‘Hrvatski odgovor’ na kredit

Županije se žale na koeficijent raspodjele. Toliko o „hrvatskom odgovoru“!, navode u priopćenju iz Hrvatske republikanske stranke.

U sjeni brige o izbjegličkoj krizi u susjednim državama, ministrica financija FBiH najavljuje kreditiranje kod komercijalnih banaka. Ministar financija u Vijeću ministara se ne slaže, pa tvrdi kako su krediti MMF-a najpovoljniji. Županije se žale na koeficijent raspodjele. Toliko o „hrvatskom odgovoru“!, navode u priopćenju iz Hrvatske republikanske stranke.

Odlika koja krasi županije i općine sa hrvatskom većinom su negativan prirast, nejasna i ne tako blistava budućnost velikih poduzeća, odljev ljudi i cijelih obitelji u inozemstvo, itd. Izgleda kako to nikoga, a osobito one koji su na vlasti, nije briga. Zaključak je kako je razlika između Platforme i nove legitimne vlasti samo u tome što su nam Platformu nametnuli, dok smo ovu vlast sami birali. Navike upošljavanja rodbine, pijanog trošenja javnog novca, neimanja bilo kakve vizije budućnosti i svega onog lošeg iz platformaške ere se samo nastavljaju sa drugim akterima.

Imamo ministra u Vijeću ministara koji tvrdi kako „kredit MMF-a je najpovoljniji i ne može se uspoređivati s kreditima komercijalnih banaka“, imamo ministricu u Vladi FBiH koja najavljuje „kreditiranje u iznosu od 200 mln KM kod komercijalnih banaka“. U konačnici imamo premijere županija koji za loše stanje županijskih kasa krive udio u dugovanjima sa viših razina. U ovom slučaju, oni su u pravu! Utrošak ovih kredita se u najvećoj mjeri utroši po diskriminirajućim koeficijentima zakona o pripadnosti javnih prihoda. Svi podjednako vraćaju kredite, ali ne sudjeluju podjednako u utrošku.

Ovo dokazuje nepostojanje ikakve koordinacije, kad se radi o nacionalnim interesima, između zastupnika iz istog naroda, iste stranke, ali različitih razina vlasti. Koordinacija postoji, itekako, kada se radi o upošljavanjima i imenovanjima bliže i dalje rodbine u savjetnička, upravna, agencijska i dr. mjesta po svim razinama. Budući da nitko nakon izbora više ne spominje reformu javne uprave, lako je doći do zaključka kako je jedan razloga kreditiranja, pored umjetnog kupovanja socijalnog mira, servisiranje plaća novouposlenoj rodbini.

Ponavljamo, HRS je jedini prije izbora ponudio realno izvediv prijedlog ustavnih reformi BiH, u vidu uvezivanja većinski hrvatskih i bošnjačkih županija i uvođenjem disktrikta za višenacionalne sredine. Na razini jedne godine to bi značilo uštede od preko 300 milijuna KM. Ukidanjem dotacija (ili samo reduciranjem) političkim strankama, ukidanjem pojma „profesionalni mandat“ na nižim razinama, ukidanjem beneficija politički izabranim zastupnicima, brojka ušteđenih milijuna KM bi narasla skoro do pola milijarde samo na razini jedne godine. Ta brojka bi bila dovoljna za vraćanje postojećih kredita, kao i ulaganje u infrastrukturu. Kreditiranje, kakvo trenutno provodi izvršna vlast, bez ikakve vizije i programa ide na mlin centralističkim i unitarističkim snagama u BiH radi kojih se prije izbora zajednički podržala lista HNS-a.

Ponavljamo i ono što smo govorili prije izbora: cilj HNS-ove liste nije bio da se provjereni hdzovski kadrovi, koji ničim nisu to zaslužili i koji su najodgovorniji za katastrofalno financijsko stanje županija i općina sa hrvatskom većinom, vrate na federalne proračunske jasle. Misija HNS-ove liste je rješavanje hrvatskog nacionalno pitanje, a ne pozicioniranje istrošenih, ali poslušnih kadrova, navodi se u priopćenju ove stranke. bpz.ba