kako građana, tako i države. Zašto se do sada ni jedan od njih nije uhvatio u koštac s tim stvarnim problemima koje su napokon detektirali, nije poznato. Poznato je međutim da su se za razliku od HDZ-a, SDP-ovci obilato poslužili šalabahter demokracijom nudeći svojem članstvu čak dva kandidata Milanovića i suparnika mu Zlatka Komadinu.

S druge strane, u HDZ-u pluralizma nije bilo, a izbori s jednim kandidatom mogu se nazvati tek igrokazom. Takva situacija nije iznimka u hrvatskom stranačju, jer samo jedan predsjednički kandidat ponuđen je također proteklog vikenda članstvu HNS-a koje je moglo birati samo Ivana Vrdoljaka. Demokratski deficit u stranci nije jedina boljka HDZ-a, jer takvo stanje odraz je aktualne političke situacije, odnosno trzavica u vladajućoj koaliciji između Mosta i HDZ-a. Europarlamentarac Andrej Plenković od sraza s Karamarkom odustao je u posljednjem trenutku jer ugrožavanje njegovih ambicija ugrozilo bi i dodatno destabiliziralo stranku, a time ionako klimavu vladu Mosta i Domoljubne koalicije. Drugim riječima, Karamarkovi protukandidati zaključili su da je bolje sačuvati vlast, nego se izložiti dodatnim sukobima unutar stranke. To i dalje ne znači da predsjednik HDZ-a može mirno spavati, jer premda je stranku preuzeo pred njim je nezahvalan posao. U bitci za Predsjedništvo stranke njemu i odabranicima možda se neće suprostaviti nitko iz umjerene HDZ-ove struje. Ali zato je tu njegov bijesni i donedavni suradnik te najsnažniji operativac i glavni tajnik stranke Milijan Brkić, koji će u narednim danima dodatno potvrditi glasine o njihovom sukobu, koji je iz tjedna u tjedan sve intenzivniji. Dobro upućeni svjedoče kako ovi donedavno bliski prijatelji više ne komuniciraju čak niti putem telefona. Mudri europarlamentarac Plenković na vrijeme je detektirao kako nije trenutak za preuzimanje stranke, ali rat će trajati do 28. svibnja te će se odvijati an terenu, kada će delegati na saboru strane birati članove vrh HDZ-a između koji stanu na Karamarkovu ili pak Brkićevu stranu. Kada već na stranačkim izborima nije imao protukandidata biti će ovo prilika da Karamarko na nižoj razini spozna koliko je realna njegova snaga, a ujedno bit će to epilog sukoba između dvojke koja se zadnjih mjeseci nalazi na suprotnim stranama. Brkić šefu Karamarku zamjera što ga je izlizao i potrošio u priči o preuzimanju Ministarstva branitelja, čin je to koji se odvio mimo njegove volje, a koji mu je poljuljao imidž. K tome ponovno su se aktivirali repovi njegove kobne afere s prepisivanjem diplomskoga rada.

