Nakon dugo vremena možemo kazati da na kraju jedne kalendarske godine imamo rezultate i da ono što je predstavljeno javnosti kao naš plan polako se i ostvaruje. Posebno me raduje što imam dojam da će se sadržaj i dinamika određenih procesa koje smo započeli nastaviti i u narednoj godini.Istini za volju, žitelji Bosne i Hercegovine ne osjećaju sve te promjene u svakodnevnom životu, ali ljudi, barem tamo gdje se ja krećem, podupiru to što radimo i vide da će iza toga doći rezultat – kazao je u intervjuu predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, ocjenjujući godinu na izmaku.
Primjetno je da je Predsjedništvo BiH, a i cjelokupna vlast u BiH bila posebno aktivna na europskom i uopće vanjskopolitičkom planu. Kako ocjenjujete rezultate?
– Na vanjskopolitičkom planu smo napravili možda i najveći iskorak, do te mjere da to čak zbunjuje ljude vani koji to prate i koji su neka vrsta medijatora onoga što radimo. Zadovoljstvo je prisutno, jer sve ono što smo planirali u proteklih osam mjeseci smo realizirali i kada je u pitanju put prema EU nema preduvjeta koje nismo ispunili ili nemamo jasan plan da ćemo to ispuniti u idućih 15 ili 20 dana. Koordinacijski mehanizam je završen, a moguće su samo neke preinake. Kada je riječ o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tradicionalna trgovina nije završena, ali jasno je da će nakon dva ili tri kruga razgovora biti završena. Napravili smo dobru podlogu da bismo naredne godine prvo mogli dobiti jedno pozitivno razmišljanje ministara zemalja članica EU s jedne strane i s druge započeti kvalitetnu pripremu za kandidacijski status. Budemo li održali ovaj kontinuitet kroz iduću godinu, sigurno je da mi 2017. godine imamo kandidacijski status i da ćemo sustići Srbiju. Kada je u pitanju NATO, također je napravljen iskorak i zadnji sastanak s glavnim tajnikom ukazuje da ćemo dobiti poziv na sastanak u Varšavi i da će se aktivirati Akcijski plan za članstvo (MAP). Napravili smo izuzetno dobre odnose i sa susjedima. Nakon iskustva s Crnom Gorom kada je u pitanju rješavanje pitanja granice dobro bi bilo da to prenesemo i na Hrvatsku, a i na Srbiju, gdje je situacija nešto kompliciranija. No, mi danas nemamo niti jedno otvoreno pitanje za koje znamo da će dugoročno opterećivati naše odnose.
Što je s unutarnjim reformama i procesima. Jeste li zadovoljni onim što je nova vlast uradila u ovoj godini?
– Na unutarnjem planu ova godina također počinje davati rezultate. Trebalo nam je puno vremena da dobijemo stabilnu parlamentarnu većinu, koja je, istina, ovih dana malo poljuljana pričom oko ulaska ili neulaska SBB-a u Vijeće ministara, ali to će se sve riješiti u narednih 15 do 20 dana, tako da mi u jednom skladu koji za sebe veže dvotrećinsku potporu i na razini entiteta i države možemo naše ekonomske i druge planove nastaviti provoditi. To će rezultirati još boljim ekonomskim pokazateljima, jer ćemo donijeti set zakona u naredna tri mjeseca koji će vidno pokrenuti investicijski zamah u BiH. Evidentno postoji višak novca u svijetu i zbog globalnih problema tradicionalna područja investiranja pokušavaju se premjestiti, između ostalih, i na naš prostor. Bilo bi glupo ne iskoristiti to i uvjeren sam da će time i građani osjetiti konkretne efekte svih reformi koje provodimo.Vjerujem, generalno, da će biti sve manje trzavica u BiH. Uostalom, i to što ćemo prvi put imati prije kraja godine usvojene proračune za narednu godinu na svim razinama, govori nešto o stabilizaciji situacije u BiH.
Je li Izborni zakon ključna stvar na unutarnjem planu u narednoj godini, od koje će ovisiti mnogi drugi procesi u zemlji?
– Bez kvalitetnog izbornog zakonodavstva sve ono pozitivno što smo ostvarili na vanjskopolitičkom planu može se urušiti za pola godine ili godinu. Uvjeren sam da ćemo do kraja drugog mjeseca u parlamentu BiH imati novi izborni zakon koji će definirati ne samo tehnička pitanja koja su raspravljena ovih dana i koja neće biti sporna ma koje od ponuđenih rješenja prevagnulo, već i krucijalna pitanja kao što je provedba odluke Ustavnog suda o Gradu Mostaru ili presuda suda u Strasbourgu u slučaju „Sejdić i Finci“. Mislim da ako uspijemo riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva BiH i izbora Federalnog doma naroda i zauvijek izbjegnemo potrebu za arbitriranjem Ustavnog suda ili visokog predstavnika, napravit ćemo dobru klimu za rad na svim drugim pitanjima. Neće više biti straha od „podvala“, izbornog inženjeringa i slično. Ako to stabiliziramo, ne sumnjam da ćemo se na unutarnjem planu baviti samo ekonomskim i socijalnim pitanjima, a na vanjskom dodatno ubrzati već započete procese.
Kakav je Vaš stav o mogućoj odgodi lokalnih izbora iduće godine?
