Među narodima u BiH postoji, nažalost, neujednačen pristup karakteru rata i kvalifikaciji ratnih događaja. Postoji pristranost i neobjektivnost u ocjenjivanju ratne prošlosti BiH, tvrdi Raguž Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH znanstvena je ustanova, osnovana prije tri godine, sa zadaćom znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata u BiH. Centar također radi na razvijanju odgovarajuće suradnje sa znanstvenim i stručnim ustanovama u zemlji i inozemstvu te objavljivanju stručnih i znanstvenih radova.
Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž rekao je za Pogled.ba da Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH u okviru svoje redovite djelatnosti i kadrovskih mogućnosti radi na istraživanju planiranja, pripremanja, započinjanja i vođenja rata u BiH, zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika, uništavanja vjerskih, kulturnih i povijesnih spomenika.
– Centar, također radi na pružanju znanstvene i stručne pomoći istraživačima u istraživanju Domovinskog rata u BiH, razvijanju odgovarajuće suradnje sa znanstvenim i stručnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, objavljivanju znanstvenih i stručnih radova. Djelatnici Centra sudjeluju na znanstvenim skupovima, savjetovanjima i predavanjima u zemlji i inozemstvu. Centar također radi na prikupljanju gradiva vojnih postrojbi i civilnih ustanova na području BiH, digitalizirane građe o ratu u BiH, videozapisa o ratu u BiH, objavljenih radova temeljenih na dokumentima o ratu u BiH te literature i tiskovina iz razdoblja rata i o ratu u BiH, objasnio je Raguž.
– Među narodima u BiH postoji, nažalost, neujednačen pristup karakteru rata i kvalifikaciji ratnih događaja. Postoji pristranost i neobjektivnost u ocjenjivanju ratne prošlosti BiH posebice kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina. Reinterpretacija povijesti Domovinskog rata te njezina revizija odvija se kako na Haaškom kaznenom sudu tako i na sudovima u BiH. Zbog očuvanja trajnog mira u BiH, s drugim narodima, Bošnjacima i Srbima, Hrvati u BiH djelovanjem svojih institucija pa i kroz HDCDR u BiH žele staviti znanje u službu istine, a istinu u službu pravednosti jer je istina temeljni sadržaj pravednosti u odnosima među narodima, tvrdi Raguž.
Komentirajući kakvo je stanje s bh. šestorkom u Haagu, on objašnjava da je zbog velikog kašnjenja u utemeljenju hrvatskih institucija koje bi se bavile istraživanjem Domovinskog rata u RH i BiH u odnosu na druge narode dobrim dijelom stvorena kriva slika o djelovanju civilnih i vojnih struktura Hrvata u BiH u Domovinskom ratu, a neizravno i o ulozi Republike Hrvatske u ratu u BiH.
– To se posebice pokazalo kod nepravomoćne presude MKS u Haagu šestorici Hrvata iz BiH. Prvostupanjska haaška presuda „Prliću i drugima“ u službi je očuvanja unutarnjeg ustroja BiH odnosno preciznije u službi očuvanja realnih država (Republika Srpska i Federacija BiH) koje danas u labavom savezu egzistiraju na prostoru BiH. Zahtjevi Hrvata za ravnopravnošću sa Srbima i Bošnjacima dovode u pitanje funkcioniranje tih država u zadnja dva desetljeća. Preko montiranih optužnica i političkih presuda hrvatskim političkim i vojnim predstavnicima u BiH na Haaškom kaznenom sudu nekome je bilo u interesu oslabiti politički utjecaj Hrvata u BiH, i zaustavi njihova nastojanja za ravnopravnošću sa Srbima i Bošnjacima u BiH, tvrdi Raguž.
– Nakon razvoja događaja u BiH te europskih iskustava s terorizmom stvari su, čini se, puno jasnije što će vjerujem pozitivno utjecati na ishod suđenja „Prliću i drugima” na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. Zahtjev države Hrvatske da sudjeluje u žalbenom postupku kao prijatelj suda, (amicus curie), kako bi pokušala osporiti prvostupanjske nalaze o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu kao navodnom vođi Udruženog zločinačkog poduhvata protjerivanja Bošnjaka s područja Herceg-Bosne nažalost je odbijen, dijelom i zbog činjenice da se presuda očekuje krajem 2017. godine, ističe Raguž.
Dodaje da je dvadeset četiri godine od „Lipanjskih zora“ vidljivo kako se Domovinski rat i njegove posljedice, bilo da se radi o velikim vojnim pobjedama kakve su „Lipanjske zore“ ili ratnim zločinima počinjenim u Domovinskom ratu u BiH nalaze u raljama politike, međunarodne, ali i one domaće bosanskohercegovačke.
Kada je u pitanju zaštita prava branitelja iz Domovinskog rata. Ovo pitanje je, kako kaže, trajna obveza hrvatskih političkih predstavnika u vlasti Federacije BiH i BiH, ali i članova udruga iz Domovinskog rata u BiH.
– Generali HVO-a koji su dali nemjerljiv doprinos u Domovinskom ratu danas se nastoje različitim manipulacijama spriječiti da sudjeluju u mirnodopsko vrijeme u društvenom životu BiH pa je njihov stav opravdan i potrebno ga je uvažiti i realizirati, navodi između ostalog za pogled.ba Raguž. bpz.ba
