30. obljetnica zaustavljanja tenkova u Pologu i Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega
Tijek svečanog obilježavanja pratite na našem portalu. Fotografije donosimo u velikoj fotogaleriji.
Pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Grada Širokog Brijega ove godine se obilježava 30. obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA u Pologu koje se dogodilo 7. svibnja 1991. godine.
U okviru spomenutog obilježavanja u Širokom Brijegu i Pologu održava se bogat prigodan program.
U jutarnjim satima obilježavanje je započelo kod spomen obilježja zaustavljanju tenkova agresorske JNA na granici između Mostar i Širokog Brijega.
Na samom početku programa istaknuta je važnost tog događaj za hrvatsku povijest i hrvatski narod. Na Pologu su se okupili branitelji, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih razina, veliki broj uzvanika i gostiju.
Prigodne govore održali su Anđelko Mikulić, predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg 1991. godine i dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Ratni predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, Anđelko Mikulić, kazao je kako se ne smiju zanemarivati povijesne činjenice i da se iz povijesti treba učiti. Svaki dan trebamo biti spremni mijenjati „dnevni red“ da bi u se u povijesnoj zbilji snašli i živjeli a pri tome sebe ne izgubili”, istaknuo je Mikulić.
„Želim jasno istaknuti kako se na Pologu spašavala i branila Bosna i Hercegovina i biti ponosni na takvo što. I danas imamo različita stajališta kakvu Bosnu i Hercegovinu zapravo želimo. Danas ne postoje strojevi koji su tada stajali nasuprot nas, ali imamo politike koje djeluju na sličan način dovodeći u pitanje budućnost ove zemlje.
Čović: Samo hrvatski narod želi europski put, druge dvije politike govore o nestanku BiH
Naš narod je tada imao povijesnu ulogu za očuvanje ovih prostora, a ima i danas. Iz tih razloga imamo pravo na jednakopravnost i Ustavom zajamčenu konstitutivnost. To nije podjela Bosne i Hercegovine, nego njezin spas“, kazao je između ostalog predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
Svečano obilježen Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega
Nakon prigodnog programa nazočni su se uputili prema Trgu širokobrijeških žrtava. Podsjetimo, ovaj važan datum za hrvatski narod izabran je kao i Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega.
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom odat će se počast svim braniteljima koji su položili živote na oltar Domovine.
Vijence su položila slijedeća izaslanstva:
– Izaslanstvo branitelja Širokog Brijega, predvođeno predsjednicima druga branitelja HVO-a iz Domovinskog rata Široki Brijeg
– Izaslanstvo Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke, predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Vlade ŽZH Zdenko Ćosićem
– Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH, predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem
– Izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno generalom Vladom Džoićem, izaslanikom Potpredsjednika Vlade RH i Ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda
Nakon kratke molitve program se nastavlja misom za poginule branitelje i stradalnike Domovinskog rata u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu.
U sklopu program obilježavanja odat će se i počast na spomeniku žrtvama ratova u Pologu u 17:45, nakon čega će se služiti sveta misa koju će predvoditi mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije.
Također, večeras će se održati i tradicionalni mini maraton Polog-Široki Brijeg.
____________________________________________________________________
Trideseta obljetnica zaustavljanja tenkova JNA na Pologu kod Širokog Brijega
7. svibnja 1991. – 7. svibnja 2021.
U prvoj polovini 1991. godine održan je niz sastanaka predsjednika republika bivše Jugoslavije radi pronalaska rješenja za nastalu krizu u zemlji. Prvi sastanak održan je 28. ožujka 1991. godine u Splitu, a tijekom razgovora, srpski pobunjenici zauzeli su središte nacionalnog parka Plitvice. Tri dana poslije, pripadnici MUP-a Republike Hrvatske su ih odatle protjerali. Tijekom te akcije, kada je na stranu srpskih pobunjenika stala i JNA, poginuo je hrvatski policajac Josip Jović. Početkom travnja 1991. godine vodstvo JNA usvojilo je Odluku o razmještaju dijela svojih postrojbi u zapadnim dijelovima Jugoslavije. Sve veća napetost, kao i sve očitije svrstavanje JNA, vodili su k novim sukobima i žrtvama. Srpski pobunjenici ubili su 2. svibnja 1991. u Borovu Selu kod Vukovara dvanaest hrvatskih policajaca. Istovremeno, postrojbe JNA blokirale su brojne prometnice i ometale hrvatsku policiju u obavljanju ustavnih i zakonskih dužnosti. Dok su u Vukovaru ginuli hrvatski policajci, srpski su pobunjenici blokirali prometnice u zaleđu Splita. Uz pomoć JNA držali su pod opsadom policijsku postaju u selu Kijevu, spriječivši pri tome i opskrbu bolnice u Vrlici. Sve je to izazvalo veliko nezadovoljstvo i otpore diljem Hrvatske, a naročito u Splitu gdje su 6. svibnja 1991. izbili masovni prosvjedi. Tom prilikom ubijen je jedan vojnik JNA, a dvoje je ljudi ozlijeđeno. Istoga dana, general Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu obranu SFRJ i načelnik Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga SFRJ, izdao je zapovijed o podizanju borbene gotovosti JNA i mobilizaciji odgovarajućih postrojbi zaprijetivši da će, ako to ne učine odgovarajući organi Federacije, JNA “obezbijediti mir“. Rat koji se širio Hrvatskom, prijetio je da će se prenijeti i u Bosnu i Hercegovinu gdje su Hrvati otvoreno manifestirali solidarnost sa sunarodnjacima u Hrvatskoj.