Izbori u stranci prilika su koju Brkić neće olako propustiti, polažući među ostalim nade u svoje časno odustajanje od ministarske fotelje. Brkić će se zato kandidirati za zamjenika predsjednika stranke i na taj način utjecati na procese unutar HDZ-a u kojima nikada nije bilo više nezadovoljnika. Neće se Karamarko olako pomiriti s Brkićevim ambicijama i spačkama, koje mu ovaj sprema pa ga je tako i do sada u nekoliko navrata pokušao udaljiti iz stranke, istodobno priječeći mu da se skrasi u Uredu predsjednice kao savjetnik. Svjestan je premazani Karamarko, snage svojeg glavnog tajnika koji je unutar HDZ-a stvorio mrežu lojalnih pristaša koji ujedno simboliziraju veliku moć. I baš zato nipošto ga ne želi u svojoj blizini. Za glavnog tajnika, zato će kada izbori u HDZ-u prođu predložiti osebujnog karlovačkog gradonačelnika Damira Jelić, kojega je nedavno i imenovao čelnikom svojeg izbornog stožera. Ipak, valja znati da je Karamarko sve izbore u svojoj kratkoj hadezeovskoj prošlosti dobio zahvaljujući operativcu Brkiću, kojega sada odbacuje u zamjenu za Jelića, dok će ovoga eliminirati s bilo koje više stranačke funkcije, što bi najblaže rečeno mogao biti udarac ispod pojasa. No, nije Jelić nipošto lošiji izbor od Brkića, dapače radi se o gradonačelniku Karlovca koji je ujedno vrlo zanimljiva pojava u hrvatskoj politici. Do unazad nekoliko mjeseci bio je prisan baš s Brkićem, ovaj ga je otkrio vidjevši u njemu budućeg predsjednika stranke, što ne čudi jer radi se o konzervativcu i velikom vjerniku čiji je politički uzor Papa Ivan Pavao 2. u svojem gradu izgradio je spomenik ubijenoj djeci, a religija je u njegovom životu toliko značajna da stranačke kolege nerijetko vodi na duhovne susrete. Kako će se onda među produhovljenog Jelića uklopiti drugi igrači iz Karamarkova tima umazani sumnjivim poslovima teško je reći, no tko će ga znati možda ih uspije produhovniti i okrenuti na pravi put. Riječ je inače o danas već izlizanim mladim snagama Olegu Butkoviću, Josipi Rimac i Margareti Mađerić te staroj lavici Dubravki Šuici. Protuudar sprema Brkić u obliku Andrije Mikulića i Ivana Anušića. Tu je i snažna pojava HDZ-a ministar Tomislav Tolušić te zaboravljeni bivši ministar Daro Milinović. Jezičac na vagi mogao bi biti politički tajnik stranke Tomislav Čuljak koji je u sukobu s Brkićem te bi se mogao prikloniti Karamarkovom timu. Teško je odrediti na čiju bi se stranu mogao svrstati dalmatinski ogranak stranke jer dio njih izrazito je nezadovoljan podjelom zastupničkih mandata i ministarskih fotelja, iz čega se dade naslutiti da bi mogli prevagnuti na Brkićev mlin.

Prema službenim rezultatima, Karamarko je na stranačkim izborima osvojio 99,92 posto glasova, točnije izabrale su ga 92.276 glasača. Ostalih 0,8 posto glasova bili su nevažeći iz HDZ-a su također obavijestili javnost da je na izborima glasova 44,4 posto od ukupno 207.456 članova. Uspoređujući ukupan broj članova i izbornu izlaznost, znajući i za nevažeće listiće ispada da Karamarka podupire 44 posto članova, što je i više nego dobar prostor za Brkićevu prevlast. Početkom travnja, kada su se za čelno mjesto u Partiji borili Milanović i Komadina, na birališta je izašlo 55,05 posto, a Milanovićeva podrška u stranci je 60 posto, ali valja znati da je osvojio gotovo upola glasova manje nego prije četiri godine, točnije 12,494 u odnosu na 23.554, što nije neobično jer tada je bio jedini kandidat na izborima. Usporedno s izborima za predsjednika vladajuće stranke, birani su i šefovi te sastavi temeljnih ogranaka, a pred strankom su još i izborne skupštine za općinske, gradske i županijske organizacije koji će se održati s prvim danima svibnja. Baš kao što Karamarko muku muči s nemirnim duhovima u stranci, taj problem mori i Zorana Milanovića, jer oni koji mu nisu skloni najavljuju da će iskoristiti mogućnosti statuta te osnovati frakciju Lijevi SDP. Priča se da je program njihova djelovanja već pripremljen. Inicijator takvih aktivnosti u SDP-u je Ivo Fabijanić, nekadašnji član Glavnog obora SDP-a, znan i kao račanovac s Paga. Podršku ima i od račanovca Davorka Vidovića, koji je ujedno član Predsjedništva stranke, a takvu frakciju podržat će i Zlatko Komadina, okrećući se ljevici u stranci.