Iako je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja izvan Europske unije koja može izvoziti krumpir u zemlje EU, izvoz ovog povrća u prvih šest mjeseci 2018. godine manji je u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz veći za čak tri milijuna maraka. Istovremeno, manje su i površine pod ovom ratarskom kulturom.
Prema mišljenju domaćih proizvođača, stanje je ovakvo zbog toga što je domaći krumpir završio na deponijama 2016. godine, kao i nepovoljnih vremenskih uslova ove godine, što za posljedicu ima i nestašicu krumpira na domaćem tržištu, gdje se masovno prodaje onaj iz uvoza.
Vrijednost krumpira izvezenog iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine je 1.104.243,47 KM, dok ga je u istom periodu prošle godine izvezeno u vrijednosti od 1.341.0175,12 KM, istakli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
Prema njihovim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezen krumpir u vrijednosti od oko 10 milijuna maraka, a prošle godine oko sedam milijuna KM.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, ističe da su posljedica manje proizvodnje krompira katastrofalni gubici iz 2016. godine, kada su, kako kaže, ogromne količine krompira završile na deponiji. U konačnici, sve to dovelo je do toga da je ove godine zabilježena čak i nestašica domaćeg krompira na tržištu.
Mi nismo prodali naš rod 2016. godine, tako da smo na početku 2017. godine išli s manjom sjetvom, što je imalo za posljedicu da krumpira nismo imali dovoljno do šestog mjeseca 2018. godine, naglašava Mastalo i dodaje da je to rezultiralo većim uvozom krumpira u prvom polugodištu ove godine.
Istakao je da je na nestašicu krumpira utjecala i nepovoljna kišna godina, zbog čega ovo povrće trune i napadaju ga razne štetočine, što će, pojašnjava, imati za posljedicu malu ponudu krompira na tržištu.
Nestašica je najviše posljedica minusa iz 2016. godine, od kojeg se ne možemo oporaviti, nemamo sredstava i ne možemo ući u proizvodnju, ističe Mastalo i dodaje da će nestašica krumpira sigurno vladati i u prvoj polovini 2019. godine, pišu Nezavisne.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruge poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da zemlje u koje BiH izvozi krumpir štite svoju domaću proizvodnju, što je, kako kaže, jedan od faktora manjeg izvoza.
Te zemlje uvode određene carinske barijere, koje ograničavaju uvoz i povećavaju cijenu uvoznog krompira kod njih. S druge strane, kod nas je pala proizvodnja krumpira zbog nepovoljnih vremenskih uslova, pojasnio je Marinković.
Prema njegovim riječima, proizvodnja domaćeg krumpira u BiH takođe je pala i zato što su poljoprivrednici prethodnih nekoliko godina imali viškove koji su završili na deponijama.
Oni krumpir nisu mogli plasirati upravo zbog nekontroliranog uvoza, jer mi imamo ‘kroničnu upalu’ kada je u pitanju otvorenost granica, pa je tako za uvozne proizvode sve dozvoljeno, a kada se izvoze naši proizvodi, naši proizvođači, koji proizvode u teškim uvijetima, ne mogu osigurati neophodne dokumente, istakao je Marinković te dodao da zbog svega ovoga proizvođači u konačnici imaju gubitke, bez obzira na prinose.
A da li će krompira biti na tezgama u BiH, ostaje vidjeti, s obzirom na to da je, prema pisanju njemačkih i švicarskih medija, suša u zapadnoj Europi uzela danak i smanjila prinos.
Naime, njemački proizvođači krumpira upozoravaju da bi prinos krumpira u toj zemlji ove godine mogao biti manji i za 40 posto.
