Herojski čin u Pologu utjecao je na ukupan rasplet ratne i političke drame 90-ih godina

Program obilježavanja Dana širokobrijeških branitelja i 31. obljetnice zaustavljanja tenkova agresorske JNA u mjestu Polog, između Mostara i Širokog Brijega, počet će danas, 7. svibnja, s početkom u osam sati, kada će započeti biciklistička tura “Put spasa” na relaciji Mostar – Goranci – Bile – Polog, piše Večernji list BiH.

Start je biciklističke utrke ispred Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosače, a cilj je u Pologu! Cjelodnevni program u spomen na herojski čin 7. svibnja u Pologu nastavit će se u 10 sati, kada će krenuti tradicionalni mini maraton Široki Brijeg – Polog u duljini oko devet kilometara. Ovaj mini maraton počet će kod Druge osnovne škole Široki Brijeg, a cilj je kod spomen-obilježja u Pologu.

Kod spomen-obilježja zaustavljanja tenkova agresorske JNA, nakon prigodnog obraćanja, bit će dodijeljena priznanja i nagrade sudionicima mini maratona i biciklističke ture. U širokobriješkoj crkvi Uznesenja BDM, s početkom u 17 sati, bit će održana misa zadušnica za poginule i umrle branitelje.

Svečani mimohod s ratnim zastavama od Pecare do Trga širokobrijeških žrtava počet će u 18 sati, a u 18.30 bit će položeni vijenci i upaljene svijeće kod križa te održana prigodna molitva. Potom će se u kinodvorani Borak, s početkom u 19 sati, održati tradicionalna Svečana akademija, a prigodno druženje branitelja bit će upriličeno na prostoru gradske tržnice. U okviru programa u ponedjeljak, 9. svibnja, s početkom u 19 sati, u Franjevačkom muzeju i galeriji Glazbena škola Široki Brijeg održat će koncert pod nazivom Večer hrvatske glazbe.

Jedan od najvažnijih datuma

Dana 7. svibnja 1991. godine goloruki Širokobriježani u mjestu Polog svojim su tijelima zaustavili kolonu tenkova i oklopnjaka agresorske JNA. Toga nadnevka širokobriješki branitelji proslavljaju svoj dan. To je ujedno i jedan od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti Širokog Brijega, Hrvata Hercegovine, ali i povijesti Republike Hrvatske i BiH. Uvijek se početkom svibnja prisjetimo tih dana, kada je na herojski način gradu i svijetu kazano kako nije važno protiv kolike se sile netko bori, nego koliko su mu važne svetinje koje brani!

Toga jutra, 7. svibnja, bili smo ispred tadašnjeg dopisništva Večernjeg lista u Splitskoj ulici u Mostaru i vidjeli veliku kolonu tenkova i oklopnjaka JNA te saznali da skreću prema Žovnici. Uskočili smo u dopisništvo Večernjaka i viknuli kolegi Vesi Vegaru da se odmah uključi u program radiopostaje Split, a pisac ovoga teksta izravno se uključio u program Hrvatskoga radija, studija Zagreb. Saznali smo da je jedna žena s Balinovca javila da je kolona krenula preko Žovnice. Nazvali smo ured Skupštine općine Široki Brijeg, a javio nam se Ivo Zovko i kazao nam da nema planiranoga zasjedanja te da su svi u Pologu kako bi se zaustavila kolona tenkova.

No, televizija je i tada bila premoćan medij. Petar Miloš, tada dopisnik TV Sarajeva, dobro je znao da urednici te televizije njegov poslani snimljeni materijal u Pologu neće “pustiti” u program pa se zaputio osobnim automobilom u Sarajevo i slučajno susreo Smiljka Šagolja koji je Petru sugerirao da se snimljeni materijal najprije pošalje u televizijsku razmjenu pa tek onda preda uredniku. Tako je i bilo. Urednik je Petru zamjerio na “nekorektnom prikazivanju JNA”, odbijajući reportažu objaviti u informativnom programu, a Miloš mu je kazao: “Sad je gotovo, prilog je otišao u razmjenu!”. Tako su vodeće televizijske kuće u svijetu prikazale zbivanja u Pologu.

Navečer toga 7. svibnja iz Mostara smo išli preko Ljutog Doca, Uzarića i Knešpolja u Polog gdje smo zatekli kolege večernjakovce Zorana Tomića, Antonija Pehara i Ivana Ćubelu te druge kolege novinare, fra Antu Marića i druge svećenike. Širokobriježanima su se u Pologu pridružili i mještani susjednih općina, ali i udaljenijih mjesta. Među njima je bilo i Bošnjaka. Herojski čin u Pologu na svoj način utjecao je na ukupan rasplet političke i ratne drame 90-ih godina prošloga stoljeća.

