Andrej Plenković, HDZ-ov europarlamentarc i potpredsjednikom Odbora za vanjske poslove EU parlamenta (HDZ/EPP), u razgovoru za danaÅ¡nji VeÄernji list iznosi svoje prosudbe o izbjegliÄkoj krizi, stanju u Ukrajini, ruskoj intervenciji u Siriji, predstojećim parlamentarnim izborima ali i unutarstranaÄkim izborima u HDZ-u koji slijede
Plenković je nosio HDZovu koalicijsku listu na zadnjim europskim izborima, percipiran je kao ozbiljan i naÄitan politiÄar, ali i kao netko tko ima i daleko većih stranaÄkih ambicija. Plenkovića se već dugo spominje kao zainteresiranog za to da preuzme HDZ i kao Äovjeka kojeg je Seks navodno pripremao za preuzimanje stranke.
Plenković na to tek kaže da o stranaÄkim izborima treba razgovarati kada za njih doÄ‘e vrijeme te da ima mnogo spekulacija. Svoju je karijeru usmjerio prema Europskom parlamentu, angažiran je na pitanju Ukrajine. IzbjegliÄka se kriza u Hrvatskoj nametnula kao prvorazredna tema uoÄi parlamentarnih izbora budući daje kroz RH proÅ¡lo viÅ¡e od 130.000 izbjeglica.
-Premijer Milanović kaže da će izbjeglice propuÅ¡tati kroz RH dokle god ih NjemaÄka bude primala. Prijeti li Hrvatskoj kriza u kojoj će izbjeglice ostati zarobljene unutar naÅ¡ih granica?
“Mogućnost da zapadnoeuropske države u jednom trenutku promijene svoju politiku prihvata izbjeglica ne bi bila neoÄekivana nakon indicija koje idu u tom smjeru. Zato je nužno njegovati kontinuirani dijalog s naÅ¡im susjedima i europskim partnerima te prevenirati kreiranje situacije u kojoj bi se Hrvatska morala samostalno nositi sa zbrinjavanjem velikog broja izbjeglica koji nije u skladu ni s naÅ¡im realnim kapacitetima, ali niti sa željom izbjeglica o njihovu krajnjem odrediÅ¡tu”.
– Dogodila se situacija u kojoj su premijer Milanović i njemaÄka kancelarka Angela Merkel na istoj strani, dok je HDZ zauzeo puno Ävršći stav prema izbjeglicama?
ËJednak je stav Europskih puÄana i HDZ-a, baÅ¡ kao i kancelarke Merkel, da je distinkcija izmeÄ‘u izbjeglica, azilanata te ekonomskih migranata pravno relevantna. Takvo razlikovanje, meÄ‘utim, nije moguće ako ne postoji adekvatna registracija osoba koje prelaze vanjsku granice Unije. Zbog toga neregistriranje izbjeglica nije u skladu s nacionalnim, europskim i meÄ‘unarodnim pravom. Za razliku od improviziranog djelovanja i kontradiktornog komuniciranja Vlade, HDZ ima principijelno i jasno stajaliÅ¡te – izbjeglice zaslužuju naÅ¡u empatiju te solidaran pristup, uz korektno pravno i razumno sigurnosno postupanje. Najveća migracijska kriza od kraja Drugog svjetskog rata zahtijeva koordinirani i zajedniÄki odgovor EU u traženju dugoroÄno održivih solucrja koje nužno ukljuÄuju rjeÅ¡avanje krize u korijenu, na izvoriÅ¡tu krize, a prije svega u Siriji.Ë
– Je li ispravna politika Angele Merkel prema izbjeglicama?
ËKancelarka Angela Merkel vodi odvažnu wir schaffen das politiku prihvata izbjeglica utemeljenu na solidarnosti kao jednom od glavnih naÄela demokršćanstva, ali i cijelog projekta EU. Dosljedno provoÄ‘enje takve politike objektivno je ozbiljan izazov za NjemaÄku i druge Älanice EU. Smatram da je takav pristup ljudski ispravan. No, politiÄki gledano kancelarka nikada nije dala carte blanche svim migrantima. U viÅ¡e je navrata jasno naglasila da ekonomski migranti, koji ne uživaju meÄ‘unarodnopravnu zaÅ¡titu kao izbjeglice ili azilanti, ne mogu oÄekivati jednaki status i ostanak u NjemaÄkoj. Tako Ä‘er, CDU je podržao važne europske i mjere poboljÅ¡anja graniÄnih kontrola i uspostavu sustavne registracije na i ulaznim toÄkama, tj. uspostavljanjem j hotspotova u GrÄkoj i Italiji, kao zemljama na prvoj crti prihvata.Ë
– U NjemaÄkoj je krenuo val nezadovoljstva zbog velikog broja imigran ta koje kancelarka poziva da doÄ‘u.
