ADMINISTRATIVNO ONEMOGUĆAVANJE HRVATSKIM DRŽAVLJANIMA s prebivalištem ili boravištem izvan Republike Hrvatske u ostvarivanju njihovih osnovnih demokratskih i ustavnih prava da biraju i da budu birani.
Navodim tekst Älanka 45 iz važećeg ustava RH od 16. lipnja 2010. godine navedene su i dopune o biraÄima državljanima RH sa prebivaliÅ¡tem izvan RH i onima s prebivaliÅ¡tem u Hrvatskoj koji se naÄ‘u u vrijeme izbora izvan RH.
ÄŒlanak 45.
Hrvatski državljani s navrÅ¡enih 18 godina (biraÄi) imaju opće i jednako biraÄko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluÄivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor biraÄi koji nemaju prebivaliÅ¡te u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluÄivanja na državnom referendumu biraÄko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri Äemu biraÄi koji nemaju prebivaliÅ¡te u Republici Hrvatskoj ostvaruju biraÄko pravo na biraÄkim mjestima u sjediÅ¡tima diplomatsko-konzularnih predstavniÅ¡tava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluÄivanja na državnom referendumu ostvarivanje biraÄkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivaliÅ¡tem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjediÅ¡tima diplomatsko-konzularnih predstavniÅ¡tava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi naÄin odreÄ‘en zakonom.
Na proÅ¡lim parlamentarnim i predsjedniÄkim izborima broj biraÄkih mjesta je sveden u BiH i ostalim državama iskljuÄivo na prostore diplomatskih predstavniÅ¡tava koja niti svojim osobljem niti prostornim kapacitetom ne mogu zadovoljiti protok potencijalnih biraÄa. Zemljopisne udaljenosti na kojima biraÄi žive dodatno su otežavajući Äimbenici (zbog velikog utroÅ¡ka vremena i novca) u ostvarivanju njihovih osnovnih demokratskih prava. Ukupan broj tih potencijalnih biraÄa je oko 500 tisuća. Zanimljivo je da se zbog ovog tako oÄitog diskriminatorskog postupka prema toliko velikom broju hrvatskih državljana nitko od mjerodavnih nije previÅ¡e uzrujavao pa niti sudionici samih izbora, kao da ovi biraÄi nikoga ne zanimaju i kao da nikom nisu potrebni.
Uvedena je i obveza tzv. Predregistracije biraÄa, bez koje nije moguće izaći na izbore izvan Republike Hrvatske. Ti se formulari za predregistraciju mogu veoma teÅ¡ko pronaći na internetu, a kad se formular ispuni, treba ga, u relativno kratku vremenu, POTPISANA poslati za predregistraciju. Treba, dakle radi potpisa, imati pri ruci ili “scaner†ili stroj za faksiranje, a time se mnogima ne samo otežava, nego i onemogućuje “predregistracijaâ€, Å¡to je svakako joÅ¡ jedna hrvatska izborna posebnost.
Velika koliÄina dezinformacija o tome tko su potencijalni biraÄi uvodi dodatnu zabunu u javnosti, kako u Hrvatskoj tako i po svijetu. Podrobna raÅ¡Älamba bi nam pokazala kako se jednostavne stvari mogu uÄiniti izuzetno zamrÅ¡enima. O tomu tko ima pravo glasa i na kojim izborima, evo nekih razjaÅ¡njenja:
Nema sve iseljeništvo pravo birati niti biti biran.
Nema sva dijaspora pravo birati niti biti biran.
Nemaju svi Hrvati u BiH biraÄko pravo. To pravo imaju SAMO – hrvatski državljani s prebivaliÅ¡tem ili boraviÅ¡tem izvan RH. Tako je desetcima tisuća hrvatskih državljana, koji su u novije vrijeme otiÅ¡li iz Hrvatske, a prebivaliÅ¡te im je joÅ¡ uvijek u Hrvatskoj uskraćeno jedno od osnovnih ljudskih prava. Oni mogu glasovati samo na predsjedniÄkim, parlamentarnim izborima te dati svoj potpis referendumima u RH i za Europski parlament. Samo ovi posljednji s prebivaliÅ¡tem u RH imaju pravo glasovati i na lokalnim izborima. Za sve njih je RH dužna osigurati uvjete glasovanja sliÄne onima na teritoriju RH uzimajući pri tome u obzir i njihovu visoku skoncentriranost od po viÅ¡e desetaka tisuća u nekim svjetskim centrima ali i veliku teritorijalnu rasprÅ¡enost u drugim dijelovima svijeta.