Ta tri dana u Pologu pratili smo za više medija, a puno toga vezanoga za ta važna događanja saznali smo i nešto kasnije, ponajviše zahvaljujući knjizi Zdenka Ćosića “Rat je počeo prije” i dokumentarnog filma “Tri dana”, Večernjakova novinara Zdenka Jurilja, ali i još nekih izvora. Dr. Ivo Lučić u predgovoru knjige Zdenka Ćosića “Rat je počeo prije” piše: “U tom sukobu nije ispaljen ni jedan metak, nije stradao ni jedan vojnik, niti je bilo civilnih žrtava. Ipak, poražena je čitava jedna vojska sa svim što je simbolizirala: jugoslavenskim unitarizmom, komunističkim dogmatizmom i mitom o nepobjedivosti.”

Goloruki narod vikao je: “Nema prolaza, nema prolaza!” Dr. Lučić piše: “Armijski vrh izdao je zapovijed Desetoj motoriziranoj brigadi stacioniranoj u Mostaru da 7. svibnja 1991. krene prema Splitu. Kolona od 103 vozila zaustavljena je u Pologu na granici Mostara i Širokog Brijega. Stotine kamiona, automobila i tisuće ljudi blokiralo je cestu riskirajući neravnopravni sraz s gusjenicama i oružjem tenkova i teških oklopnih vozila. Vojska i narod stajali su jedan naspram drugoga tri dana. U ta tri dana odvijala se drama u kojoj su oslikani svi segmenti društva i ogoljeni svi akteri tadašnje društvene i političke scene. Generali u Beogradu tražili su krv. Oficiri i vojnici u koloni strahovali su od sukoba.”

Hrabrost naroda

Trećeg dana blokade u Polog je stigao Alija Izetbegović koji je izrekao dojmljive riječi, ali je sam sebe demantirao nakon pet mjeseci, kad je Ravno sravnjeno sa zemljom, riječima: “To nije naš rat!” Dr. Lučić naglašava: “Da se držao rečenog u Pologu, povijest Bosne i Hercegovine izgledala bi potpuno drukčije. Kao što bi bez barikada i hrabrosti naroda u Pologu drugačije izgledala i ukupna povijest bivše Jugoslavije.”

Širokobriježanima i mještanima susjednih općina bilo je potpuno jasno da Motorizirana brigada za cilj ima presijecanje RH na dva dijela, kako bi se tom strategijom kliješta zdrobio južni dio Hrvatske, Hercegovine i svih dijelova BiH na kojima žive Hrvati i Bošnjaci. U knjizi Zdenka Ćosića “Rat je počeo prije” stoji kako je Anđelko Mikulić, tadašnji predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg, uzeo megafon i s balkona općinske zgrade viknuo: “Želim vam reći da nam u nenajavljeni posjet dolaze tenkovi!” Te riječi privukle su pozornost prolaznika, a Mikulić je nastavio: “Učinite kako vam srce nalaže. Ja ću isto to učiniti!” Vidjevši da se nešto događa, ljudi su izlazili iz obližnjih kavana na ulicu, a potom se uputili u Polog.

Zdenko Ćosić piše kako su iz Sarajeva nakon niza peripetija stigli u Polog i počeli mučne pregovore s vojnim vlastima. Milojko Pantelić, zapovjednik mostarskog garnizona, rekao je Anđelku Mikuliću da će pripadnici JNA pucati ako se netko približi tenkovima. Sjećamo se nadlijetanja MIG-ova u cilju zastrašivanja te helikopterskog desanta.

Valja podsjetiti da je jedna tenkovska kolona bila krenula s područja Banje Luke u pravcu Sinja kako bi se sjedinila s kolonom iz Mostara, sve po planu Ratka Mladića, u cilju presijecanja Dalmacije na dva ili tri dijela. Iz Generalštaba JNA stigle su zapovijedi da se “sve sprži”. No, Slovenac Milovan Zorc, zapovjednik 4. korpusa JNA, ignorirao je zapovijed, smatrajući da bi masakr civila bio protumačen kao “napad na bratstvo i jedinstvo”. Događanja u Pologu izazvala su strah i u Predsjedništvu Jugoslavije. Generalštab JNA našao se na mukama pa je stigla zapovijed i jamstvo da se kolona s Pologa preusmjeri na Kupres pod izlikom vojne vježbe. Iz Zagreba stiže i uvjeravanje dr. Franje Tuđmana, pa je trećeg dana kolona iz Pologa umjesto u Sinju završila na Kupresu.

Spriječena je okupacija zapadne Hercegovine i napad na Split. Hercegovački Hrvati dobro su shvatili što se sprema pa je samo dva i pol mjeseca nakon herojskog čina u Pologu u obližnjem Knešpolju utemeljena Poskok bojna, prva dragovoljačka postrojba u BiH, klica HVO-a koji je dao golemi doprinos obrani i Hrvatske i BiH. •