Ova godina je bila dosta zahtjevna i složena. Kada je u pitanju Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ja sam zadovoljan onim što smo uradili i šteta je što i druge institucije nisu slično radile. Vrlo rijetko je kroz Predsjedništvo građena negativna atmosfera, a s druge strane ne postoji niti jedna točka dnevnog reda u ovoj godini koju nismo završili niti je ijedna oduka donijeta preglasavanjem – kazao je u novogodišnjem razgovoru za Fenu hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
To je, ističe, model kako bi trebali raditi i donositi odluke Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Pri tome Čović posebno ističe poštivanje rokova i stvaranje uzajamnog osjećaja povjerenja.
– Čim nemate preglasavanje sve ide jednostavnije i stvara se mogućnost da dinamičnije radite i donosite više odluka. Mogli smo mnogo više reformskih aktivnosti u BiH započeti – poručuje Čović.
Što se tiče političke scene u ovoj godini, ona je po njegovom mišljenju, bila vrlo turbulentna pa i kalendarsku godinu zaključujemo pitanjem imamo li parlamentarnu većinu na razini BiH. Do kolebanja je došlo i na federalnoj razini kada je u pitanju odnos između stranaka koje čine parlamentarnu većinu.
– Održali smo koaliciju, a štoviše u zadnjih mjesec dana iskoristili smo pa smo završili u Parlamentu FBiH sve ono što je predložila Vlada, a što nije donijeto preglasavanjem. Ne treba se hvaliti time, ali kada se zna kako je to bilo prethodnih godina, treba reći da smo prije kraja godine dobili proračune na svim razinama – kaže Čović.
Žali što na državnoj razini nije do kraja riješeno pitanje trošarina, što je važno za investicijski zamah. U svezi toga, posebno ističe da se zdravstvena infrastruktura mora zaštititi i njegovo će nastojanje, kaže, biti takvo da se naruši ono malo socijalnog sklada koji imamo.
– Ova godina je kada je u pitanju vanjska politika bila je vrlo pozitivna, od predaje zahtjeva za članstvo i potvrde tog zahtjeva do dostavljanja upitnika Europske komisije. Tada smo počeli razumijevati kako se može voditi vanjska politika uz sve probleme koje imamo na unutarnjem planu. Siguran sam da ćemo taj kontinuitet zadržati. I razgovori koje vodimo zadnjih dana otkada je povjerenik Hahn predao upitnik idu u tom pravcu. Do kraja iduće godine trebamo dobiti kandidacijski status i sustići susjede – ističe Čović.
Kada je u pitanju iduća godina, Čović je uvjeren da će Predsjedništvo nastaviti sadašnji način rada, jer bi, ističe, bilo glupo napustiti ga. To znači održavanje redovitih sjednica i razmatranje svih točaka iz ustavne nadležnosti bez preglasavanja .
– Očekujem da do kraja trećeg mjeseca iduće godine predamo naš upitnik i da uz neka vjerojatna dopunska pitanja do kraja petog mjeseca, što je rok EU, u konačnici to pitanje završimo. Nema niti jednog razloga da onda u drugoj polovini godine ne sugeriramo da se otvori kandidacijski status za BiH – kaže hrvatski član Predsjedništva BiH.
Neuspjehom Čović smatra to što u ovoj godini nije aktiviran Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP).
– Propustili smo jednu prigodu i tu je Predsjedništvo moglo više uraditi. U konačnici smo uspjeli Pregled obrane usvojiti. Ja nisam uopće bio opterećen strukturom tog dokumenta i mislim da smo ga mogli usvojiti prije šest ili sedam mjeseci i već imati MAP. Iduća šansa je otprilike u šestom mjesecu iduće godine i BiH danas uvjeren sam ispunjava sve uvjete za aktiviranje MAP-a. On bi u značajnoj mjeri postavio iznad nas jedan zaštitni mehanizam u odnosu prema sigurnosti na ovom području – smatra Čović.
Na vanjskopolitičkom planu, kaže, još trebamo ojačati odnose sa susjedima.
– Bojim se da smo u ovoj godini više puta kroz različite načine našeg djelovanja pomalo doprinijeli da ti odnosi nisu išli kontinuitetom uzlazne suradnje, jednako i Zagreb i Beograd. Ono što bi nam primarno trebalo biti u tom smislu, a to mora biti zadatak Predsjedništva koji moramo raditi zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova i Vijećem ministara, je donošenje Strategije vanjske politike. Ne možemo vanjsku politiku voditi od danas do sutra i korigirati neke odnose. Mi moramo imati vrlo jasan dokument, da naša diplomatska mreža može funkcionirati točno da zna što je čiji posao, dakomunikacija sa središnjicom bude znatno izraženija nego do sada i da time pokažemo praktično da funkcioniramo kao uređen sustav. To je zadatak nas trojice u Predsjedništvu. Mislim da imamo dovoljno jaku infrastrukturu koja može sebi nametnuti takva pravila ponašanja za 2017. godinu – ističe Čović.
Govoreći u unutarnjopolitičkom planu, on kaže kako također treba nametnuti određenu dinamiku i riješiti pitanje presude suda u Strasbourgu, kao i presuda Ustavnog suda, riješiti pitanje izbornog zakonodavstva i to odmah na početku godine.
