“Za Hrvatsku je sve realnija opasnost da će njezin teritorij, u vrlo skoroj budućnosti, postati divovski izbjegliÄki logor. Ono Å¡to zabrinjava je totalna blokada javne rijeÄi onih koji ovu krizu i njeno rjeÅ¡enje za Hrvatsku vide drugaÄije od vladajuće strukture”, upozorava analitiÄar SOHV-a, Ivica ÄŒutura.
AnalitiÄar SOHV-a Ivica ÄŒutura o opasnostima za nacionalnu sigurnost i Äinjenicama o migrantima koje nam preÅ¡ućuju.
“Analiza je jedna od osnovnih metoda saznanja. Analitika je po Aristotelu sinonim za formalnu logiku, a kod Kanta za gnoseologiju. Gnoseologija je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, obimu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
AnalitiÄari iz odreÄ‘enih podruÄja (ekonomija, geopolitika, sigurnost itd.) pokuÅ¡avaju svojim analizama, temeljenim na istinitim, egzaktnim Äinjenicama doći do relevantnih saznanja i podijeliti ih sa Å¡irom javnosti ili užim struÄnim krugovima. Na temelju saznanja do kojih su doÅ¡li pokuÅ¡avaju predvidjeti tokove aktualnih procesa kako bi zainteresirane skupine ili institucije mogle postaviti strategiju prema odreÄ‘enom problemu. Normalno je i shvatljivo da postoje razliÄita razmiÅ¡ljanja, meÄ‘utim to je i poželjno kako bi se pomoću razliÄitih pogleda i miÅ¡ljenja dobila Å¡to objektivnija i Å¡ira slika. To pozitivno utjeÄe na stvaranje konsenzusa koji je presudan u rjeÅ¡avanju problema osobito ako je to pitanje nacionalnog interesa.
“Zabrinjava totalna blokada javne rijeÄiâ€
Sada je već svima jasno da je kriza sa migrantima vrlo ozbiljan sigurnosni problem i da posljedice masovnog egzodusa prema Europi mogu biti pogubne za naÄin života i strukturu stanovniÅ¡tva na europskim prostorima. Za Hrvatsku je sve realnija opasnost da će njezin teritorij, u vrlo skoroj budućnosti, postati divovski izbjegliÄki logor. Ono Å¡to zabrinjava je totalna blokada javne rijeÄi onih koji ovu krizu i njeno rjeÅ¡enje za Hrvatsku vide drugaÄije od vladajuće strukture. Niti u jednom trenutku nije se pokuÅ¡alo okupiti sve relevantne politiÄke i struÄne krugove kako bi se pokuÅ¡alo analizirati postojeće stanje i iznaći najbolju strategiju za ono Å¡to nas oÄekuje.
Nacionalne televizije i Å¡ire Äitani, kontrolirani pisani mediji forsiraju sliku o izbjegliÄkoj krizi u Hrvatskoj samo u jednom smjeru. Prikazuju se potresni prizori djece i žena u tragiÄnim situacijama, koje su svakako posljedica stresnih dogaÄ‘anja u koje su gurnuti ti nesretni ljudi. MeÄ‘utim, ne mogu se vidjeti uznemirujuće scene kao Å¡to su uliÄni sukobi Sirijaca i Afganistanaca po ulicama Belog Manastira. Vojno sposobni i fiziÄki vrlo spremni muÅ¡karci koji bježe od vojnih sukoba, bez problema zapoÄinju brutalne obraÄune iako se, navodno, groze nasilja. Cijeli jedan grad od devet tisuća stanovnika u jednom trenutku je bio izložen dobroj volji jedanaest tisuća migranata, bez dovoljnog broja policajaca koji su se u nekim trenucima osjećali oÄajno i nemoćno i koji su nadljudskim naporima uspjeli održati situaciju pod kontrolom. Poslije jednog takvog propusta odreÄ‘enih institucija ove države, tvrditi da je sve pod kontrolom i da postoji plan A, B, C… je zaista najblaže reÄeno neumjesno.Â
“Kriza iskoriÅ¡tena za napad na predsjednicuâ€
Hrvatska od smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje TuÄ‘mana zaziva predsjednika, državnika koji će imati snage jasno artikulirati stav hrvatske države o bitnim pitanjima, a da ne podilazi svjetskim moćnicima. Sada, kada je to sluÄaj sa predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović koja je meÄ‘u prvim europskim državnicima otvoreno ukazala na greÅ¡ku u koracima njemaÄke kancelarke Angele Merkel po pitanju migrantske krize, hrvatska javna televizija pokreće munjevitu kampanju želeći hrvatskoj javnosti nametnuti miÅ¡ljenje o neoprostivom gafu hrvatske predsjednice. Sa ekrana HRT-a ne silaze