Biskupi BK BiH uputili su poruku javnosti kojom žele “ohrabriti sva pozitivna nastojanja da se u ovom društvu stvore stabilni i trajni uvjeti za utemeljeni optimizam u bolju, sretniju, sigurniju i bogatiju budućnost”.
Pastiri Crkve u BiH u sedam točaka iznose ono što ih veseli, zabrinjava, ali i što ulijeva nadu. Usred poteškoća s kojima se “susrećemo u Bosni i Hercegovini, tračak nade na putu u budućnost predstavlja podnošenje aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji”. Biskupi ističu da podržavaju nastojanja da se Bosna i Hercegovina uredi na načelima suvremene demokracije i nastavi na putu euro-atlantskih integracija u skladu s najboljim rezultatima demokratskoga svijeta”, dok daytonski sporazum danas u mnogo čemu sprečava napredak.
Zabrinjavajuća je depopulacija Bosne i Hercegovine, izazvana višestrukim razlozima. Ona “pogađa cijelo društvo u Bosni i Hercegovini, ali na osobit način katolike i Hrvate”. Procjenjuje se da je “na kraju 2015. godine u Bosni i Hercegovini bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje negoli prethodne 2014. godine”. Kao moguća rješenja tog problema biskupi ističu podizanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja, posebice mladih. “Isto tako, uime morala i poštovanja ljudskih prava, zahtijevamo od međunarodne zajednice i domaćih predstavnika vlasti da omoguće održivi povratak – između ostalih – i onim izbjeglim i prognanim katolicima, koji to traže, a znademo da takvih još uvijek ima veliki broj.”
Neobjavljivanje rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine predmet je različitih političkih igara i interesa, a možda i manipulacija, do te mjere da on može biti proglašen nevaljanim, što bi moglo imati nesagledive negativne posljedice na gospodarskom, demografskom, političkom i svakom drugom području života i usporiti proces europskih integracija.
Sljedeći lokalni izbori u Bosni i Hercegovini trebali bi se održati prve nedjelje u listopadu 2016. godine. Ističući njihovu važnost, biskupi izražavaju zabrinutost da se “zbog nedostatka zajedničke strategije i zbog međusobnih političkih podjela i svađa, te zbog uskih stranačkih interesa i pojedinačnih umišljenih veličina, ali posebice zbog nečasnih radnja ne-hrvatskih političkih stranaka i pojedinaca željnih vlasti, i ondje gdje Hrvati predstavljaju relativnu većinu može im se dogoditi ili da im drugi biraju predstavnike u vlasti ili da izgube vlast, što onda ima vrlo negativne posljedice na hrvatsko stanovništvo koje tamo živi.”
Biskupi također smatraju da bi “trebalo još više osnaživati ustanove kulture i znanosti hrvatskog naroda koje će promovirati jezik, kulturu i identitet naroda i ugrađivati ih u skladan mozaik društvene zajednice”.
“Pozivamo sve odgovorne da donose pravedne zakone i da ih dosljedno primjenjuju, da donesu zakon o restituciji oduzetih dobara i tako započnu ispravljanje nepravde koja je počinjena nacionalizacijom, da provedu i primijene međunarodne ugovore koje je Bosna i Hercegovina prije više godina potpisala sa Svetom Stolicom”, stoji u priopćenju.
Govoreći o djelovanju radikalnih pokreta, koji se šire i “u naše krajeve i ostale dijelove zapadne i srednje Europe”, bosansko-hercegovački pastiri pozdravljaju “sva zakonita nastojanja da se takve pojave spriječe, da se širi dijalog i uzajamno povjerenje i poštovanje”.
Biskupi svoju poruku zaključuju riječima pape Franje, izgovorenima 6. lipnja 2015. u Sarajevu: “U ovoj zemlji, mir i sloga među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima te poticaji kojima se u posljednje vrijeme njeguje taj sklad, kao i srdačni i bratski odnosi između muslimana, židova i kršćana imaju važnost koja seže daleko izvan granica Bosne i Hercegovine… Da bi se ovo ispunilo, prijeko je potrebna stvarna jednakost svih građana pred zakonom, posebno u njegovoj provedbi, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili geografsku pripadnost: tako će se svi, bez razlike, u potpunosti osjećati dionicima javnoga života i, uživajući ista prava, moći će aktivno dati svoj posebni doprinos općem dobru.”
M.M. bpz.ba