ËToÄno je da postoje zahtjevi za promjenom njemaÄke politike prema izbjeglicama. Naime, i mogućnosti i realizacije njemaÄke kulture dobrodoÅ¡lice imaju gornje granice operativnih i ekonomskih resursa koji se mogu i upotrijebiti za zbrinjavanje i kasniju integraciju izbjeglica. Velik broj prihvatiliÅ¡ta je popunjen, a u njima su se i poÄeli dogaÄ‘ati i sukobi. Barem deset je milijardi eura potrebnih za zbrinjavanje izbjeglica u NjemaÄkoj samo tijekom 2015. ZnaÄajna su to sredstva Äak i za gospodarstvo poput njemaÄkog. Jedino zajedniÄka i konzistentna i europska politika koja bi ukljuÄivala i uÄinkovit nadzor vanjskih granica, i registraciju izbjeglica, praviÄnu raspodjelu meÄ‘u državama Älanicama i utemeljenu na postojećim kriterijima Komisije, ali i vraćanje ilegalnih ; ekonomskih migranata omogućila bi i zbrinjavanje onih kojima je zaÅ¡tita i najpotrebnija.
– Kancelarka Merkel i francuski i predsjednik Hollande obratili su se i u srijedu Europskom parlamentu, i koje su stavove iznijeli?
Ë Dvadeset i Å¡est godina nakon predsjednika Mitterranda i kancelara Kohla, koji su pred EP-om govorili samo par dana nakon pada Berlinskog zida u studenome 1989., u Strasbourgu su govorili kancelarka Merkel i i predsjednik Hollande. ÄŒinjenica da I su lideri Francuske i NjemaÄke, kao i tradicionalni predvodniÄki dvojac EU, i odabrali baÅ¡ ovaj trenutak za obraćanje zastupnicima govori o težini aktualne izbjegliÄko-migrantske krize! Njihova zajedniÄka poruka bila je da i Älanice EU trebaju pokazati ljudsko j dostojanstvo, solidarnost i odgovori nost. Založili su se za viÅ¡e Europe i i zajedniÄkog rada, te otklonili kritike marginalnih i antisistemskih politiÄkih skupina. Merkel, koja je znaÄajan i dio svog života provela iza Berlinskog i zida, imala je Ävrstu poruku da zidovi i nisu rjeÅ¡enje. Moj je dojam da su do bili jasnu potporu velike većine zastupnika.Ë
– Kako je u krugu europuÄana odjeknula kritika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prema kancelarki i Merkel o tome da je A. Merkel izaizvala kaos pozivajući izbjeglice u NjemaÄku?
Ë Izjavu predsjednice Grabar-Kitarović i treba promatrati u kontekstu analiziranja izvanredne izbjegliÄke situacije i u kojoj se naÅ¡la Europa i Hrvatska. Njezin susret s kancelarkom Merkel na marginama zasjedanja Opće skupÅ¡tine UN-a u New Yorku potvrdio je i da imaju iskrenu i partnersku komuinikaciju, kakva je i potrebna u odnosima Hrvatske i NjemaÄke. Ë
– Kako se u Bruxellesu gleda na i hrvatsko rjeÅ¡avanje krize s izbjeglicama, odnosno na benevolentan pristup premijera Milanovića?
ËVlada na odlasku u ovoj krizi pokazala je priliÄnu improvizaciju i mijenjanje stavova koji kako Äujemo idu i do toga da i ograda može biti krajnje i rjeÅ¡enje. EU oÄekuje da Hrvatska i pokaže organizacijsku spremnost za prihvat i prolaz izbjeglica te da se u pogledu registracije ponaÅ¡a u skladu i s propisima EU. U vanjskopolitiÄkom pogledu zastupnici u EP-u i instituicije EU bili su zaÄuÄ‘eni da je u samo tjedan dana Vlada odluÄila blokirati i graniÄne prijelaze sa Srbijom, Äime je naÅ¡tetila i vlastitom gospodarstvu, i Å¡to je premijer i javno priznao. Pritisak na Vladu odmah je uslijedio od EK i visoke predstavnice pa su te mjere povuÄene. Dakle, na povrÅ¡inu su isplivale slabosti loÅ¡eg dijaloga sa susjedima i manjka europske reakcije Vlade RH, a sve zbog stjecanja predizbornih bodova.Ë
– Postoje teorije da ruski predsjednik Vladimir Putin ima utjecaja u GrÄkoj i Srbiji te da i on na neki naÄin usmjerava izbjegliÄki val i destabilizira Europsku uniju.
