Hrvatska katolička misija Solothurn proslavila 15. obljetnicu postojanja

Najmlađa i najmanja hrvatska katolička misija u Švicarskoj, misija Solothurn, koju vodi fra Šimun Šito Ćorić, proslavila je 15. obljetnicu postojanja u zajedništvu sa zagrebačkim pomoćnim biskupom Mijom Gorskim u subotu 3. listopada.

U prepunoj solothurnskoj katedrali kršćanskih mučenika Sv. Ursa i sv. Viktora, mons. Gorski je na prvom susretu s hrvatskim iseljenicima u subotu 3. listopada podijelio sakrament potvrde tridesetero hrvatskih mladih krizmanika, koji su veoma aktivno svojim čitanjem, pjevanjem i molitvama sudjelovali na misnom slavlju. Nakon što je na početku misnoga slavlja fra Šito pozdravio biskupa Gorskog i predstavio djelovanje misije u Solothurnu, predstavnik krizmanika Mario Babić zaželio je mons. Gorskom srdačnu dobrodošlicu na tečnom hrvatskom jeziku.

Mons. Gorski prenio je pozdrave biskupa i cijele Crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zahvalio mjesnom biskupu Felixu Gmueru na susretljivosti te čestitao jubileje misiji i misionaru fra Å iti. “Ovo nije samo proslava sakramenta krizme, koja je važan dogaÄ‘aj za svakog krizmanika, nego je ovo i proslava 15. obljetnice postojanja Hrvatske katoličke misije u Solothurnu, 30. obljetnice djelovanja fra Å ite kao misionara i proslava 40. obljetnice njegova svećeniÅ¡tva”, rekao je mons. Gorski, pozvavÅ¡i sve nazočne da živom vjerom sudjeluju u misnome slavlju na hrvatskom jeziku. Liturgijsko pjevanje na orguljama je pratio orguljaÅ¡ mo Josip Milić.
Nakon ohrabrujućih i poticajnih riječi mons. Gorskog u propovijedi, krizmanike je pred krizmatelja poveo katehist Mario Lovrić, koji je tu skupinu pripremao tijekom jednogodišnje intenzivne priprave. Na završetku misnoga slavlja nazočnima se obratila i predsjednica Rimokatoličke sinode kantona Solothurn vjeroučiteljica Bernadett Rueckenbacher, koja je također izrekla čestitke prigodom obljetnica Misije, istaknuvši izvrsnu suradnju Sinode s fra Šitom i njegovim suradnicima te potaknuvši krizmanike da svoju vjeru ostvaruju i svjedoče u konkretnom životu. Prije završnog blagoslova mons. Gorski pozvao je da budu vjerni svojim hrvatskim korijenima, baštini, vjeri i jeziku te da u novoj domovini koju stvaraju svojim radom budu prepoznatljivi kao pošteni ljudi. Nakon misnoga slavlja ispred katedrale su svi okupljeni ostali u zajedničkom razgovoru, druženju i kušanju hrvatskih delicija koje su priredile vrijedne hrvatske majke.

Mons. Gorski predvodio je misna slavlja u nedjelju 4. listopada u župnoj crkvi Sv. Vendelina u Dullikenu, u predgrađu Oltena, te u župnoj crkvi Sv. Marije u Solothurnu. Tumačeći nedjeljno evanđelje o nerazrješivosti braka, pozvao je hrvatske iseljenike da budu vjerni Božjim zapovijedima.
Na zavrÅ¡etku misnoga slavlja mons. Nedjeljko Pintarić upoznao je okupljene s razvojem kršćanstva na području danaÅ¡nje Zagrebačke nadbiskupije, stradanjima Crkve u II. svjetskom ratu i poraću te kulturocidu u Domovinskom ratu. S posebnom su pozornošću vjernici sluÅ¡ali podatke o beatifikaciji bl. Alojzija Stepinca 1998. godine u Mariji Bistrici, kada je papa Ivan Pavao II. za Stepinca rekao da “svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati”. Govoreći o misli pape Benedikta XVI. iz 2011. godine izrečene u zagrebačkoj katedrali da je Stepinac bio “branitelj Boga na zemlji”, mons. Pintarić pozvao je iseljene Hrvate da mole za njegovo proglaÅ¡enje svetim te da tijekom svojih dolazaka u domovinu doÄ‘u i na grob bl. Stepinca u zagrebačku katedralu, koja je po bl. Stepincu postala mjesto trajnog hodočašća i ispovijedanja.

Tijekom susreta nakon misnih slavlja iseljeni su Hrvati rado razgovarali s mons. Gorskim o svome životu u Švicarskoj te važnosti Misije i nazočnosti misionara u njihovim životima u iseljeništvu. Radi boljeg organiziranja pastoralnoga rada u kantonima Bern i Solothurn, od 1996. godine fra Šimunu Šiti Ćoriću, koji je tada bio voditelj HKM Bern, kojem je pripadao i kanton Solothurn, povjereno je da organizira zasebnu misiju u kantonu Solothurn. Nakon brojnih kontakata sa švicarskim crkvenim vlastima, posebice poslije pozitivnog izjašnjavanja baselskog biskupa dr. Kurta Kocha i generalnog vikara dr Rudolfa Schmida te potvrđivanja osnivanja od strane Rimokatoličke Sinode kantona Solothurn, 1. rujna 2000. godine započela je službeno djelovati HKM Solothurn. Toj konačnoj odluci za stvaranje samostalne HKM Solothurn značajno su pridonijeli svi članovi Komisije za dušobrižništvo stranaca, a osobito predsjednik Rimokatoličke sinode kantona Solothurn Hanspeter Kaufmann, upravitelj Sinode Karl Tanner te upravitelj za dušobrižništvo stranaca Rene Lisser.

Kroz naredne godine postojanja Misija je rasla i po broju vjernika i po aktivnostima na različitim područjima crkvenog i društvenog života. Time su se opravdala nastojanja za osamostaljenjem HKM Solothurn, u vremenu u kojem je s obzirom na pastoral stranaca u Švicarskoj, tendencija zatvaranja ili spajanja misija.
Danas na području kantona Solothurn živi više od 4000 Hrvata. Hrvatska katolička misija ima kontakte s više od 600 obitelji, čiji se članovi okupljaju na redovita nedjeljna misna slavlja u Solothurnu, Dullikenu i Balsthalu. Vjernički život u misiji vrlo je aktivan. Svake se godine u Misiji djeca pripremaju za prvu ispovijed, a slijedom organiziranja kateheza za prvopričesnike u švicarskim župama pripremaju se za prvu pričest. Članovi misije vrlo su karitativno osviješteni te uz pomoć domovini ove godine su pokrenuli prikupljanje sredstava za gradnju crkve u Kipukweu, koju vode trojica hercegovačkih franjevaca u Kongu. Živa je i glazbena-kazališna aktivnost s puno mladih, koji se zajedno s drugim različitim skupinama i aktivnostima okupljaju u Hrvatskoj kući u Oltenu. Među raznolikim sportskim aktivnostima valja istaknuti da je upravo ove jeseni nogometni klub Croatia iz Solothurna ušao u 2. švicarsku nogometnu ligu te već u ovoj sezoni ostvario dvije pobjede. Misija je bila jedan od pokretača Fonda hrvatskih studenata (FOHS) za pomoć talentiranim mladima slabijeg imovinskog stanja u domovini, s još desetak drugih hrvatskih udruga iz Švicarske. Iz tog se Fonda trenutačno stipendira 15 studenata.

M.M. bpz.ba