Dan poslije sukoba u Splitu, 7. svibnja 1991., iz mostarske je vojarne prema Kupresu i splitskom zaleđu krenula Deseta motorizirana brigada JNA. Kolonu od 80 vozila na gusjenicama (tenkovi i druga oklopna borbena vozila) i 23 vozila na kotačima zaustavili su hrvatski građani u mjestu Pologu, na granici općina Mostar i Široki Brijeg. Prometnica je bila blokirana privatnim vozilima a tisuće civila okružili su tenkove uzvikujući: „Nema prolaza“ i „Oslobodite Kijevo“. Komunikaciju s okupljenim narodom uspostavili su tadašnji predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, dužnosnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Zdenko Ćosić i gvardijan širokobriješkog samostana fra Mladen Hrkać. Mikulić je vodio pregovore i s pukovnikom JNA Milojkom Pantelićem koji je predvodio kolonu JNA.
U Polog su u popodnevnim satima došli mnogi hrvatski dužnosnici. Stigao je i član Predsjedništva SR BiH Stjepan Kljuić koji je vrlo netaktično zatražio od okupljenih da se raziđu, zbog čega je bio izvrijeđan i ignoriran. Bilo je to prvo posrtanje u njegovu skorom političkom i moralnom padu. Predsjedništvo SFRJ na sjednici u Beogradu, održanoj 7. i 8. svibnja 1991. godine, razmatrajući aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji donijelo je odluku da se izvrši demobilizacija rezervnog sastava policije, te da se odmah prekine s napadima na JNA, njezine pripadnike i objekte. Ocijenili su da JNA izvršava dužnosti u skladu sa Ustavom SFRJ i saveznim zakonima te da je sposobna uspješno zaštititi granice zemlje i spriječiti međurepubličke i međunacionalne sukobe. Sjednica je završena jednoglasnim usvajanjem odluka koje su trebale osigurati „mir u zemlji“, a time i „uslove za vraćanje borbene gotovosti jedinica JNA na normalni nivo“. Treći dan blokade, u četvrtak 9. svibnja u Polog je došao i predsjednik Predsjedništva SR BiH Alija Izetbegović. Uvjerljivim govorom i karizmom disidenta pridobio je okupljene. Zatražio je od okupljenog naroda da propusti kolonu, obećavši kako se ona neće zadržavati i da ide na Kupres na vojnu vježbu. Dok su se govornici smjenjivali JNA je izvela helikopterski desant na dominantne kote u okolici Širokog Brijega i zapriječila glavne komunikacijske pravce. Nakon što su dobili brzojav predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i kardinala Franje Kuharića te uz dodatna uvjeravanja okupljenih dužnosnika, hrvatski prosvjednici propustili su kolonu JNA.
U noći, 9. na 10. svibnja 1991. Kolona tenkova i drugih borbenih vozila smještena je na Kuprešku visoravan: Nisu se usudili nastaviti prema Splitu jer su znali da bi uskoro ponovno bili zaustavljeni. Naime, hrvatske blokade JNA kolonama bile su postavljene i između Livna i Glamoča, Tomislavgrada i Kupresa, Ljubuškog i Čapljine te na nekim mjestima u srednjoj Bosni. Blokade su prihvaćene kao način borbe protiv JNA, ali bez oružja i krvi. Vodstvo JNA uskoro je odgovorilo donošenjem zapovjedi da se ubuduće svaka blokada silom razbije, bez obzira na eventualne civilne žrtve. Jugoslavenski vojni vrh je postupak Hrvata u Pologu i drugdje, smatrao neprijateljskim i agresivnim. Slično su se prema Hrvatima odnosili i mnogi mediji u Bosni i Hercegovini, odnosno u Jugoslaviji.
Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA na Pologu usporila je njezin širi raspored na planiranim pravcima prema Sinju i Splitu. Franjo Tuđman tih je dana poručio kako će jugoslavenska kriza zbog njezine višenacionalne prirode imati najsloženije posljedice u Bosni i Hercegovini. Zaustavljanje tenkova na Pologu, između Mostara i Širokog Brijega, prije trideset godina, bio je početak masovnog otpora agresiji JNA na hrvatski narod i na Bosnu i Hercegovinu. Vodstvo JNA svojim pokretima i razmještajem jasno je pokazivala da planira okupaciju prostora na kojima većinom žive Hrvati u Bosni i Hercegovini kako bi s tih prostora uklonila „neprijateljske elemente“ i izvršila vojnu okupaciju Republike Hrvatske. Hrabrošću i odlučnošću hrvatskoga naroda u tome su spriječeni.
