Najveći pad Hrvata katolika u posljednjih dvadeset godina zabilježen je 2015. godine kada se, ponajprije zahvaljujući ekonomskoj migraciji, negativnom prirastu te malom broju ljudi koji se odlučuju na brak, broj smanjio za čak 5451 osobu pa je prvi put u dva desetljeća ova razmjerno vitalna zajednica pala ispod brojke od 200.000.
Najveći pad Hrvata katolika u posljednjih dvadeset godina zabilježen je 2015. godine kada se, ponajprije zahvaljujući ekonomskoj migraciji, negativnom prirastu te malom broju ljudi koji se odlučuju na brak, broj smanjio za čak 5451 osobu pa je prvi put u dva desetljeća ova razmjerno vitalna zajednica pala ispod brojke od 200.000, piše Večernji list BiH.
Objavio je to u posljednjem broju “Crkve na kamenu” mr. don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije predstavljajući svojevrsne rezultate crkvenoga popisa koji provode svećenici za vrijeme blagoslova kuća u vremenu između Božića i Sveta tri kralja. Zbrojne podatke za BiH, odnosno Hrvate katolike, Katolička crkva objavljuje sredinom ožujka i sada su u fazi obrade iz drugih dviju biskupija, no posljednjih godina broj Hrvata katolika se iz godine u godinu smanjivao za najmanje 7000.
Put u iščezavanje
Posljednje brojke upozoravaju, a ubrzani trend smanjenja broja Hrvata katolika podudara se s ulaskom Hrvatske u EU u ljeto 2013. godine kada je hrvatska putovnica postala najbrže sredstvo za odlazak izvan domovine.
Naime, već u 2014. godini broj katolika se smanjio za 3087 osoba samo u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, odnosno sa 186.005 na kraju 2013. na 182.918 krajem 2014. godine, dok je u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji taj broj u dvije godine manji tek za 300 osoba. Krajem prošle godine u dvjema hercegovačkim biskupijama bilo je ukupno 197.639 Hrvata katolika, a samo godinu dana prije potkraj 2014. bilo ih je 203.090., što predstavlja pad za oko 2,7 posto vjernika. Uz to, 90 je osoba više umrlo nego se krstilo.
Gledajući pojedinačno, Mostarsko-duvanjska biskupija je potkraj 2014. godine imala 182.918 Hrvata katolika, a na ‘popisu’ provedenom prije dva mjeseca ih je u obiteljskim domovima bilo 177.821. U Trebinjskoj biskupiji je, pak, na kraju 2014. godine bilo 20.172 osobe, dok podaci prikupljeni nakon posljednjeg blagoslova kuća pokazuju da je 19.818 Hrvata katolika.
Promatrajući stanje od 1996. godine, broj Hrvata katolika na području hercegovačkih biskupija je stalno rastao s oko 175.000 na 194.000 u 2006. godini, nakon čega slijedi stalni pad broja Hrvata katolika što je, prije svega, povezano s napuštanjem rodne grude, a ne s prirodnim prirastom koji je sve do posljednje godine bio pozitivan.
Karta biskupija u BiH
Don Željko Majić za posljednje podatke ističe kako se mogu razlikovati od stvarnosti budući da u pojedinim slučajevima svećenici nisu mogli pohoditi kuće ili vjernici nisu bili u svojim domovima, ali se slaže kako se radi o valu migracije.
“Možda se pokoji izgubio kako u samom popisu prigodom blagoslova kuća, tako i u statističkoj obradi pojedinih župa. No, val migracije, kojemu na razini egzodusa svjedočimo na svjetskoj razini, opasno je zahvatio i naša područja. Sve više je mladih, kako pojedinaca tako i obitelji, koji napuštaju zavičaj u potrazi za ‘boljim’ životom. Jednosmjerne karte sve više su u mislima i rukama”, navodi don Željko Majić u “Crkvi na kamenu”.
On pri tome ističe kako nije vrijeme za skrivanje istine, okretanje glave i zanemarivanja problema, nego iskren i otvoren početak rada jer bi u suprotnom posljedice mogle biti takve da za 50-ak godina na ovim prostorima neće nitko ostati.
“Činjenicama nam je pogledati u oči i istinu osobito mladima reći! Jedan župnik u svome izvješću o vjerskom stanju u župi, koja godinama bilježi negativan trend, napisa: Teorijski, kada bi se nastavio ovako negativan prirast, ova župa za 51 godinu ne bi više postojala. I nije ovo slučaj samo sa seoskim župama u kojima je sve teže živjeti, posebno mladim obiteljima s djecom. I župe općinskih središta, u koje su se doseljavale mlade obitelji, te se na taj način održavala demografska ravnoteža u okviru općine, to više nisu. Dakle, svjedočimo izumiranju Hrvata katolika!”, napisao je don Majić u “Crkvi na kamenu”.
1130 brakova
On ne prepušta stvari slučaju, nego poziva na djelatan odgovor s pouzdanjem u Boga, čovjeka i novo stvaranje.
“Stoga, koliko god u svojoj ljudskoj naravi opravdano upirali prstom u nedovoljnu brigu civilnih vlasti u stvaranju uvjeta za dostojan život, još više valja promotriti vlastiti odnos prema životu. A tu nailazimo na zabrinjavajuću stvarnost. Naime, dok nam je s jedne strane svima poznato da su ljudi na ovim prostorima proživljavali puno teža vremena od današnjih i da nisu nikada dovodili u pitanje biološki opstanak, kao jedini i pravi uvjet i snagu pobjede svega zla, pa i neimaštine koja ih je teško pritiskala, danas, pod utjecajem modernizama, koji nasilno promovira hedonizam i konformizam, svjedoci smo sve glasnijega NE životu. Manje rađanja posljedica je manje sklopljenih brakova. U 2015. godini samo 1130! Nerijetko se novac od ‘jabuke’ iskoristi za odseljavanje”, upozorava generalni vikar hercegovačkih biskupija don Željko Majić.
Mostarsko duvansjka i Trebinjsko-mrkanjska biskupija obuhvaća područja od Tomislavgrada na jugozapadu, Konjica na sjeveru, Foče na sjeveroistoku do Trebinja na jugoistoku BiH. Ovim biskupijama ne pripada Prozor- Rama koja je, kao i Kupres dijelom Vrhbosanske nadbiskupije, dok Livno pripada Banjalučkoj biskupinji bpz.b