razne moralne veliÄine u likovima politiÄkih analitiÄara koji su svoju objektivnost dokazivali 70-tih godina kao lažni svjedoci protiv hrvatskih studenata, sudionika MASPOK-a. BjesomuÄne kritike su nastavljene i kada je predsjednica spomenula da treba angažirati vojsku u rjeÅ¡avanju migrantskog problema na istoku Hrvatske. Vrhunac svega je bilo besramno ponavljanje pitanja HRT-ovog voditelja u gledanoj politiÄkoj emisiji jednom oporbenom politiÄaru: Da li će vojska pucati na izbjeglice? Da li će pucati? Kao da je vrlo brzo zaboravljena humana uloga HV-a prilikom nedavnih poplava u Slavoniji. Uostalom, vojska je svakako angažirana Å¡to je vidljivo u izbjegliÄkom kampu u Opatovcu. Teza predsjednice Republike Hrvatske, vrlo brzo je potvrÄ‘ena lavinom kritika koje su se sruÄile na gospoÄ‘u Merkel iz matiÄne zemlje, od strane koalicijskih partnera, brojnih njemaÄkih medija i Å¡ire njemaÄke javnosti. Â
Hrvatska javnost bi trebala biti upoznata i s mogućim posljedicama pada režima Bashara Al Assada u Siriji i utjecaja, takvog raspleta dogaÄ‘aja, na najveću izbjegliÄku krizu poslije II. Svjetskog rata. Padom Assada na cijelom podruÄju Sirije nastao bi totalni kaos, preslikala bi se situacija Iraka koji praktiÄno viÅ¡e ne postoji. Sukobi bi se prelili na Libanon s ciljem uniÅ¡tenja Hezbolaha. Tek tada bi milijunska rijeka izbjeglica bespovratno krenula prema Europi sa nesagledivim posljedicama, prema Europskoj uniji koja je na prvoj ozbiljnoj kriznoj situaciji ostala ukopana i koja na žalost nema uspostavljene mehanizme za vlastitu samozaÅ¡titu. Prema Europi koja samozadovoljno uživa u svojoj HUMANOSTI I POÅ TIVANJU LJUDSKIH PRAVA, a kukaviÄki je sudjelovala u sijanju kaosa na Bliskom istoku i sredozemnim arapskim zemljama podržavajući Arapsko proljeće. Sada se u cijelu priÄu ukljuÄila i Moskva koja svojom vojnom intervencijom u Siriji pokazuje ojaÄane miÅ¡iće i postaje nezaobilazni faktor svih budućih globalnih zbivanja. Putin aktivnu vojnu nazoÄnost Rusije pravda tezom da nasilno svrgavanje Assada ne predstavlja realistiÄan put prema miru u Siriji. MeÄ‘utim, ruski interesi u ostanku na vlasti sadaÅ¡njeg režima svakako se ogledaju i u koriÅ¡tenju morske baze Tartus koja je zadnje uporiÅ¡te Rusije u Sredozemnom moru.
“Ovo su problemi koji će nas uskoro opteretiti…â€
Kakav god se scenarij bude odigrao u Siriji i okolnom kriznom podruÄju odgovorne državne institucije moraju hitno, Å¡to realnije upoznati hrvatsku javnost s ozbiljnošću situacije u kojoj se nalazimo. Vrlo brzo će broj migranata koji su preÅ¡li hrvatsku granicu premaÅ¡iti sto tisuća. Neke procjene govore da će se dolaskom hladnijih dana dnevni priljev migranata povećavati, a ne smanjivati. Hrvatska mora vrlo glasno postaviti pitanje u Europskoj uniji i tražiti vrlo jasan odgovor. Å to će se dogoditi kada NjemaÄka, Austrija, Slovenija i MaÄ‘arska donesu odluku da viÅ¡e ne mogu primati migrante? NjemaÄka vlada u utorak je po žurnom postupku donijela paket zakonskih promjena prema podnositeljima zahtjeva za azilom, koji predviÄ‘aju strog odnos prema ekonomskim migrantima. Tim promjenama planira pojednostavniti postupak protjerivanja osoba kojima je zahtjev odbijen i smanjiti broj neosnovanih zahtjeva za azilom.  Jedan od prijedloga je i taj da se izbjeglice bez izgleda za stjecanjem prava na azil odbija i protjeruje u domovine već na samim granicama, kao Å¡to je to već praksa u zraÄnim lukama, Å¡to je u utorak predložio i ministar unutarnjih poslova de Maiziere.
Sve su to problemi koji će vrlo brzo opteretiti  Hrvatsku i koji traže hitnu i pomno isplaniranu reakciju. Nažalost, teÅ¡ko je oÄekivati od Vlade Zorana Milanovića da uÄini iskorak i zatraži nacionalni konsenzus po ovom pitanju od vitalnog nacionalnog interesa, kada on i njegovi ministri koriste ovu teÅ¡ku krizu samo za osobnu politiÄku promociju.†bpz.ba