Potpredsjednik Akademije za znanost i umjetnost BiH dr.sc. Božo Žepić izjavio je u intervjuu za VeÄernji list BiH kako Hrvati u BiH nisu stasali u državotvoran narod koji zna Å¡to želi te kako je hrvatska razjedinjenost najveći problem.
”ÄŒini se da dijelu Hrvata u Bosni, i takoÄ‘er dijelu sarajevskih Hrvata, predvoÄ‘enih Hrvatskim narodnim vijećem, ali i velikom dijelu zagrebaÄkih Hrvata izuzev HDZ-a i Udruge bosanskohercegovaÄkih studenata u Zagrebu, ideja o posebnoj hrvatskoj federalnoj jedinici, bilo kakvom hrvatskom entitetu, a posebice Hrvatskoj Republici u BiH, jednako teÅ¡ko pada kao i najradikalnijem dijelu boÅ¡njaÄke intelektualne i politiÄke elite”, kazao je Žepić.
Narod u stanju ozbiljnog neslaganja
Po njegovim rijeÄima, ovdje se na djelu pokazalo kako rat nije naÄin, niti može donijeti rjeÅ¡enje. Ali, kako je kazao, budući da su uzroci minulog rata ostali nerijeÅ¡eni, on je nastavljen i vodi se intenzivno, samo sada razliÄitim medijskim i drugim mirnodopskim sredstvima.
”A, koji to protivnik ne bi koristio i iskoristio sve, a posebice nejedinstvo, kao najveću slabost najmalobrojnijeg naroda? Naroda koji je u stanju ozbiljnog neslaganja oko krucijalnih pitanja vlastitog položaja i opstanka, a koji je ionako u procesu demografskog slabljenja i postupnog izumiranja”, kazao je Žepić.
Na pitanje zaÅ¡to smatra da je hrvatsko pitanje žariÅ¡no za rjeÅ¡avanje bosanskohercegovaÄke enigme, Žepić je ustvrdio da je toga miÅ¡ljenja zato Å¡to su Hrvati slobodarski narod koji ne podnosi nepravdu, majorizaciju i druga poniženja koja je kroz povijest predugo i previÅ¡e otrpio.
”Neravnopravnost Hrvata sada je ujedno skupna i individualna neravnopravnost državljana RH i državljana Europske unije u BiH. Hrvatska Å¡utnja je dokaz da joÅ¡ nije “dogorjelo”, ali svako strpljenje ima poÄetak i kraj”, kazao je Žepić i dodao kako svi vide da ovako kako je – ne valja i ne može.
”To uviÄ‘aju i “obiÄni graÄ‘ani”. Da su ovakva Federacija, ali i Republika Srpska koÄnice na europskom putu vide iole politiÄki pismeni graÄ‘ani”, kazao je Žepić izrazivÅ¡i uvjerenje da će domaće i strane politike i politiÄari jednog dana morati birati i opredijeliti se, ili za ukidanje RS-a ili za uspostavu joÅ¡ dvije republike – boÅ¡njaÄke i hrvatske ili pak za neko posve novo rjeÅ¡enje do kojega se dogovorno doÄ‘e.
Virtualna građanska država
Govoreći o ureÄ‘enju BiH na sliÄnim ustavnim ureÄ‘enjima drugih europskih zemalja, Žepić je kazao kako se ne želi brzo i uÄinkovito rjeÅ¡enje za BiH te kako ima mnogo socijal-utopista, domaćih i stranih koji misle da se narodi, nacije i države mogu voljom svjetskih i domaćih moćnika umjetno stvarati i ukidati.
”Ima i onih koji vide da Hrvati nestaju, pa se nadaju da će vrlo brzo “iscuriti” pa će država bez Hrvata s dva unitarna entiteta biti mnogo jednostavnija za konaÄno rjeÅ¡enje, po njihovoj želji. Ovakva ekscentriÄna država i njeni entiteti pojedinaÄno, umjetne su tvorevine. Drugi su entitete izmislili i nametnuli”, kazao je Žepić.