– HDZ ima dosta ležernu poziciju. Istina jedan dio nas traži da budu izbori, jer smo uvjereni da nam je pozicija danas takva da možemo dobiti onih nekoliko preostalih načelničkih mjesta koja smo izgubili u zadnjih pet-šest godina. Međutim, jasno nam je da ako želimo napraviti atmosferu za provedbu reformi to ne ide zajedno s predizbornom kampanjom i izborima. Stoga smatram da ne trebamo dopustiti da nas oporba usmjerava i bude li aktualna većina, koja je gotovo dvotrećinska, za to da se lokalni izbori prolongiraju za dvije godine i spoje s općim izborima, to tako treba i uraditi i posvetiti se provedbi reformi o kojim smo se dogovorili. No, za HDZ nije problem ni da se održe lokalni izbori, jer ćemo sigurno samo ojačati svoju poziciju.
Čović: Mostar je jednostavno „grad slučaj“ (Foto: Fena)
Kako gledate na izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da bi se „hrvatsko pitanje“ u BiH moglo riješiti do sredine iduće godine?
-To sam doživio dobronamjerno s njegove strane, jer mi već duže vrijeme pričamo o strateškom partnerstvu između naše dvije stranke, ali i između hrvatskog i bošnjačkog naroda. Mada ne mislim da postoji „hrvatsko pitanje“ u BiH i ne želim ga tako tretirati. To je pitanje Bosne i Hercegovine, jer rješavanjem pitanja jednakosti konstitutivnih naroda rješavamo pitanje opstojnosti i funkcioniranja BiH. Uvjeren sam da iduća godina mora biti godina kada ćemo to ostaviti iza sebe. Prvi korak je izborno zakonodavstvo, da spriječimo da jedni drugima biramo predstavnike. To bi stvorilo tako dobru političku klimu da bismo mi vrlo brzo mogli krenuti u određena transformiranja unutar BiH u cilju racionalnije i funkcionalnije organizacije države. No, praviti racionalniji ustroj prije nego riješimo ovo pitanje izbornog zakona, bojim se da je nemoguće.
Je li za Vas prihvatljiva ideja o reorganizaciji Federacije BiH putem spajanja pojedinih županija?
– To je jedan od problema koje mi danas imamo. U Federaciji BiH imamo 11 vlada i 11 parlamenata. Kome to treba i ima li to smisla. Jedno od rješenja koje je iznio Izetbegović o smanjenju broja županija je zanimljivo. Naravno, ima i drugih rješenja. Mi smo razgovarali o jednom drugom modelu da dvije županije sa specifičnim statusom, koje su i ustavno tako bile definirane, Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska, da se ustroje po principu zrcala. Čak je bila ideja da to uradimo nakon prošlih izbora, ali nismo uspjeli, jer nismo imali dovoljno kvalitetnu parlamentarnu većinu u obje županijske skupštine. Ideja je bila napraviti potpuno identičnu strukturu vlasti u ove dvije županije i po broju i po strukturi ministarstava i samo nacionalno zamijeniti resore. Drugim riječima, napraviti jednu potpunu nacionalnu ravnotežu. Ideja Izetbegovića ide ka tome da se ta dva županijska prostora objedine u jednu cjelinu i to je svakako ideja za razmišljanje, kao i mnoge druge koje će se otvoriti već sada kada budemo govorili o izbornom zakonodavstvu. Federaciju, prije svega, treba organizirati na način da se nijedan narod ne osjeća zakinutim. No, to bih ostavio postrani dok ne riješimo pitanje izbornog zakonodavstva. To sam kazao i Izetbegoviću.
Pitanje izbornih pravila za Grad Mostar i dalje je otvoreno. Kad možemo očekivati konačno rješenje ovog problema?
– Mostar je jednostavno „grad slučaj“ i kao takav je postao jedna crna rupa. Grad slučaj sam po sebi tjera investitore. Ako stalno pričate o negativnostima jasno je da tu nitko neće doći investirati. Evo, pogledajte da u zadnjih pola godine nemate u Mostaru otvoreno niti jedno radno mjesto izvan državnog aparata, da je netko u realnom sektoru došao u Mostar i otvorio radna mjesta. Kada govorimo o ustroju Grada Mostara imam zahtjeve od naših ljudi iz središnje Bosne da ni u kojem slučaju ne otvaramo pitanje Mostara bez Travnika. Zašto bi Mostar bio izuzetak. Ma koliko bilo teško uvjeren sam da ćemo zajedno s bošnjačkom stranom doći do dogovora i to u bliskoj budućnosti.
SDA je izišla s prijedlogom da Mostar bude glavni grad Federacije. Podržavate li takav prijedlog?
– Ideju o glavnom gradu vrlo sam jasno pozdravio, ali to je priča stara 15 godina. Prvi put kad smo se borili za neki oblik ravnopravnosti pitali smo zašto Mostar ne bi bio glavni grad Federacije. I tada je to mnogima bilo neprihvatljivo, a drago mi je što sada takva ideja dolazi s bošnjačke strane. Njena provedba bi djelomično otvorila neka pitanja. Mi već godinama zagovaramo da se u Mostaru grade institucije države.Zašto bi jedno cijelo područje bilo zapostavljeno. I ne samo Hercegovina. Isto govorim i za tuzlansku, bihaćku ili bilo koju drugu regiju. Dakle, Mostar kao glavni grad Federacije je dobrodošla ideja, ali za početak neka u Mostaru zaživi barem onih pet ministarstava što su odavno trebala biti smještena u tom gradu. Krenut ćemo s izgradnjom zgrade Vlade Federacije u Mostaru pa vjerojatno će to biti dobar poticaj.
bpz.ba
