Hrvatski znanstvenici s Instituta RuÄ‘er BoÅ¡ković (IRB), Fakulteta elektrotehnike i raÄunarstva (FER), Prirodoslovno matematiÄkog fakulteta (PMF) SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu i Hrvatskog katoliÄkog sveuÄiliÅ¡ta (HKS) razvili su novu metodu za pronalazak izvora epidemije na mrežama – toÄnije za pronalazak takozvanog nultog pacijenta. Rezultate istraživanja objavio je ugledan znanstveni Äasopis Physical Review Letters (IF 7.73), objavljeno je na mrežnim stranicama HKS-a
Nino Antulov-Fantulin s IRB-a zajedno s kolegama Alenom LanÄićem (PMF), Tomislavom Å mucom (IRB), Hrvojem Å tefanÄićem (prorektor za znanost na HKS-u) te Milom Å ikićem (FER) razvio je novu metodu pronalaska ‘nultog pacijenta’, Å¡to može pomoći u odreÄ‘ivanju kako, kada i zaÅ¡to je izbila epidemija neke bolesti.
Metoda radi tako da se usporeÄ‘uje trenutaÄna slika zaražene populacije sa simulacijama dinamike Å¡irenja zaraze, a modelom se izraÄunava vjerojatnost je li neka osoba unutar te populacije zapravo izvor zaraze ili nulti pacijent. Modelom nije moguće uvijek pronaći nultog pacijenta, ali ne zbog ograniÄenosti modela, nego zbog granica odredivosti samog procesa. MeÄ‘utim, ta se metoda može pokazati vrlo korisnom u sužavanju potrage za izvorom epidemija, prenosi znanstveni Äasopis Physical Review Letters.
Fantulin i njegovi kolege zaraženu populaciju prikazali su pomoću modela kompleksnih mreža, u kojoj svaki Ävor reprezentira pojedinca, a veze predstavljaju kontakte unutar populacije. Zaraženi Ävor može zaraziti svoje susjede i svaki Ävor se može oporaviti od zarazne bolesti. Usporedbom promatrane realizacije epidemije sa simulacijama Å¡irenja dotiÄne zarazne bolesti meÄ‘u tom populacijom, nova metoda može procijeniti vjerojatnost da je neki Ävor “nulti pacijent”. Model polazi od toga da je svaki zaraženi ili oporavljeni Ävor u mreži mogući izvor zaraze, te nakon toga sugerira najizglednijeg kandidata meÄ‘u njima. UÄinkovitost procjene izvora ovisi o tome Å¡iri li se zaraza lako ili ne, zatim o vremenu oporavka od bolesti, veliÄini mreže te trenutku u kojem je napravljena slika zaražene populacije (prikupljeni podaci o razmjerima epidemije).
U sluÄaju zaraze koja se brzo Å¡iri, model relativno lagano i s velikom vjerojatnošću locira nultog pacijenta, no ukoliko se zaraza Å¡iri sporije, ta vjerojatnost opada. Hrvatski tim otkrio je da postoje granice odredivosti nultog pacijenta, odnosno kada svi Ävorovi u mreži postaju jednako izgledni s obzirom na promatranu realizaciju epidemije na mreži.bpz.ba
M.M. bpz.ba