ËPokretanjem ruskih zraÄnih napada u Siriji povećao se utjecaj Rusije na samo žariÅ¡te krize, Å¡to za posljedicu može imati i moguće povećanje izbjegliÄkog vala. No, ne vjerujem da je sposobnost takvog ruskog djelovanja s ciljem destabiliziranja EU prisutna u mjeri koja bi omogućila uspjeh navedenih nastojanja. Mislim da se Rusija želi izvući iz svojevrsne izolacije zbog Ukrajine, preko konstruktivne uloge pri dogovoru o iranskom nuklearnom programu, do aktera koji je dio meÄ‘unarodnog rjeÅ¡enja za rat u Siriji.Ë
– Dojam je da EU nema samostalnu politiku prema Rusiji nego da sve radi po zapovijedima SAD-a?
ËNormalno je i jasno da je SAD glavni saveznik i partner EU. No, EU ima svoju politiku prema Rusiji i jedinstvena je u pogledu restriktivnih mjera zbog teritorijalne okupacije dijela ukrajinskog teritorija i nelegalne aneksije Krima. EU se protivi politici Moskve da stvara aktivne i zamrznute konflikte u zemljama IstoÄnog partnerstva. Rusija je sama odluÄila da umjesto strateÅ¡kog partnera EU, postane strateÅ¡ki rival. U promijenjenim globalnim okolnostima najveći izazovi za vanjskopolitiÄki kredibilitet EU su aktualna migracijska kriza, nestabilnost na Bliskom istoku, vanjski i unutarnji terorizam, kibernetiÄi napadi i hibridna agresija Rusije na Ukrajinu. Stoga EU jaÄa svoju vanjsku, i obrambenu politiku, a visoka predstavnica Mogherini radi na novoj strategiji vanjske politike i sigurnosti koja će se usvojiti 2016. Ona će precizirati nove prijetnje i izazove te odrediti smjer i mjere združenog djelovanja povezujući vanjskopolitiÄke, sigurnosno-obrambene, pravosudne, razvojne, humanitarne i trgovinske mehanizme politika EU. Na odnose s Rusijom utjecat će i revidirana europska politika susjedstva koja će se uskoro usvojiti.Ë
– Treba li EU postaviti svoju vojsku i policiju na granici u GrÄkoj jer kako drukÄije zaustaviti sve one iz Azije i Afrike koji žele živjeti u Europi?
“EU treba pomoći GrÄkoj u operativnom i tehniÄkom pogledu jer se u praksi pokazuje da nema zadovoljavajuću infrastrukturu. Predloženo uspostavljanje europske graniÄne i obalne straže pridonijelo bi uÄinkovitom Äuvanju vanjske granice EU, a osobito u GrÄkoj gdje aktualni kapaciteti nisu dovoljni.Ë
– Ukrajina je sada u drugom planu, Å¡to se ondje zbiva i je li to podijeljena zemlja na zapadnu i rusku sferu?
