Estonija: Država u kojoj birači mogu glasovati putem interneta – za razliku od Hrvatske

0
963

                                              Estonija je jedna od tri baltičke zemlje koje su pristupile Europskoj uniji i NATO-u 2004., jedva 13 godina nakon što su izišle iz raspalog Sovjetskog Saveza.

Ruska aneksija Krima 2014. duboko je potresla 1,3 milijuna Estonaca koji dijele granicu s Rusijom. Kako bi ih umirio, NATO je na njihovu teritoriju rasporedio jedan od svoja četiri multinacionalna bataljuna koja ima u regiji kako bi odvratio Moskvu od moguće agresije.

Pionir IT-a

Cijenjena zbog svojih IT postignuća, Estonija je svijetu dala Skype, elektroničko glasanje, digitalni identitet za poduzetnike iz cijelog svijeta e-Residency i servis za promjenu valuta online TransferWise.

Njezina tehnologija za online državnu upravu omogućuje građanima da sa osobnom iskaznicom mogu pristupiti svih javnim uslugama putem interneta.

> Luka Mlinarić: ‘Plenković ne uvodi dopisno i elektroničko glasovanje, jer želi da birači ostanu kod kuće i ne glasuju!’

> Kuščević tvrdi da je dopisno i elektroničko glasovanje nemoguće uvesti još 2 godine, iz HAKOM-a ga demantiraju!

Estonci mogu glasovati putem interneta na nacionalnim i lokalnim izborima, plaćati poreze i jednim klikom miša imati uvid u svoje medicinske i policijske kartone.

Godine 2007. Estonija je bila jedna od prvih zemalja koja je postala metom velikog kibernetičkog napada. Tallinn je za taj napad na državne institucije i banke optužio Rusiju.

Uoči izbora u nedjelju, vlasti izražavaju uvjerenost da će glasanje putem interneta biti sigurno od upletanja izvana.

Godine 2014. Estonija je pokrenula projekt e-Residency koji poduzetnicima iz cijelog svijeta omogućuje da dobiju digitalni identitet da pokrenu posao u zemlji i vode ga na daljinu, pomoću posebne osobne iskaznice.

Estonija ima ključnu ulogu u projektima NATO-a na području kibernetičke obrane. Tallinn je sjedište specijaliziranog centra izvrsnosti NATO saveza.

Ljubitelji prirode

Estonci su pravi ljubitelji prirode i obožavaju duge šetnje svojim šumama koje pokrivaju 51 posto površine zemlje.

“Lingvistička šuma” Valdura Mikite, estonski bestseler iz 2013., istražuje duboke veze između prirode i kulture zemlje, dokazujući koliko je estonski jezik ukorijenjen u prirodi.

Samo 18 posto Estonaca e izjašnjava vjeruje u Boga, po ispitivanju Eurobarometra iz 2010.

Revolucija pjevanjem

Estonski festival pjesme od 1869. svakih pet godina okuplja do 40.000 pjevača na pozornici na otvorenom u Tallinnnu, pred publikom od 200.000 ljudi. Izravno ga putem televizije i interneta prati gotovo cijela zemlja.

Festival se smatrao srcem otpora i nacionalnog identiteta tijekom gotovo 50 godina sovjetske okupacije nakon Drugog svjetskog rata. Bio je izvorište “revolucije pjevanjem” koja je omogućila Estoniji da povrati neovisnost bez prolijevanja krvi kada se SSSR 1991. urušio.

Niz velikih prosvjeda protiv sovjetskog režima koji su počeli 1987. okupili su do 300.000 pjevača.

Godine 2003. UNESCO je upisao estonski festival i slične manifestacije u Litvi i Latviji na popis nematerijalne svjetske baštine.

Ruska manjina

U Estoniji živi gotovo 320.000 ljudi ruskog podrijetla, gotovo četvrtina stanovništva, i to uglavnom oko Narve, u blizini ruske granice. Njihovi korijeni sežu do migracija s istoka nakon sovjetske okupacije 1944. Oni moraju proći ispit iz estonskog ako žele dobiti državljanstvo i biračko pravo.

Većina Rusa podržava stranku Centar koja od 2016. vlada zemljom u sklopu tročlane koalicije i koja bi mogla pobijediti na izborima u nedjelju.

Dobre javne financije

Estonija je već dugo primjer proračunske odgovornosti u eurozoni i ima najniži udio duga u BDP-u, manji od devet posto prošle godine.

Obuhvatne reforme i godine štednje omogućile su zemlji da se oporavi od velike recesije koju je izazvala svjetska kriza 2008., otvorivši joj vrata za ulazak u eurozonu 2011.

No politika štednje izazvala je također reakciju birača koji se u dosta velikom broju okreću stranci EKRE zbog obećanih socijalnih davanja.

Nezaposlenost iznosi nešto manje od pet posto, a rast bi ove godine trebao usporiti na 2,7 posto, prema 3,5 posto prošle godine.

Izvor: narod.hr/hina