Prema sadaÅ¡njem izbornom zakonu biraÄi mogu glasovati samo u predstavniÅ¡tvima RH, Äiji kapaciteti i teritorijalna rasporeÄ‘enost nisu zadovoljavajući. To ne znaÄi da ta predstavniÅ¡tva ne trebaju osigurati i dodatne prostore u istom gradu ili, Å¡to je daleko potrebnije i praktiÄnije, u viÅ¡e gradova da bi biraÄi mogli ostvariti svoje osnovno demokratsko pravo da biraju ili budu birani. Svaka vrsta fiziÄkog ili nekog drugog onemogućavanja da svi koji imaju pravo glasa ne iskoriste to svoje demokratsko pravo smatra se nasiljem nad demokracijom i strogo je sankcionirano u svim demokratskim zemljama u svijetu. ÄŒini se kako smo dio Europske zajednice samo u onom Å¡to odgovara sadaÅ¡njim vlastima!
BiraÄi sa stalnim prebivaliÅ¡tem izvan RH biraju svoje zastupnike u jedanaestoj izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, i to samo tri zastupnika (fiksno diskriminatorski i netransparentno), pa je baÅ¡ zbog promjene takvoga stanja važno da na ovim izborima iziÄ‘e Äim veći broj biraÄa.
U ameriÄkim predsjedniÄkim izborima iz 2000. god. od ukupnog njihova biraÄkog tijela od 206 milijuna potencijalnih glasova na kraju su u prevagi za predsjednika SAD izmeÄ‘u Busha mlaÄ‘ega (republikanac) i Ala Gorea (demokrat) kljuÄnu prevagu odigralo 537 glasova iz Floride. Za nas u Hrvatskoj s biraÄkim tijelom od 3,779.281 biraÄa niti nekoliko stotina tisuća potencijalnih glasova ne predstavlja neku vrijednost! Pri tome svakako ne smijemo iskljuÄiti naÅ¡u ustavnu obvezu prema tim ljudima! JoÅ¡ jedno naÅ¡e svojevrsno bogatstvo u samodestrukciji?!
Izborni rezultati iz prvog kruga proÅ¡lih predsjedniÄkih izbora od 28. prosinca 2014. su najbolji pokazatelji posljedica sadaÅ¡njeg diskriminirajućeg izbornog zakona i nemogućnosti i nedosljednosti njegove provedbe u praksi. Navodim primjer iz proÅ¡lih predsjedniÄkih izbora:
U prvom izbornom krugu izvan Republike Hrvatske glasovalo je svega 20.606 osoba (oko 4% potencijalnih biraÄa) od Äega u BiH 7.372, zatim u NjemaÄkoj 7.588, a u svim ostalim državama u kojima Hrvati žive svega 5.646 biraÄa.
U drugom izbornom krugu od 11. sijeÄnja 2015. meÄ‘u hrvatskim biraÄima izvan Hrvatske ogorÄenje je poÄelo prerastati u prkos pa je i izlaznost ns izbore donekle porasla.
BiraÄi su ispred mnogih ambasada i konzulata u svijetu Äekali po nekoliko sati na ulicama u redovima na zimskoj temperaturi prije obavljenog glasovanja. Najveći broj njih se zbog tih gužvi nije ni ohrabrio da iziÄ‘u na biraliÅ¡ta. Ispred zgrade konzulata u Mostaru prilikom zatvaranja biraliÅ¡ta u 19 sati oni biraÄi koji su bili na ulici na temperaturi duboko ispod niÅ¡tice doÅ¡li su na red za glasovanje tek u ponedjeljak ujutro u 5 sati. Nisu se dali otjerati s biraliÅ¡ta dok nisu obavili glasovanje, a prireÄ‘ivaÄima takvih nepravda dali su odgovor svojim glasaÄkim listićima.