Istaknuo je kako meÄ‘unarodna zajednica i neki njezini dužnosnici ovdje iz istih razloga smisleno zagovaraju virtualnu graÄ‘ansku državu, apstraktnog graÄ‘anina kao nositelja suvereniteta i graÄ‘anskih prava, liÅ¡enog nacionalnog identiteta i osjećanja, znajući da to ovdje ne može proći i ne obazirući se na Äinjenicu da su graÄ‘ani nacionalno opredijeljeni i da joj to na svim izborima poruÄuju glasujući uporno svatko za svoje, ma kakvi bili.
Na pitanje zaÅ¡to Hrvati nemaju jasnu nacionalnu i državotvornu politiku u BiH kao Å¡to to imaju srpska i boÅ¡njaÄka zajednica, Žepić je kazao kako ne misli da ove dvije zajednice imaju baÅ¡ tako jasne državotvorne politike, ali da su ipak jasnije od hrvatskih.
Razjedinjenost
”Prvo, miÅ¡ljenja sam da Hrvati u cjelini joÅ¡ uvijek nisu stasali u istinski i potpuno zreo državotvorni narod. Za to će trebati joÅ¡ vremena i, možda, nekoliko generacija. Drugo, te zajednice imaju dugoroÄne objavljene ili neobjavljene planove da cijelu BiH uÄine svojom. Hrvati to nemaju, niti bi trebali imati. Treće, Hrvati u BiH su na tom pitanju toliko razjedinjeni, da se o takvoj jedinstvenoj državotvornoj politici, zbog izriÄito suprotstavljenih miÅ¡ljenja unutar hrvatskog korpusa i njegove politike, sami ni o Äemu ne mogu dogovoriti. ÄŒetvrto, Hrvati nikada nisu uspjeli naÄiniti svoj dugoroÄni nacionalni program, pa tako Äesto ispada kako samo znaju biti nezadovoljni i frustrirani”, kazao je Žepić.
Rekao je kako nije zadovoljan politikom Zagreba prema BiH, posebice Hrvatima, ali kako su se ipak na toj relaciji stvari poÄele mijenjati na bolje, posebice nakon ulaska Hrvatske u EU i promjene Å¡efa države.
Komentirajući posljednju deklaraciju HNS-a kazao je kako je ona u cjelini dobra, ali da je njezin najveći promašaj nova međunarodna konferencija o BiH koja je u deklaraciji ponuđena kao rješenje.
Promašeni potezi
”Dayton 2 je njezin proskribirani naziv. Tu bi se doista najlakÅ¡e moglo rijeÅ¡iti kljuÄno, nerijeÅ¡eno nacionalno pitanje za sve, posebice Hrvate. Ali, meÄ‘unarodna zajednica to iskreno ne želi jer Äini se da njoj i svjetskim moćnicima i dalje najviÅ¡e odgovara ovakva nestabilna i upitna BiH”, istaknuo je Žepić dodavÅ¡i kako je Dayton 2 i nepotreban jer se hrvatsko pitanje može rijeÅ¡iti novim ustavom BiH.
”Nama je potrebna nova – MeÄ‘unarodna ustavotvorna skupÅ¡tina za BiH, a ne novi kompletan mirovni sporazum”, kazao je Žepić.
Govoreći o novoj inicijativi EU-a bez ustavne reforme, Žepić je kazao kako se, kada je u tisku proÄitao da ta inicijativa ne predviÄ‘a ustavnu reformu, dalje nije za nju ni interesirao niti je prouÄio jer je miÅ¡ljenja kako je to joÅ¡ jedan Äin stvaranja dojma da se neÅ¡to radi, a da se pri tome potroÅ¡i vrijeme i niÅ¡ta ne uradi.
Podsjetio je kako je meÄ‘unarodna zajednica nekoliko godina potroÅ¡ila na travanjski paket, pa nekoliko godina na novi Butmirski paket, zatim nekoliko godina na reformu policije, potom nekoliko godina na provoÄ‘enje presude Sejdić-Finci i onda nekoliko na kozmetiÄkoj doradi federalnog Ustava, tek samo za pola države.
”Sve su to bili promaÅ¡eni potezi, ili “pucnji u prazno” koji su obilježili postdaytonsko razdoblje. Smatram da su bez ustavnih gotovo nemoguće druge ozbiljnije strukturalne reforme”, kazao je Žepić VeÄernjaku. bpz.ba
