Osim tri prijedloga načina izbora članova Predsjedništva BiH i dva prijedloga izbora izaslanika u federalni Dom naroda, HNS i HDZ BiH sačinili su i prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Hrvatski medijski Servis donosi preslik tog dokumenta.
Podsjetimo, posljednji izbori u Mostaru održani su davne 2008 godine, jer je Ustavni sud BiH poništio izborne odredbe, ocjenjujući ih diskriminiajućim, budući je utvrdio da glas svakog birača u Mostaru nije vrijedio jednako. Naime, prema Statutu Mostara i odredbama Izbornog zakona, nametnutim od OHR-a, polovica od ukupno 35 vijećnika birala su se po proporcionalnom načelu s područja cijelog grada, dok se druga polovica vijećnika birala iz 6 gradskoih područja, na način da su iz iz svakog gradskog područja birana po tri vjećnika. Tako je primjerice gradsko područje Jugozapad u kojem živi blizu 25 tisuća stanovnika, većinom Hrvata, biralo 3 vijećnika, jednako kao i gradsko područje Sjever, s većinskim bošnjačkim stanovništvom, u kojem je višestruko manje stanovnika, što je Ustavni sud ocjenio diskriminirajućim. Uz to stanovnici središnje gradske zone uopće nisu imali mogućnost glasovati na lokalnim izborima
Nakon godina bezuspiješnih pregovora s bošnjačkim stranakama, prvenstveno SDA o izmjenama izbornih pravila za Mostar, jedini grad u BiH koji zbog neodržavanja izbora nema Gradsko vijeće, dok je i gradonačelniku i gradskoj upravi odavno istekao mandat, HDZ BiH i HNS BiH odlučili su sačiniti konkretan prijedlog izmjena izbornog zakona koje se odnose na Mostar.
Prijedlog izmjena odredbi Izbornog zakona BiH za Mostar
HDZ i HNS BiH predlažu da se Gradsko vijeće Grada Mostara i dalje sastoji od 35 vijećnika koje neposredno biraju birači upisani u Središnji birački popis. Određeni broj vijećnika birao bi se iz izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, dok bi se kompenzacijski mandati dodjeljivali s teritorije cijelog područja Grada Mostara. Svaki konstitutivni narod imao bi najviše 15, a najmanje četiri vijećnika, dok bi ostali imali jednog vijećnika
Birač bi imao jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanim izbornim jedinicama za koje je birač upisan u Središnji birački popis. Ovaj glasački listić uzimao bi se u obzir i za raspodjelu kompenzacijskih mandata.
Od 35 mandata za Gradsko vijeće Grada Mostara, između 23% i 27% bili bi kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljivali bi se u izbornim jedinicama, kojih bi bilo pet.
Pet izbornih jedinica
-Prvu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje I, koje bi se sastojalo od teritorija bivših gradskih područja Jugozapad, Stari Grad i Središnje zone;
-Drugu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje II kojeg bi činio teritorij bivšeg Gradskog područja Zapad;
-Treću izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje III koje bi obuhvaćalo bivše Gradsko područje Jug;
-Četvrtu izbornu jedinicu čini li Gradsko područje IV koje bi obuhvaćalo teritorij bivšeg Gradskog područja Jugoistok;
-Petu izbornu jedinicu činilo bi Gradsko područje V kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Sjever.
Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđivao bi se se tako što bi se broj birača upisanih u Središnji birački popis za Gradsko vijeće Grada Mostara, koji je utvrdila Središnje izborno povjerenstvo BiH, dijelio s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača upisanih u Središnji birački popis za tu izbornu jedinicu s količnikom koji je dobiven u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovu cijelih brojeva, raspodjeljivali bi se izbornim jedinicama na osnovu najvećeg decimalnog ostatka.
Broj vijećnika po izbornim jedinicama
Od 35 članova Gradskog vijeća, koje neposredno biraju birači upisani u Središnji birački popis, 26 bi se biralo iz pet višečlanih izbornih jedinica a devet su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline. Dvadeset šest mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Gradsko vijeće Grada Mostara raspodjeljivali bi se na sljedeći način:
-Prva izborna jedinica bira 14 članova;
-Druga izborna jedinica bira pet članova;
-Treća izborna jedinica bira dva član
-Četvrta izborna jedinica bira dva člana;
-Peta izborna jedinica bira tri člana Gradskog vijeća Grada Mostara.
Nijedan od konstitutivnih naroda, niti iz grupe “ostalih”, ne bi mogli imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću, navodi se među ostalim u prijedlogu HDZ BiH i HNS BiH izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na izborna pravila koja je neustavnim proglasio Ustavni sud BiH.
Ovaj dokument kao i prijedlozi načina izbora članova Predsjedništva BiH i izbora izaslanika u federalni Dom naroda bit će predstavljeni na predstojećoj konferenciji o reformi izbornog zakonodavstva u Neumu. Podsjetimo za izmjene izbornog zakona potrebna je nadpolovična podrška za stupnika Parlamentarne skupštine BiH.