– Optimističan sam usprkos iskušenjima i uvjeren da će nam to što 2017. godina nijeizborna godina omogućiti jedan brži iskorak, da na jedan praktičan način pokažemo da vlast može mnogo brže funkcionirati. Ja bih inzistirao na jasnim planovima i u Vladi FBiH i na nižim razinama. Proračuni su usvojeni , što znači da se ti planovi brzo mogu doraditi i da bude jasno prepoznata supsidijarnost odnosa razina vlasti, a u funkciji ekonomskog razvoja. Treba pokušati napraviti jedan poseban dokument koji bi se prepoznao kao dokument koji stvara drugačiji ambijent u Federaciji. To ćemo pokušati s predsjednikom i izvršnom i zakonodavnom vlasti u Federaciji, kako bi to bio motiv mladim ljudima da ne napuštaju ove prostore. Treba izgraditi afirmativan i ambijent s mnogo više optimizma. Naravno, uz konkretne aktivnosti. Možda bi nam dobar primjer trebao biti 12. mjesec ove godine i da svakog mjeseca 2017. godine točno znamo što bi trebala raditi Vlada, što Parlament, da sjednice zakazujemo tako da pratimo rad Vlade i to tako da ništa što možemo uraditi danas ne ostavljamo za sutra – ističe Čović.
Stranke vladajuće koalicije su, kaže, nastojale ojačati međusobne odnose u ovom mjesecu, kako bi praktično pokazali da koalicija funkcionira. On svojom personalnom obvezom smatra da i u narednom razdoblju svakodnevno s liderima drugih stranaka ohrabruje donošenje važnih odluka, jer će se približavanjem 2018. godine sve više govoriti što će tko raditi u izbornoj godini. Njegov je stav da će oporba učiniti sve da oslabi odnose koji danas postoje u vladajućoj koaliciji.
– HDZ će sasvim sigurno činiti sve da sačuvamo ovu parlamentarnu većinu i radimo određenom dinamikom, a kada dođemo pred izbore 2018. godine posvetit ćemo se tome. Mislim da je korektnije voditi izbornu kampanju sada na način da radiš ono što si obećavao prije dvije godine, a da kampanju direktno ne spominjemo. Hoće li biti ekstremnih iskušenja unutar ovog odnosa, ja bih volio da ih ne bude i činit ću sve da ih ne bude. Pratit ćemo situaciju i proteklih mjeseci je toga bilo, ali smo nekim zajedničkim sastancima uspijevali to držati pod nadzorom – navodi Čović u razgovoru za Fenu.
Kada je u pitanju parlamentarna većina na državnoj razini ona je, ističe Čović, već značajno oslabljena, jer naznaka da četiri zastupnika SDA imaju svoje viđenje politike, prijeti da sve ono što sutra dođe u Parlament BiH nema ni natpolovičnu, a pogotovo ne dvotrećinsku većinu.
– I tu nam je graditi klimu, jer ne vidim da do idućih izbora možemo dobiti novu parlamentarnu većinu. Treba očuvati kvalitetu funkcioniranja i ja ću se truditi da već na prvom sastanku u siječnju s članovima Vijeća ministara i parlamentarnih čelnika iz naših stranaka, dogovorimo jednu dinamiku kojom bi svaki mjesec imali nekoliko zakonskih rješenja vezano za ono što moramo napraviti na vanjskom i unutarnjem planu. Da na taj način testiramo parlamentarne većine, da se ne bavimo stalno time je li netko u HDZ-u ili SDA ili nije. Idemo mi raditi, a svaka stranka neka se bavi svojim problemima i pokuša ih zacijeliti. Nama nema druge nego s postojećom parlamentarnom većinom okončati ovaj izborni ciklus – poručuje Čović.
On smatra kako Izborni zakon treba promijeniti najdalje u prvom kvartalu iduće godine.
– U suprotnom, nastat će stvarno jedna konfuzija i bojim se da nam se onda ne piše dobro u bilo kojem smislu. Ne želim na taj način razmišljati i moje je opredjeljenje sasvim drugačije. Učiniti sve sa svoje strane da se to dogodi, pronaći minimum koji je nužan da možemo kazati da smo ispoštovali odluke Ustavnog suda i onu koji se odnosi na Mostar, a i na izbor izaslanika u federalni i državni dom naroda te da odluku suda u Strasbourgu u najvećoj mjeri ispoštujemo. Jasno je da to ne možemo raditi kroz Ustav, jer dvotrećinsku većinu u Parlamentu teško da možemo dobiti oko bilo kojeg rješenja, jer je takva klima napravljena da ljudi bez obzira što nisu pogledali dokument u startu ga odbijaju samo zašto što dolazi od određene opcije. Ako bi to uspjeli uraditi u idućih par mjeseci ne sumnjam da ćemo u šestom mjesecu imati MAP, krajem godine kandidacijski status za EU i da će se stabilizirati unutarnji politički odnosi koje će se posvetiti isključivo ekonomiji. Sve drugo bi bilo jedno crnilo o kojem ne želim ni razmišljati – kaže Čović.
On 2017. godinu vidi kao pravu prekretnicu. Misli da smo već ove godine prešli taj jedan“ lagani brijeg“ i da iduća godine treba biti snažan iskorak dalje u zapošljavanju, godina u kojoj će se kroz investicijski zamah otvarati nova radna mjesta i osnažiti svi ekonomski parametri.
– Zamislite kada bi još imali jednu relaksiranu političku klimu kako bi tek onda bilo lako razgovarati o ekonomskim temama. No, tu smo gdje smo. Mislim da BiH apsolutno ima svoju šansu – zaključuje u razgovoru za Fenu član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