Ukupna izlaznost biraÄa u drugom krugu je bila 37.203 – kako je službeno objavilo Državno izborno povjerenstvo. U njihovu izvješću o postotcima izlaznosti navedeno je da je bila 100%, a zapravo nije bila niti 5%. Ostalih oko 95% su jednostavno administrativno otpisani.
Lako se stoga dolazi do odgovora na kljuÄno pitanje; gdje i kako je u prvom izbornom krugu na proÅ¡lim predsedniÄkim izborima 28. prosinca 2014. nestalo 97.412 biraÄa iz BiH koji su glasovali u drugom izbornom krugu, na pretproÅ¡lim predsjedniÄkim izborima prije pet godina, u natjecanju izmeÄ‘u Milana Bandića (dobio 91.841 glas) i Ive Josipovića (dobio 5.571 glas). Ukupan broj registriranih biraÄa RH u BiH bio je tada 266.679. Rezultati izlaznosti u ostalim državama svijeta su joÅ¡ porazniji. Nema velike dvojbe o tome da je ovozasigurno udar na Ustavnu jednakopravnost državljana Republike Hrvatske!
Možda umjesto da ovo pitanje postavimo današnjoj hrvatskoj administraciji bilo bolje postaviti ga europskoj komisiji za ljudska prava?
Toliko o jednakosti hrvatskih državljana i o onima koji je provode u praksi.
Većinu zgrada veleposlanstva i konzulata RH u državama s velikim hrvatskim iseljeništvom sagradili su, ili kupili i obnovili, tamošnji Hrvati i darovali hrvatskoj državi ne imajući nikada ni u najcrnjim primislima da im kao državljanima RH (onima koji to jesu) službene vlasti ne će niti omogućiti adekvatan broj birališta ako im već poslije toliko godina nije omogućeno dopisno glasovanje.
Tako neprimjeren maćehinski odnos bio im je donekle razumljiv od tuđinskih država i vlada, ali od svojih zasigurno nije! Ne zaziva li netko možda neka davna vremena u kojima je najteža kazna bila izgon iz domovine, zabrana povratka i oduzimanja svih građanskih prava.
Svjedoci smo da svakodnevno mnogi odlaze iz Hrvatske pa i cijele mlade obitelji u nepovrat u inozemstvu a hrvatske vlasti im ne ostavljaju Äak niti mogućnost u odluÄivanju o onome Å¡to iza njih ostaje, sav trud, znoj, krv, i žrtve njihovih prethodnih generacija. RuÅ¡i se tako tronožac hrvatskog zajedniÅ¡tva na kojem je nastala sadaÅ¡nja Hrvatska država.
Poslijeizborne preporuke od prošlih izbora za ove izbore
Prijatelji iz BiH i iseljeniÅ¡tva s kojima sam razgovarao rekli su mi da zasigurno viÅ¡e ne će pristati na bilo kakve prijevare i manipulacije niti će dopustiti, ma ni po koju cijenu, da budu tretirani kao državljane drugog reda. Svoj doprinos žele dati kao Å¡to su to Äinili i na izborima do 2007. u informiranju ljudi o izborima i pribavljanju prostora i pomoćnog osoblja za provedbu izbora. Oni na podruÄju BiH i susjednih država će osigurati prostore koje oni upotrebljavaju prilikom svojih tamoÅ¡njih izbora, a oni u europskim i prekomorskim državama imaju prostore hrvatskih klubova, udruga, crkvenih dvorana… Ako ni ti kapaciteti nisu dovoljni, sami će se tamoÅ¡nji hrvatski državljani pobrinuti i za dodatne prostorije. Uglavnom brojizbornih mjesta trebao bi biti odreÄ‘en brojem potencijalnih biraÄa u odreÄ‘enim mjestima prema kriterijima kao i u Hrvatskoj. Ako je potrebna predregistracija nema razloga da biraÄi o njoj ne budu informirani na vrijeme preko sredstava informiranja kojima se oni služe u mjestima svoga boravka. Ministarstvo vanjskih poslova i ostala ministarstva Republike Hrvatske imaju dužnost za izbore odraditi svoj dio posla.