Vrisak.info
Pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Grada Širokog Brijega ove godine se obilježava 30. obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA u Pologu koje se dogodilo 7. svibnja 1991. godine.
U okviru spomenutog obilježavanja u Širokom Brijegu i Pologu održava se bogat prigodan program.
U jutarnjim satima obilježavanje je započelo kod spomen obilježja zaustavljanju tenkova agresorske JNA na granici između Mostar i Širokog Brijega.
Na samom početku programa istaknuta je važnost tog događaj za hrvatsku povijest i hrvatski narod. Na Pologu su se okupili branitelji, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih razina, veliki broj uzvanika i gostiju.
Prigodne govore održali su Anđelko Mikulić, predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg 1991. godine i dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Ratni predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, Anđelko Mikulić, kazao je kako se ne smiju zanemarivati povijesne činjenice i da se iz povijesti treba učiti. Svaki dan trebamo biti spremni mijenjati „dnevni red“ da bi u se u povijesnoj zbilji snašli i živjeli a pri tome sebe ne izgubili”, istaknuo je Mikulić.
„Želim jasno istaknuti kako se na Pologu spašavala i branila Bosna i Hercegovina i biti ponosni na takvo što. I danas imamo različita stajališta kakvu Bosnu i Hercegovinu zapravo želimo. Danas ne postoje strojevi koji su tada stajali nasuprot nas, ali imamo politike koje djeluju na sličan način dovodeći u pitanje budućnost ove zemlje.
Naš narod je tada imao povijesnu ulogu za očuvanje ovih prostora, a ima i danas. Iz tih razloga imamo pravo na jednakopravnost i Ustavom zajamčenu konstitutivnost. To nije podjela Bosne i Hercegovine, nego njezin spas“, kazao je između ostalog predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
Svečano obilježen Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega
Nakon prigodnog programa nazočni su se uputili prema Trgu širokobrijeških žrtava. Podsjetimo, ovaj važan datum za hrvatski narod izabran je kao i Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega.
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom odat će se počast svim braniteljima koji su položili živote na oltar Domovine.
Vijence su položila slijedeća izaslanstva:
– Izaslanstvo branitelja Širokog Brijega, predvođeno predsjednicima druga branitelja HVO-a iz Domovinskog rata Široki Brijeg
– Izaslanstvo Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke, predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Vlade ŽZH Zdenko Ćosićem
– Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH, predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem
– Izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno generalom Vladom Džoićem, izaslanikom Potpredsjednika Vlade RH i Ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda
Nakon kratke molitve program se nastavlja misom za poginule branitelje i stradalnike Domovinskog rata u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu.
U sklopu program obilježavanja odat će se i počast na spomeniku žrtvama ratova u Pologu u 17:45, nakon čega će se služiti sveta misa koju će predvoditi mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije.
Također, večeras će se održati i tradicionalni mini maraton Polog-Široki Brijeg.
____________________________________________________________________
Trideseta obljetnica zaustavljanja tenkova JNA na Pologu kod Širokog Brijega
7. svibnja 1991. – 7. svibnja 2021.
U prvoj polovini 1991. godine održan je niz sastanaka predsjednika republika bivše Jugoslavije radi pronalaska rješenja za nastalu krizu u zemlji. Prvi sastanak održan je 28. ožujka 1991. godine u Splitu, a tijekom razgovora, srpski pobunjenici zauzeli su središte nacionalnog parka Plitvice. Tri dana poslije, pripadnici MUP-a Republike Hrvatske su ih odatle protjerali. Tijekom te akcije, kada je na stranu srpskih pobunjenika stala i JNA, poginuo je hrvatski policajac Josip Jović. Početkom travnja 1991. godine vodstvo JNA usvojilo je Odluku o razmještaju dijela svojih postrojbi u zapadnim dijelovima Jugoslavije. Sve veća napetost, kao i sve očitije svrstavanje JNA, vodili su k novim sukobima i žrtvama. Srpski pobunjenici ubili su 2. svibnja 1991. u Borovu Selu kod Vukovara dvanaest hrvatskih policajaca. Istovremeno, postrojbe JNA blokirale su brojne prometnice i ometale hrvatsku policiju u obavljanju ustavnih i zakonskih dužnosti. Dok su u Vukovaru ginuli hrvatski policajci, srpski su pobunjenici blokirali prometnice u zaleđu Splita. Uz pomoć JNA držali su pod opsadom policijsku postaju u selu Kijevu, spriječivši pri tome i opskrbu bolnice u Vrlici. Sve je to izazvalo veliko nezadovoljstvo i otpore diljem Hrvatske, a naročito u Splitu gdje su 6. svibnja 1991. izbili masovni prosvjedi. Tom prilikom ubijen je jedan vojnik JNA, a dvoje je ljudi ozlijeđeno. Istoga dana, general Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu obranu SFRJ i načelnik Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga SFRJ, izdao je zapovijed o podizanju borbene gotovosti JNA i mobilizaciji odgovarajućih postrojbi zaprijetivši da će, ako to ne učine odgovarajući organi Federacije, JNA “obezbijediti mir“. Rat koji se širio Hrvatskom, prijetio je da će se prenijeti i u Bosnu i Hercegovinu gdje su Hrvati otvoreno manifestirali solidarnost sa sunarodnjacima u Hrvatskoj.
