Ministrica kulture F BiH Zora Dujmović
Najstarija književno-kulturna manifestacija u Bosni i Hercegovini “Šimićevi susreti 2016.” otvorena je sinoć u Osnovnoj školi Antuna Branka i Stanislava Šimića, u rodnome mjestu braće književnika – Drinovcima, prigodnim govorom federalne ministrice kulture i sporta Zore Dujmović, koja je ujedno i otvorila ovogodišnje Susrete.
Uvodnu riječ i pozdrav gostima, među kojima su bili konzul RH u Mostaru Dragan Matijević, potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Stipe Botica, dr. sc. don Drago Šimundža, federalna ministrica Zora Dujmović, grudski načelnik Ljubo Grizelj, održao je predsjednik MH Ogranak Grude i potpredsjednik Organizacijskog odbora Manifestacije Mario Bušić.
Otvarajući Susrete, ministrica Dujmović je naglasila kako su oni najdugovječnija i najbolja manifestacija ovakvoga karaktera te kako će ministaarstvo kojemu je na čelu uvijek podupurati takve manifestacije.
Nakon njezinih riječi, voditeljica programa Mirjana Vlašić izrecitirala je pjesmu “Nađeni Bog” A. B. Šimića, što je ujedno bio i uvod u glavni dio sinoćnjega programa – predstavljanje dviju knjiga kulturnoga i znanstvenoga djelatnika, književnoga kritičara, pisca, prevoditelja i priređivača stručnih, znanstvenih i književnih djela dr. sc. don Drage Šimundže “Bog u djelima hrvatskih pisaca I i II” uz glazbeni nastup Nikoline Zovko i klavirsku pratnju Katje Krolo Šarac.
Prvi predstavljač bio je Mario Bušić koji je zamijenio bolesnoga fra Antu Marića. On je pročitao ulomak fra Antina rada o A.B. Šimiću, upravo onaj koji dokumentaristički govori o Šimićevoj religioznosti. Iz tih dokumenata, koji se čuvaju u Župnom uredu sv. Mihovila u Drinovcima, jasno se vidi kako je A.B. Šimić umro opremljen svetim sakramentima umirućih. Neke najljepše njegove pjesme upravo su one o Bogu, premda je kao mladić, hrvajući se s teškom bolešću, znao pasti u očaj i beznnađe, zdvajanje i bijes, ali vjeru u Boga nikada nije napuštao.
Upravo je na tu temu, ali i na temu o ostalim hrvatskim piscima za koje su neki tvrdili kako su bili bezbošci, govorio drugi predstavljač prof. dr. sc. Stipe Botica. U nadahnutom predavanju o Šimundžinim knjigama, Botica je kazao kako su one plod dugogodišnjega sustavnog i mukotrpnoga, iscrpljujućega autorova rada. Govorio je o vezi kršćanstva i hrvatskoga naroda, pa je tu vjeru u Boga potkrijepio time da se imenica Stvoritelj u hrvatskome jeziku rabi samo u jednome značenju – Stvoritelj je jedan, a svi drugi mogu biti samo stvaratelji.
“U trideset velikih cjelina, dr. Šimundža je odabrao primjere tridesetak hrvatskih književnika u čijim se djelima govori o Bogu. Odabrao je znakovito, prijelomno 20. stoljeće, obrađujući reprezentativne hrvatske pisce. Okom objektivnoga promatrača cijenio je na koji je način tema Boga ušla u određena književna djela. Svaka izrečena Šimundžina tvrdnja potkrijepljena je dokumentarnim navodima u mnogobrojnim bilješkama – kazao je Botica navodeći neke od pisaca koje je autor obradio u svojim djelima (S.S. Kranjčevića, M. Krležu, Dragutina Tadijanovića, A. B. Šimića, Ivu Andrića i Tina Ujevića). Uz njih su se i ostali nabrojani u Šimundžinoj knjizi “hrvali” s Bogom, bili sumnjičavi, tragači, ali nikada Bogu nisu okrenuli leđa, rekao je Botica.
Sam autor dr. sc. don Drago Šimundža također se obratio nazočnima govoreći o početcima hrvatske književnosti, Baščanskoj i Humačkoj ploči, na kojima su prve riječi pisane narodnim hrvatskim jezikom, a glase: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga…” i o usmjerenjima te književnosti.
“Ove dvije moje knjige govore o hrvatskoj književnosti u prošlome 20. stoljeću, ali i o vjeri i nevjeri u njoj. Književnost, ne samo hrvatska, obrađuje ljudski život na relaciji Nebo – Zemlja, odnosno Bog – čovjek. Upravo se književnost u tome stoljeću lomi između Neba i Zemlje, između Boga i čovjeka. Ja o ovim knjigama dajem svoja viđenja potkrijepljena citatima i ostalim navodima, ali jednako tako ostavljam i čitatelju promišljati o napisanome – zaključio je Šimundža, zahvaljujući svima na pozornosti što su ga saslušali.
Inače, moto ovogodišnjih Šimićevih susreta, koji se održavaju pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Sabora RH akademika Željka Reinera i člana Predsjedništva BiH akademika Dragana Čovića, jeste Antun Branko Šimić – i religiozni pjesnik./ bpz.ba
