Sveučilišna klinička bolnica Mostar, kao i ostale zdravstvene ustanove, muku muči s financijskim problemima. Oni su bili osobito izraženi na kraju prošle i početku ove godine. O tome kako riješiti ovaj problem, ali i još neke s kojima se bori SKB Mostar, u intervjuu zaVečernji list BiH govori ravnatelje ove ustanove prof. dr. Ante Kvesić.
Ravnatelju, kako je bolnica zaključila prošlu godinu, odnosno kako je započela 2016.?
– Jedva. To se odnosi na financijski aspekt. Ono što se dogodilo je neprihvatljivo i nema smisla. Godinama nismo mogli doći na pozitivnu nulu u poslovanju bolnice. Uvijek smo imali deficit, ali ono što nam se dogodilo prošle godine je neprihvatljivo. Doslovno smo proizveli još 12 do 13 milijuna maraka duga. Usluge smo pružili, ali nismo ih naplatili. Pred novu godinu je stanje bilo katastrofalno. Imali smo dobavljače kojima plaćamo na kapaljku, a i u tome modelu smo imali probleme. Nekako smo ušli u 2016. godinu…
Kako promijeniti tu priču u pozitivnom smjeru?
– Definitivno, financijska situacija je naš najveći problem. To je tema koju sam, uz pomoć Dragana Čovića, digao na najvišu razinu. Spremaju se određene promjene, ali se još nisu dogodile. Stanje je praktički onakvo kakvo je bilo prije. Naša mjesečna dubioza je oko milijun maraka. Sada nam je zakonom onemogućeno u cjelovitom iznosu ne platiti doprinose. Time što malim dijelim nismo do kraja uplatili doprinose smo zapravo funkcionirali. Od ovoga mjeseca moramo naći dodatne izvore sredstava kako bismo uopće funkcionirali. Radimo na tome.
Što je problem? Je li to što bolnica ne može dovoljno zaraditi kako bi pokrila svoje troškove ili ne može naplatiti usluge koje pruži?
– Tijekom prošle godine smo na nekoliko sastanaka s ljudima koji se bave politikom pokazali neke podatke. Kada bi bolnica mogla naplatiti sve ono što uradi, odnosno, po jedinici usluge, po cijenama koje vrijede u ovoj državi, godišnje bi bila u plusu 30 milijuna KM.
Znači, bolnica radi, ali novca nema…
– Samo nam je ZHŽ ostao dužan 50% usluga koje smo pružili, što je oko 10 milijuna maraka…
Time bi gotovo cijeli godišnji minus SKB-a Mostar bio pokriven…
– Stanje bi bilo oko pozitivne nule samo kada bismo to naplatili. Treba naglasiti kako bismo bili u mogućnosti više raditi kada bismo mogli naplatiti sve što radimo. Imamo situaciju, odnosno problem i s raspodjelom novca. U odnosu između sekundarne razine i nas, novac se dijeli 60-40, a činjenica je da mi radimo 80 posto posla. I tu trpimo određenu štetu. Nadam se kako će zaživjeti zaključak Skupštine HNŽ-a, a to je da se bolnica financira po jedinici pružene usluge. Samo nas to može spasiti na duže staze. S tim da se mora naći model rješavanja starih dugova.
Očekujete li problema s isplatom plaća?
– Unatoč svim problemima, plaća u bolnici nikada nije kasnila. Inzistiramo da tako i ostane, tu radi veliki broj ljudi i jedan poremećaj plaća bi se teško nadoknadilo. Zato ćemo uraditi sve kako do toga ne bi došlo. Istina je da su plaće 7-8 godina na istoj razini i to je jedan od problema koji mora biti riješen.
SKB Mostar je postao dio proračuna HNŽ-a. Je li to donijelo ikakve promjene?
– Ušli smo u proračun HNŽ-a, sada dobivamo mjesečne rate. To je za nas mali iznos novca, ali ipak i napredak. Svi smo u lošoj situaciji s novcem i za nas je to velika stvar.
Prije nekoliko mjeseci pokrenuta je inicijativa za otpis dugova bolnica u FBiH. Dokle se došlo s tom pričom?
– Predsjedatelj Čović i resorni ministri rade intenzivno na tom pitanju. Vlada je donijela zaključak da se izradi zakon o sanaciji zdravstvenog sustava i mi to čekam. Očekujem da ćemo taj akt dobiti polovinom godine. Netko konačno mora pružiti ruku zdravstvu.
Mnogo se govori o uvođenju DRG-a, odnosno sustava naplate po jedinici obavljene usluge. U kojoj fazi je taj projekt?
– Od ove godine bi se jedan dio usluga plaćao po DRG-u. To je više trening i za nas i njih (ZZO HNŽ) da vidimo kako sustav funkcionira. Imamo jedan tehnički problem koji sada usuglašavamo. ZZO HNŽ ima svoj informatički sustav, a mi smo dobili svoj od RH na dar i sada se pokazalo kako nisu kompatibilni. Sada radimo tehničku prilagodbu, uvezujemo sustave, što je preduvjet da krenemo s DRG-om. Do polovine ove godine ćemo steći tehničke pretpostavke da možemo barem dio usluga naplatiti po jedinici obavljene usluge. Bolnica se dugo priprema za taj proces. Prošli smo niz edukacijskih treninga, sustav već radi, ali ne službeno. Osoblje se još obučava. Taj sustav daje nadu kako će bolnica u budućnosti opstati i normalno funkcionirati.
Mnogo medicinskih djelatnika odlazi u zapadne zemlje. Odlaze li i zaposlenici vaše bolnice?
– Nismo imali slučaj odlaska liječnika. RH ima problema s tim. Do sada naši liječnici nisu odlazili. Određen broj medicinskih sestara je otišao, ali ne toliki da moramo podići uzbunu. Za očekivati je kako će se taj trend nastaviti.
Možemo li podnijeti taj trend?
– Sastavili smo ekipe u bolnici. Inzistirao sam na slanju osoblja na školovanje i specijalizaciju. Kada imate liječnike – imate bolnicu, kada nemate liječnike – nemate bolnicu, bez obzira kako izgledala. Imamo sreću da je Medicinski fakultet pored nas i nemamo kadrovskih problema. Čak bismo određeni udar i preživjeli. Zato imamo mnogo drugih problema.
Što je s projektom novog Odjela pedijatrije?
– Na istom je mjestu kao i prije nekoliko mjeseci. Sve smo spremili, završili dokumentaciju i sada je sve na UO Saudijskog fonda. Ne znamo još zašto toliko stoji. Bila je pat-pozicija donedavno…
Što se promijenilo?
– Čović je bio nedavno u posjetu Saudijskoj Arabiji i jedna od tema bila je i ova. Kada je postavio saudijskom kralju to pitanje, on je generalnog direktora Saudijskog fonda doveo na ručak. U srijedu ministar financija Saudijske Arabije dolazi u službeni posjet ministru Bevandi i očekujem kako ćemo tom prilikom dobiti konkretne odgovore na ova pitanja. Projekt Odjela pedijatrije će biti jako brzo otkočen, što se nas tiče, mi možemo sutra krenuti s njegovom realizacijom. bpz.ba