Dan poslije sukoba u Splitu, 7. svibnja 1991., iz mostarske je vojarne prema Kupresu i splitskom zaleđu krenula Deseta motorizirana brigada JNA. Kolonu od 80 vozila na gusjenicama (tenkovi i druga oklopna borbena vozila) i 23 vozila na kotačima zaustavili su hrvatski građani u mjestu Pologu, na granici općina Mostar i Široki Brijeg. Prometnica je bila blokirana privatnim vozilima a tisuće civila okružili su tenkove uzvikujući: „Nema prolaza“ i „Oslobodite Kijevo“. Komunikaciju s okupljenim narodom uspostavili su tadašnji predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, dužnosnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Zdenko Ćosić i gvardijan širokobriješkog samostana fra Mladen Hrkać. Mikulić je vodio pregovore i s pukovnikom JNA Milojkom Pantelićem koji je predvodio kolonu JNA.
U Polog su u popodnevnim satima došli mnogi hrvatski dužnosnici. Stigao je i član Predsjedništva SR BiH Stjepan Kljuić koji je vrlo netaktično zatražio od okupljenih da se raziđu, zbog čega je bio izvrijeđan i ignoriran. Bilo je to prvo posrtanje u njegovu skorom političkom i moralnom padu. Predsjedništvo SFRJ na sjednici u Beogradu, održanoj 7. i 8. svibnja 1991. godine, razmatrajući aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji donijelo je odluku da se izvrši demobilizacija rezervnog sastava policije, te da se odmah prekine s napadima na JNA, njezine pripadnike i objekte. Ocijenili su da JNA izvršava dužnosti u skladu sa Ustavom SFRJ i saveznim zakonima te da je sposobna uspješno zaštititi granice zemlje i spriječiti međurepubličke i međunacionalne sukobe. Sjednica je završena jednoglasnim usvajanjem odluka koje su trebale osigurati „mir u zemlji“, a time i „uslove za vraćanje borbene gotovosti jedinica JNA na normalni nivo“. Treći dan blokade, u četvrtak 9. svibnja u Polog je došao i predsjednik Predsjedništva SR BiH Alija Izetbegović. Uvjerljivim govorom i karizmom disidenta pridobio je okupljene. Zatražio je od okupljenog naroda da propusti kolonu, obećavši kako se ona neće zadržavati i da ide na Kupres na vojnu vježbu. Dok su se govornici smjenjivali JNA je izvela helikopterski desant na dominantne kote u okolici Širokog Brijega i zapriječila glavne komunikacijske pravce. Nakon što su dobili brzojav predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i kardinala Franje Kuharića te uz dodatna uvjeravanja okupljenih dužnosnika, hrvatski prosvjednici propustili su kolonu JNA.
U noći, 9. na 10. svibnja 1991. Kolona tenkova i drugih borbenih vozila smještena je na Kuprešku visoravan: Nisu se usudili nastaviti prema Splitu jer su znali da bi uskoro ponovno bili zaustavljeni. Naime, hrvatske blokade JNA kolonama bile su postavljene i između Livna i Glamoča, Tomislavgrada i Kupresa, Ljubuškog i Čapljine te na nekim mjestima u srednjoj Bosni. Blokade su prihvaćene kao način borbe protiv JNA, ali bez oružja i krvi. Vodstvo JNA uskoro je odgovorilo donošenjem zapovjedi da se ubuduće svaka blokada silom razbije, bez obzira na eventualne civilne žrtve. Jugoslavenski vojni vrh je postupak Hrvata u Pologu i drugdje, smatrao neprijateljskim i agresivnim. Slično su se prema Hrvatima odnosili i mnogi mediji u Bosni i Hercegovini, odnosno u Jugoslaviji.
Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA na Pologu usporila je njezin širi raspored na planiranim pravcima prema Sinju i Splitu. Franjo Tuđman tih je dana poručio kako će jugoslavenska kriza zbog njezine višenacionalne prirode imati najsloženije posljedice u Bosni i Hercegovini. Zaustavljanje tenkova na Pologu, između Mostara i Širokog Brijega, prije trideset godina, bio je početak masovnog otpora agresiji JNA na hrvatski narod i na Bosnu i Hercegovinu. Vodstvo JNA svojim pokretima i razmještajem jasno je pokazivala da planira okupaciju prostora na kojima većinom žive Hrvati u Bosni i Hercegovini kako bi s tih prostora uklonila „neprijateljske elemente“ i izvršila vojnu okupaciju Republike Hrvatske. Hrabrošću i odlučnošću hrvatskoga naroda u tome su spriječeni.
Pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Grada Širokog Brijega ove godine se obilježava 30. obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA u Pologu koje se dogodilo 7. svibnja 1991. godine.
U okviru spomenutog obilježavanja u Širokom Brijegu i Pologu održava se bogat prigodan program.
U jutarnjim satima obilježavanje je započelo kod spomen obilježja zaustavljanju tenkova agresorske JNA na granici između Mostar i Širokog Brijega.
Na samom početku programa istaknuta je važnost tog događaj za hrvatsku povijest i hrvatski narod. Na Pologu su se okupili branitelji, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih razina, veliki broj uzvanika i gostiju.
Prigodne govore održali su Anđelko Mikulić, predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg 1991. godine i dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Ratni predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, Anđelko Mikulić, kazao je kako se ne smiju zanemarivati povijesne činjenice i da se iz povijesti treba učiti. Svaki dan trebamo biti spremni mijenjati „dnevni red“ da bi u se u povijesnoj zbilji snašli i živjeli a pri tome sebe ne izgubili”, istaknuo je Mikulić.
„Želim jasno istaknuti kako se na Pologu spašavala i branila Bosna i Hercegovina i biti ponosni na takvo što. I danas imamo različita stajališta kakvu Bosnu i Hercegovinu zapravo želimo. Danas ne postoje strojevi koji su tada stajali nasuprot nas, ali imamo politike koje djeluju na sličan način dovodeći u pitanje budućnost ove zemlje.
Naš narod je tada imao povijesnu ulogu za očuvanje ovih prostora, a ima i danas. Iz tih razloga imamo pravo na jednakopravnost i Ustavom zajamčenu konstitutivnost. To nije podjela Bosne i Hercegovine, nego njezin spas“, kazao je između ostalog predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
Svečano obilježen Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega
Nakon prigodnog programa nazočni su se uputili prema Trgu širokobrijeških žrtava. Podsjetimo, ovaj važan datum za hrvatski narod izabran je kao i Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega.
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom odat će se počast svim braniteljima koji su položili živote na oltar Domovine.
Vijence su položila slijedeća izaslanstva:
– Izaslanstvo branitelja Širokog Brijega, predvođeno predsjednicima druga branitelja HVO-a iz Domovinskog rata Široki Brijeg
– Izaslanstvo Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke, predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Vlade ŽZH Zdenko Ćosićem
– Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH, predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem
– Izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno generalom Vladom Džoićem, izaslanikom Potpredsjednika Vlade RH i Ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda
Nakon kratke molitve program se nastavlja misom za poginule branitelje i stradalnike Domovinskog rata u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu.
U sklopu program obilježavanja odat će se i počast na spomeniku žrtvama ratova u Pologu u 17:45, nakon čega će se služiti sveta misa koju će predvoditi mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije.
Također, večeras će se održati i tradicionalni mini maraton Polog-Široki Brijeg.
____________________________________________________________________
Trideseta obljetnica zaustavljanja tenkova JNA na Pologu kod Širokog Brijega
7. svibnja 1991. – 7. svibnja 2021.
U prvoj polovini 1991. godine održan je niz sastanaka predsjednika republika bivše Jugoslavije radi pronalaska rješenja za nastalu krizu u zemlji. Prvi sastanak održan je 28. ožujka 1991. godine u Splitu, a tijekom razgovora, srpski pobunjenici zauzeli su središte nacionalnog parka Plitvice. Tri dana poslije, pripadnici MUP-a Republike Hrvatske su ih odatle protjerali. Tijekom te akcije, kada je na stranu srpskih pobunjenika stala i JNA, poginuo je hrvatski policajac Josip Jović. Početkom travnja 1991. godine vodstvo JNA usvojilo je Odluku o razmještaju dijela svojih postrojbi u zapadnim dijelovima Jugoslavije. Sve veća napetost, kao i sve očitije svrstavanje JNA, vodili su k novim sukobima i žrtvama. Srpski pobunjenici ubili su 2. svibnja 1991. u Borovu Selu kod Vukovara dvanaest hrvatskih policajaca. Istovremeno, postrojbe JNA blokirale su brojne prometnice i ometale hrvatsku policiju u obavljanju ustavnih i zakonskih dužnosti. Dok su u Vukovaru ginuli hrvatski policajci, srpski su pobunjenici blokirali prometnice u zaleđu Splita. Uz pomoć JNA držali su pod opsadom policijsku postaju u selu Kijevu, spriječivši pri tome i opskrbu bolnice u Vrlici. Sve je to izazvalo veliko nezadovoljstvo i otpore diljem Hrvatske, a naročito u Splitu gdje su 6. svibnja 1991. izbili masovni prosvjedi. Tom prilikom ubijen je jedan vojnik JNA, a dvoje je ljudi ozlijeđeno. Istoga dana, general Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu obranu SFRJ i načelnik Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga SFRJ, izdao je zapovijed o podizanju borbene gotovosti JNA i mobilizaciji odgovarajućih postrojbi zaprijetivši da će, ako to ne učine odgovarajući organi Federacije, JNA “obezbijediti mir“. Rat koji se širio Hrvatskom, prijetio je da će se prenijeti i u Bosnu i Hercegovinu gdje su Hrvati otvoreno manifestirali solidarnost sa sunarodnjacima u Hrvatskoj.