Ispravljanje ovih odredba u izbornom zakonodavstvu i nediskriminatorskom provedbom smanjile bi se uvelike sadašnje izborne manipulacije.
Ako bi se usvojila i praksa da biraÄi neposredno biraju svoje zastupnike, onda bi ti zastupnici bili izravno odgovorni njima i stranci ili neovisnoj listi na kojoj se natjeÄu. Na strankama bi ostala borba za Äim veći broj kvalitetnih i poÅ¡tenih ljudi na njihovim listama. Sada su odgovorni samo prema stranci dok ne odluÄe da budu neovisni, pa onda nisu odgovorni nikomu. Ovakvom promjenom izbornog zakona bilo bi onemogućeno pretvaranje demokracije u svojevrsnu demonkraciju.
U hrvatskim uzajamnim odnosima potrebno je njegovati natjecateljski duh i demokratsko nadmetanje za dobro svih žitelja Hrvatske i svih Hrvata raspršenih po svijetu.
Pokažimo im da su oni naše bogatstvo i naša snaga kao što je to nekada pjevao hrvatski pjesnik Domjanić, a ne naš teret.
Hrvatska s malim iznimkama u novijoj hrvatskoj povijesti bila je za Hrvate izvan Hrvatske samo loÅ¡a maćeha, a unatoÄ tomu oni su kontinuirano veoma mnogo doprinosili i toliko žrtvovali za bolju Hrvatsku i njen napredak.
Razdoblje od 2000. do 2015. zapamtit ćemo uglavnom kao vrijeme izdajica, ulizica, kameleona i hrvatske nesreće, ali i vrijeme upozorenja i pouke za Hrvatsku i njenu budućnost.
Od proÅ¡lih predsjedniÄkih izbora s kraja 2014. i poÄetka ove godine donesene su i odreÄ‘ene promjene u izbornom zakonu 13. veljaÄe 2015., a jedna od važnijih je da je usvojen “preferencijalni glas”, kao i na izborima za EU parlament, Å¡to je znaÄajno poboljÅ¡anje proÅ¡loga zakona. ViÅ¡e informacija o tim promjenama (Odluku o proglaÅ¡enju zakona o izmjenama i dopunama zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor) potražite na www.sabor.hr
Obvezno iziÄ‘ete na izborne i glasujte, pa Äak i onda ako mislite da nitko nije zaslužio vaÅ¡ glas, prekrižite glasaÄki listić pa ćete i na taj naÄin pokazati da vam je stalo do Hrvatske i vaÅ¡eg naroda.
Ne dopustite da o vama odluÄuju drugi i bez vas. Provjerite svoje podatke u Registru biraÄa: www.biraci.gov.hr
Na tim adresama naći ćete i mnoga potrebna razjašnjenja a za ostale informacije pogledajte : www.izbori.hr
U dosadaÅ¡njem tijeku predizborne kampanje postali smo prezasićeni petogodiÅ¡njim i desetogodiÅ¡njim gospodarskim planovima, ali izuzetno malo smo Äuli o onome Å¡to budući izborni pobjednici žele napraviti u prvih 100 dana, bez ulaganja velikih sredstava, a takvih je potrebnih promjena podosta važno napraviti. Hoće li ova država i dalje sredstvima svih poreznih obveznika financirati projekte na vlastitu Å¡tetu? Dobro bi bilo na budućim izbornim skupovima vidjeti i potencijalne nove saborske zastupnike i predstavnike buduće vlasti. ProÅ¡lih smo se već nagledali i znamo već i previÅ¡e o njima!
Ante BELJO,
bivši zastupnik u Hrvatskom državnom saboru s liste XI. izborne jedinice od 1995. do 2003. bpz.ba