Studentica politologije na Filozofskom fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Mostaru Glorija Lujanović, inaÄe iz Novog Travnika, potaknuta blog-komentarom donedavno drugog Äovjeka Veleposlanstva SAD-a u BiH Nicholasa Hilla, gospodinu Hillu je uputila otvoreno pismo koje prenosimo u cijelosti.
Poštovani gospodine Nicolas Hill,
Prije nekoliko ste dana, kao drugi Äovjek Veleposlanstva SAD-a, nakon odlaska Patricka Moona, podijelili na svom blogu, politiÄko- druÅ¡tvena zapažanja glede stanja u BiH. IzmeÄ‘u ostalog, kritizirali ste tri dominantne nacionalne stranke (SDA BiH, HDZ BiH i SNSD), potom se osvrnuli na ekonomiju, nezaposlenost, kulturu korupcije, odnos SDA prema mogućem suživotu i multietniÄnosti te na koncu, kritizirali najave Milorada Dodika o referendum za osamostaljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
VaÅ¡ komentar o položaju i upitnoj budućnosti Hrvata u BiH te hrvatskim politikama je skandalozan i oÄito nedovoljno politiÄki informiran. Iznijeli ste niz ciniÄnih i politiÄki nekorektnih izjava.
“Hrvati će odlaziti iz ove zemlje i jedino pitanje će biti tko će otići posljednji da pogasi svjetla u Hercegovini.â€, jedna je od reÄenica koja dokazuje kako Vi, koji godinama boravite u BiH, zaista njenu nacionalno – geografsku strukturu ne poznajete. Ukoliko se “svjetla budu gasila†gasit će se zasigurno, osim u Hercegovini, i u SrediÅ¡njoj Bosni, Posavini i Distriktu BrÄko jer Hrvati već stoljećima žive i u tim dijelovima Bosne i Hercegovine.
TakoÄ‘er, navodite kako “Politika Hrvata u BiH danas ima tendenciju biti samosažaljevajuća i nekonstruktivna. I dok Hrvatima prijeko treba zaposlenje i ekonomske mogućnosti, dominantno politiÄko rukovodstvo HDZ-a jedva da se kreće, stalno vrteći priÄu o ‘nejednakosti Hrvata’ i kako je treba rijeÅ¡iti reformom izbornog zakona. Reforma izbornog zakona jeste važna i ona se mora svakako rjeÅ¡avati u ovoj zemlji da bi uÅ¡la u EU, ali ta reforma ne mora potroÅ¡iti sav kisik u prostoriji i onemogućiti aktivnosti na mnogo urgentnijim ekonomskim reformama koje su ovoj zemlji potrebne. StranaÄki lider i Älan PredsjedniÅ¡tva ÄŒović je uporan u sklapanju dogovora, ali je previÅ¡e distanciran od najnovijih ekonomskih reformskih aktivnosti. Jedini ekonomski prioritet kojem je stranka posvetila pažnju nakon izbora je imenovanje stranaÄkih ljudi u unosne odbore državnih poduzećaâ€.
Vrlo se ignorantski odnosite prema položaju Hrvata u BiH, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda i politiÄkim tragedijama koje smo u proteklih osam godina preživjeli.
Naime, Äini se kako ste zaboravili fenomen Željka KomÅ¡ića, nelegitimnog i nelegalnog predstavnika Hrvata u PredsjedniÅ¡tvu ( od 2006. do 2014.) izabranog boÅ¡njaÄkim i bosanskim glasovima. Zaboravili ste i platformaÅ¡ku vladu – Vladu Federacije koja je uspjela oboriti i vrlo egzaktnu znanost – matematiku, koja kaže da 5 nije trećina od 17. Upravo zbog ovakvih politiÄkih zloÄina, pitam Vas, je li moguće govoriti o ekonomskoj stabilnosti i napretku Hrvata u BiH, ako nije ostvaren osnovni preduvjet, a to je politiÄka stabilnost koju definira pravo na samoizjaÅ¡njavanje, kolektivna prava i samim time – pravo da sami sebi izaberemo predstavnike u vlasti?
Å to se “hrvatskog ekonomskog i gospodarskog razvoja†tiÄe, Äini se kako niste upoznati sa diskriminatornim Zakonom o javnoj raspodjeli prihoda iz 2006.godine koji je na snazi do danas, prema kom je Sarajevska županija zahvaljujući posebnom koeficijentu praktiÄno otela drugim županijama ( županije sa hrvatskom i relativnom hrvatskom većinom) do kraja 2013.godine milijardu i 180 milijuna maraka.