Dan poslije sukoba u Splitu, 7. svibnja 1991., iz mostarske je vojarne prema Kupresu i splitskom zaleđu krenula Deseta motorizirana brigada JNA. Kolonu od 80 vozila na gusjenicama (tenkovi i druga oklopna borbena vozila) i 23 vozila na kotačima zaustavili su hrvatski građani u mjestu Pologu, na granici općina Mostar i Široki Brijeg. Prometnica je bila blokirana privatnim vozilima a tisuće civila okružili su tenkove uzvikujući: „Nema prolaza“ i „Oslobodite Kijevo“. Komunikaciju s okupljenim narodom uspostavili su tadašnji predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, dužnosnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Zdenko Ćosić i gvardijan širokobriješkog samostana fra Mladen Hrkać. Mikulić je vodio pregovore i s pukovnikom JNA Milojkom Pantelićem koji je predvodio kolonu JNA.
U Polog su u popodnevnim satima došli mnogi hrvatski dužnosnici. Stigao je i član Predsjedništva SR BiH Stjepan Kljuić koji je vrlo netaktično zatražio od okupljenih da se raziđu, zbog čega je bio izvrijeđan i ignoriran. Bilo je to prvo posrtanje u njegovu skorom političkom i moralnom padu. Predsjedništvo SFRJ na sjednici u Beogradu, održanoj 7. i 8. svibnja 1991. godine, razmatrajući aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji donijelo je odluku da se izvrši demobilizacija rezervnog sastava policije, te da se odmah prekine s napadima na JNA, njezine pripadnike i objekte. Ocijenili su da JNA izvršava dužnosti u skladu sa Ustavom SFRJ i saveznim zakonima te da je sposobna uspješno zaštititi granice zemlje i spriječiti međurepubličke i međunacionalne sukobe. Sjednica je završena jednoglasnim usvajanjem odluka koje su trebale osigurati „mir u zemlji“, a time i „uslove za vraćanje borbene gotovosti jedinica JNA na normalni nivo“. Treći dan blokade, u četvrtak 9. svibnja u Polog je došao i predsjednik Predsjedništva SR BiH Alija Izetbegović. Uvjerljivim govorom i karizmom disidenta pridobio je okupljene. Zatražio je od okupljenog naroda da propusti kolonu, obećavši kako se ona neće zadržavati i da ide na Kupres na vojnu vježbu. Dok su se govornici smjenjivali JNA je izvela helikopterski desant na dominantne kote u okolici Širokog Brijega i zapriječila glavne komunikacijske pravce. Nakon što su dobili brzojav predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i kardinala Franje Kuharića te uz dodatna uvjeravanja okupljenih dužnosnika, hrvatski prosvjednici propustili su kolonu JNA.
U noći, 9. na 10. svibnja 1991. Kolona tenkova i drugih borbenih vozila smještena je na Kuprešku visoravan: Nisu se usudili nastaviti prema Splitu jer su znali da bi uskoro ponovno bili zaustavljeni. Naime, hrvatske blokade JNA kolonama bile su postavljene i između Livna i Glamoča, Tomislavgrada i Kupresa, Ljubuškog i Čapljine te na nekim mjestima u srednjoj Bosni. Blokade su prihvaćene kao način borbe protiv JNA, ali bez oružja i krvi. Vodstvo JNA uskoro je odgovorilo donošenjem zapovjedi da se ubuduće svaka blokada silom razbije, bez obzira na eventualne civilne žrtve. Jugoslavenski vojni vrh je postupak Hrvata u Pologu i drugdje, smatrao neprijateljskim i agresivnim. Slično su se prema Hrvatima odnosili i mnogi mediji u Bosni i Hercegovini, odnosno u Jugoslaviji.
Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA na Pologu usporila je njezin širi raspored na planiranim pravcima prema Sinju i Splitu. Franjo Tuđman tih je dana poručio kako će jugoslavenska kriza zbog njezine višenacionalne prirode imati najsloženije posljedice u Bosni i Hercegovini. Zaustavljanje tenkova na Pologu, između Mostara i Širokog Brijega, prije trideset godina, bio je početak masovnog otpora agresiji JNA na hrvatski narod i na Bosnu i Hercegovinu. Vodstvo JNA svojim pokretima i razmještajem jasno je pokazivala da planira okupaciju prostora na kojima većinom žive Hrvati u Bosni i Hercegovini kako bi s tih prostora uklonila „neprijateljske elemente“ i izvršila vojnu okupaciju Republike Hrvatske. Hrabrošću i odlučnošću hrvatskoga naroda u tome su spriječeni.