ËZa dva tjedna predvodit ću promatraÄku misiju EP-a na lokalnim izborima u Ukrajini, koji su važni za proces decentralizacije i konsolidiranje demokracije u zemlji. Dobro je da je nakon sastanka u tzv. normandijskom formatu u Parizu doÅ¡lo do odgode nelegalnih lokalnih izbora u tzv. DNR i LNR nakon jasnog utjecaja Moskve. Kao predsjednik delegacije EP-a za Ukrajinu, stalno istiÄem da je ona vanjskopolitiÄki prioritet EU. Trebamo joj pomoći da slobodno ostvari europske ambicije i teritorijalnu cjelovitost koju naruÅ¡avaju pobunjenici vojno i logistiÄki potpomognuti iz Moskve. U tom smislu, jasan uvjet da se Rusiji ukinu restriktivne mjere je potpuno poÅ¡tovanje sporazuma iz Minska. Pred Ukrajinom su trenutaÄno dva kljuÄna zadatka. Prvi je nastavak reformskog procesa i borbe protiv korupcije provedbom sporazuma o pridruživanju, pri Äemu joj EU pruža snažnu financijsku, struÄnu i savjetodavnu potporu. Nadzor provedbe reformi i osnaživanje institucionalnih kapaciteta Vrhovne rade zadaće su parlamentarnog Odbora za pridruživanje kojim supredsjedam. Drugi je reintegracija privremeno okupiranih podruÄja Donbasa, ali i Krima… Smatram da bi meÄ‘unarodna zajednica u dogledno vrijeme trebala imenovati osobu visokog utjecaja i profila, koju bi poÅ¡tovala i Moskva, i da s jasnim mandatom i autoritetom j provede mirnu reintegraciju. Ë
– Kako komentirate situaciju u Siriji u koju su se upetljale najveće i svjetske sile: Amerika, Rusija, Kina…
ËJedna je ameriÄka novinarka komentirala da tako poÄinju svjetski ratovi, s previÅ¡e oružanih sila na jednom prostoru.! Rat u Siriji glavno je krizno žariÅ¡te na i Bliskom istoku. Do sada je, nažalost, poginulo 250.000 ljudi, viÅ¡e je od 8 milijuna prognanika u zemlji, a 4 milijuna i izbjeglica u Turskoj, Jordanu, Libanonu i diljem Europe. Svi regionalni i akteri koji su Äesto i meÄ‘usobno suprotstavljeni ukljuÄeni su u krizu i od Turske, Irana do Saudijske Arabije, a sve to uz sukob izmeÄ‘u Å¡ijita i sunita koji eskalira brutalnošću tzv. i Islamske države protiv koje se svi trebaju boriti. Ruska intervencija ima za cilj održati Assadov autoritarni režim i napadima i na druge skupine u Siriji osim na ISIL, a nedopuÅ¡teni ulasci u i turski zraÄni prostor i neselektivno bombardiranje pod kojim stradaju i civili mogli bi dodatno pogorÅ¡ati sitaciju i ujediniti teroristiÄke snage. Time se stvara i suparniÅ¡tvo s meÄ‘unarodnom koalicijom predvoÄ‘enom SAD-om i drugim zapadnim državama u pogledu vodstva na Bliskom i istoku. U takvom kontekstu, EU mora ; imati kljuÄnu politiÄku i diplomatsku i ulogu povezujući sve aktere, te nastojati stabilizirati situaciju u Siriji uz ; podrÅ¡ku naporima UN-ova izaslanika ; Staffana de Misture.Ë
– Å to kažete na novoprobuÄ‘eno domoljublje Zorana Milanovića?
ËTaj predizborni angažman ne djeluje uvjerljivo. Najnoviji populistiÄki potezi i nagla domoljubna motiviranost SDP-a pokuÅ¡aj je da se prikrije podnoÅ¡enje izvješća o stvarnim gospodarskim rezultatima Vlade u proteklom mandatu. Ë
– Ima li Å¡ef HDZ-a Tomislav Karamarko Å¡anse protiv Malog Sanadera, Sanader je svojedobno bio svemoćan? !
Ë HDZ će pobijediti na izborima za Hrvatski sabor, jer je u protekle Äetiri godine već Äetiri puta pobijedio SDP na: i prvim europskim, lokalnim, drugim i europskim i predsjedniÄkim izborima. To su Äinjenice koje idu u prilog predsjedniku Karamarku, a i ankete pokazuju daje HDZ favorit. Na proÅ¡lim i europskim izborima kao nositelj liste HDZ-a imao sam Äetiri suÄeljavanja s nositeljem liste SDP-a Mitnicom i u sva Äetiri sam bio uspjeÅ¡niji, Å¡to su po- kazali i rezultati, a pritom sam vodio i iskljuÄivo kolektivnu kampanju naÅ¡e liste. Siguran sam da će Domoljubna koalicija tijekom kampanje kvalitetno predstaviti program i pripremljene mjere te da će preuzeti odgovornost za Hrvatsku i raditi na dobrobit svih i graÄ‘ana. Ë
– Svojedobno se s vama kalkuliralo kao s osobom koja ima ambicije preuzeti HDZ? Imate li takvih ambicija?
ËPuno je spekulacija. Parlamentarni izbori su 8. studenoga i jedino Å¡to trebamo je okupljajuća snaga HDZa i koalicije te pobjeda na izborima, i angažirano ću pridonijeti ostvarenju tog cilja. Dva puta sam izabran za zastupnika u Europskom parlamentu te sam fokusiran na obavljanje zahtjev ne dužnosti potpredsjednika Odbora za vanjske poslove i predsjednika delegacije za Ukrajinu. Svatko u politici ima svoj put i mora dati doprinos timskom uspjehu. O stranaÄkim izborima treba se raspravljati kad za njih i doÄ‘e vrijeme.Ë
M.M. bpz.ba