â€Hrvati, koji gotovo svi imaju putovnice EU, u potrazi za poslom odlaze u druge dijelove Europe. Obitelji su razdvojene po generacijskim linijama. U poreÄ‘enju s brojem Hrvata, oni imaju ogroman politiÄki utjecaj. Imaju i ogromne ekonomske prednosti s obzirom na blizinu profitabilnih primorskih turistiÄkih mjesta, pa ipak narativ koji posljednjih godina rabi HDZ je uvelike negativan i rigidan. To se mora promijeniti ili će vodstvo HDZ-a rijeÅ¡iti ‘hrvatsko pitanje’ drugim sredstvima. Hrvati će odlaziti iz ove zemlje i jedino pitanje će biti tko će otići posljednji da pogasi svjetla u Hercegoviniâ€.
Pitam Vas, kao diplomatskog kadra SAD-a na dužnosti u BiH, jeste li proÄitali Daytonski mirovni sporazum, poglavito Aneks 4 koji je i Ustav BiH? U svom blog – komentaru ciniÄno ste uveli tvrdnju o “ brojÄanom stanju Hrvata koji ih je malo i imaju preveliki politiÄki utjecajâ€. ÄŒini se kako ni Vi, a ni politiÄko Sarajevo, ne poznaje dovoljno Ustav BiH, prema kom su Hrvati konstitutivan narod, ma koliko ih “malo/puno“ živjelo u BiH, te samim tim su zajedno s BoÅ¡njacima i Srbima osnovali ovu zemlju. VaÅ¡im narativom kazano – kada bi ostao jedan Hrvat da pogasi svijetla u Hercegovini i potom putovao od Odžaka do Travnika, i dalje bi bio konstitutivan jer nećemo niti planiramo svi otići raditi u Dalmaciju u Republici Hrvatskoj budući da BiH smatramo vlastitom domovinom u kojoj želimo zajedniÄki živjeti sa pripadnicima svih naroda i graÄ‘ana – ravnopravni u svakom smislu te rijeÄi.
Kao studenticu politologije, osobito me VaÅ¡ komentar o odlasku na sezonski rad u turistiÄka mjesta Republike Hrvatske vrijeÄ‘a i ponižava budući da i dalje želim ostati u BiH, te kao obrazovana mlada osoba promijeniti politiÄku klimu u BiH.
Gospodine Hill,
Hrvati u BiH, ma koliko ih bilo, i dalje ostaju konstitutivan narod i konstitutivne nacije su ono Å¡to nije uspio sruÅ¡iti nijedan ameriÄki lobi u BiH u vrlo bliskoj, gotovo intimnoj suradnji sa politiÄkim Sarajevom. Kao studentica politologije, svjesna svih politiÄkih silovanja koje smo kao graÄ‘ani Hrvati preživjeli u BiH, poruÄujem Vam kako nećemo ići u Dalmaciju, osim na ljetovanja.
Sljedećeg puta, ukoliko budete pisali blog-komentar o politiÄkoj situaciju BiH, lijepo Vas molim da spomenete ameriÄki projekt – Narodnu stranku Radom za boljitak, sarajevske unitariste i centraliste, te institucionalno, politiÄko i medijsko nasilje koje politiÄko Sarajevo, dijelom i uz VaÅ¡u pomoć provodi nad Hrvatima u BiH. TakoÄ‘er, iskreno se nadam kako ćete uvidjeti da je istina u BiH pluralna i da politiÄko Sarajevo ne polaže ekskluzivna prava na nju.
U stvarnim, modernim demokracijama, kakvoj BiH, samo deklarativno i formalno živi, ne bih pisala drugom Äovjeku stranog veleposlanstva, ali budući da ovdje joÅ¡ uvijek vlada zakon jaÄega i brojnijega, pozivam Vas da se prisjetite svih politiÄkih tragedija, od Željka KomÅ¡ića, Platforme, dinastije Lijanovića, HercegovaÄke banke, nepostojanja kanala na hrvatskom jeziku i diskriminacijskog unutarnjeg ustrojstva BiH, poglavito Federacije BiH, koja bi trebala biti zajedniÄki entitet BoÅ¡njaka i Hrvata u kom se Hrvati već dugi niz godina osjećaju kao “podstanari u vlastitoj kućiâ€.
Nadam se kako će BiH Å¡to prije postati zemlja svih njenih naroda i graÄ‘ana, ali i da će budući diplomatski kadrovi Veleposlanstva SAD-a u BiH spoznati kompleksnu problematiku i ne biti taoci politiÄkog Sarajeva.
S poštovanjem
Gloria Lujanović, studentica politologije bpz.ba