Vrisak.info
Pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Grada Širokog Brijega ove godine se obilježava 30. obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA u Pologu koje se dogodilo 7. svibnja 1991. godine.
U okviru spomenutog obilježavanja u Širokom Brijegu i Pologu održava se bogat prigodan program.
U jutarnjim satima obilježavanje je započelo kod spomen obilježja zaustavljanju tenkova agresorske JNA na granici između Mostar i Širokog Brijega.
Na samom početku programa istaknuta je važnost tog događaj za hrvatsku povijest i hrvatski narod. Na Pologu su se okupili branitelji, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih razina, veliki broj uzvanika i gostiju.
Prigodne govore održali su Anđelko Mikulić, predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg 1991. godine i dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Ratni predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, Anđelko Mikulić, kazao je kako se ne smiju zanemarivati povijesne činjenice i da se iz povijesti treba učiti. Svaki dan trebamo biti spremni mijenjati „dnevni red“ da bi u se u povijesnoj zbilji snašli i živjeli a pri tome sebe ne izgubili”, istaknuo je Mikulić.
„Želim jasno istaknuti kako se na Pologu spašavala i branila Bosna i Hercegovina i biti ponosni na takvo što. I danas imamo različita stajališta kakvu Bosnu i Hercegovinu zapravo želimo. Danas ne postoje strojevi koji su tada stajali nasuprot nas, ali imamo politike koje djeluju na sličan način dovodeći u pitanje budućnost ove zemlje.
Naš narod je tada imao povijesnu ulogu za očuvanje ovih prostora, a ima i danas. Iz tih razloga imamo pravo na jednakopravnost i Ustavom zajamčenu konstitutivnost. To nije podjela Bosne i Hercegovine, nego njezin spas“, kazao je između ostalog predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
Svečano obilježen Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega
Nakon prigodnog programa nazočni su se uputili prema Trgu širokobrijeških žrtava. Podsjetimo, ovaj važan datum za hrvatski narod izabran je kao i Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega.
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom odat će se počast svim braniteljima koji su položili živote na oltar Domovine.
Vijence su položila slijedeća izaslanstva:
– Izaslanstvo branitelja Širokog Brijega, predvođeno predsjednicima druga branitelja HVO-a iz Domovinskog rata Široki Brijeg
– Izaslanstvo Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke, predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Vlade ŽZH Zdenko Ćosićem
– Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH, predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem
– Izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno generalom Vladom Džoićem, izaslanikom Potpredsjednika Vlade RH i Ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda
Nakon kratke molitve program se nastavlja misom za poginule branitelje i stradalnike Domovinskog rata u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu.
U sklopu program obilježavanja odat će se i počast na spomeniku žrtvama ratova u Pologu u 17:45, nakon čega će se služiti sveta misa koju će predvoditi mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije.
Također, večeras će se održati i tradicionalni mini maraton Polog-Široki Brijeg.
____________________________________________________________________
Trideseta obljetnica zaustavljanja tenkova JNA na Pologu kod Širokog Brijega
7. svibnja 1991. – 7. svibnja 2021.
U prvoj polovini 1991. godine održan je niz sastanaka predsjednika republika bivše Jugoslavije radi pronalaska rješenja za nastalu krizu u zemlji. Prvi sastanak održan je 28. ožujka 1991. godine u Splitu, a tijekom razgovora, srpski pobunjenici zauzeli su središte nacionalnog parka Plitvice. Tri dana poslije, pripadnici MUP-a Republike Hrvatske su ih odatle protjerali. Tijekom te akcije, kada je na stranu srpskih pobunjenika stala i JNA, poginuo je hrvatski policajac Josip Jović. Početkom travnja 1991. godine vodstvo JNA usvojilo je Odluku o razmještaju dijela svojih postrojbi u zapadnim dijelovima Jugoslavije. Sve veća napetost, kao i sve očitije svrstavanje JNA, vodili su k novim sukobima i žrtvama. Srpski pobunjenici ubili su 2. svibnja 1991. u Borovu Selu kod Vukovara dvanaest hrvatskih policajaca. Istovremeno, postrojbe JNA blokirale su brojne prometnice i ometale hrvatsku policiju u obavljanju ustavnih i zakonskih dužnosti. Dok su u Vukovaru ginuli hrvatski policajci, srpski su pobunjenici blokirali prometnice u zaleđu Splita. Uz pomoć JNA držali su pod opsadom policijsku postaju u selu Kijevu, spriječivši pri tome i opskrbu bolnice u Vrlici. Sve je to izazvalo veliko nezadovoljstvo i otpore diljem Hrvatske, a naročito u Splitu gdje su 6. svibnja 1991. izbili masovni prosvjedi. Tom prilikom ubijen je jedan vojnik JNA, a dvoje je ljudi ozlijeđeno. Istoga dana, general Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu obranu SFRJ i načelnik Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga SFRJ, izdao je zapovijed o podizanju borbene gotovosti JNA i mobilizaciji odgovarajućih postrojbi zaprijetivši da će, ako to ne učine odgovarajući organi Federacije, JNA “obezbijediti mir“. Rat koji se širio Hrvatskom, prijetio je da će se prenijeti i u Bosnu i Hercegovinu gdje su Hrvati otvoreno manifestirali solidarnost sa sunarodnjacima u Hrvatskoj.
Dan poslije sukoba u Splitu, 7. svibnja 1991., iz mostarske je vojarne prema Kupresu i splitskom zaleđu krenula Deseta motorizirana brigada JNA. Kolonu od 80 vozila na gusjenicama (tenkovi i druga oklopna borbena vozila) i 23 vozila na kotačima zaustavili su hrvatski građani u mjestu Pologu, na granici općina Mostar i Široki Brijeg. Prometnica je bila blokirana privatnim vozilima a tisuće civila okružili su tenkove uzvikujući: „Nema prolaza“ i „Oslobodite Kijevo“. Komunikaciju s okupljenim narodom uspostavili su tadašnji predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, dužnosnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Zdenko Ćosić i gvardijan širokobriješkog samostana fra Mladen Hrkać. Mikulić je vodio pregovore i s pukovnikom JNA Milojkom Pantelićem koji je predvodio kolonu JNA.
U Polog su u popodnevnim satima došli mnogi hrvatski dužnosnici. Stigao je i član Predsjedništva SR BiH Stjepan Kljuić koji je vrlo netaktično zatražio od okupljenih da se raziđu, zbog čega je bio izvrijeđan i ignoriran. Bilo je to prvo posrtanje u njegovu skorom političkom i moralnom padu. Predsjedništvo SFRJ na sjednici u Beogradu, održanoj 7. i 8. svibnja 1991. godine, razmatrajući aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji donijelo je odluku da se izvrši demobilizacija rezervnog sastava policije, te da se odmah prekine s napadima na JNA, njezine pripadnike i objekte. Ocijenili su da JNA izvršava dužnosti u skladu sa Ustavom SFRJ i saveznim zakonima te da je sposobna uspješno zaštititi granice zemlje i spriječiti međurepubličke i međunacionalne sukobe. Sjednica je završena jednoglasnim usvajanjem odluka koje su trebale osigurati „mir u zemlji“, a time i „uslove za vraćanje borbene gotovosti jedinica JNA na normalni nivo“. Treći dan blokade, u četvrtak 9. svibnja u Polog je došao i predsjednik Predsjedništva SR BiH Alija Izetbegović. Uvjerljivim govorom i karizmom disidenta pridobio je okupljene. Zatražio je od okupljenog naroda da propusti kolonu, obećavši kako se ona neće zadržavati i da ide na Kupres na vojnu vježbu. Dok su se govornici smjenjivali JNA je izvela helikopterski desant na dominantne kote u okolici Širokog Brijega i zapriječila glavne komunikacijske pravce. Nakon što su dobili brzojav predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i kardinala Franje Kuharića te uz dodatna uvjeravanja okupljenih dužnosnika, hrvatski prosvjednici propustili su kolonu JNA.
U noći, 9. na 10. svibnja 1991. Kolona tenkova i drugih borbenih vozila smještena je na Kuprešku visoravan: Nisu se usudili nastaviti prema Splitu jer su znali da bi uskoro ponovno bili zaustavljeni. Naime, hrvatske blokade JNA kolonama bile su postavljene i između Livna i Glamoča, Tomislavgrada i Kupresa, Ljubuškog i Čapljine te na nekim mjestima u srednjoj Bosni. Blokade su prihvaćene kao način borbe protiv JNA, ali bez oružja i krvi. Vodstvo JNA uskoro je odgovorilo donošenjem zapovjedi da se ubuduće svaka blokada silom razbije, bez obzira na eventualne civilne žrtve. Jugoslavenski vojni vrh je postupak Hrvata u Pologu i drugdje, smatrao neprijateljskim i agresivnim. Slično su se prema Hrvatima odnosili i mnogi mediji u Bosni i Hercegovini, odnosno u Jugoslaviji.
Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA na Pologu usporila je njezin širi raspored na planiranim pravcima prema Sinju i Splitu. Franjo Tuđman tih je dana poručio kako će jugoslavenska kriza zbog njezine višenacionalne prirode imati najsloženije posljedice u Bosni i Hercegovini. Zaustavljanje tenkova na Pologu, između Mostara i Širokog Brijega, prije trideset godina, bio je početak masovnog otpora agresiji JNA na hrvatski narod i na Bosnu i Hercegovinu. Vodstvo JNA svojim pokretima i razmještajem jasno je pokazivala da planira okupaciju prostora na kojima većinom žive Hrvati u Bosni i Hercegovini kako bi s tih prostora uklonila „neprijateljske elemente“ i izvršila vojnu okupaciju Republike Hrvatske. Hrabrošću i odlučnošću hrvatskoga naroda u tome su spriječeni.
Vrisak.info
