Samo dan nakon povratka iz Bruxellesa, gdje je ipak “na daljinski” sudjelovao na sastanku političkih predstavnika iz BiH s dužnosnicima Europske unije, predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a Dragan Čović držao je predavanje studentima na Sveučilištu u Mostaru iz osnova menadžmenta. Kaže kako je na tom predavanju djelomično približio niz zakulisnih, ali i stvarnih iskušenja sa sastanka koji je rezultirao posebnom izjavom.
Večernji list: Jeste li sada studentima objašnjavali kroz ovaj predmet kako stvari funkcioniraju u politici, napose u posljednjem krugu razgovora u Bruxellesu?
– Tijekom predavanja sam se, za ilustraciju, dotaknuo barem 20 aktivnosti koje sam radio na ovoj dužnosti u posljednjih godinu dana. Od ljudskih resursa, vođenja, znanja… Posljednje je predavanje bilo o životnome ciklusu ljudi poslovnog sustava. Cilj je produljiti taj radni vijek, a sustav učiniti uspješnijim. Između toga je životni ciklus tehnologije i proizvoda, gdje je cilj skratiti trajanje. Navodio sam primjere uspješnih kompanija Violete i gospodina Ćorluke, Grafotiska… koji su na svjetskom tržištu.
Večernji list: Profesore, kako biste tu priču preslikali na ovo što smo imali u Bruxellesu, gdje biste svrstali BiH?
– Mislim da nas još doživljavaju nazadnima, čak i oni koji su daleko ispod naše razine. Oni pak duboko vjeruju kako svojim autoritetom mogu raditi što god žele i graditi ovo društvo kakvim ga vide. Kada ste već spomenuli Bruxelles, mi smo napravili odličan posao u pripremi, snažno se angažirao gospodin Plenković, a nakon toga, tri dana prije odlaska, sve se promijenilo.
Večernji list: Tko je to izmanipulirao?
– Nisu definitivno ljudi u Bruxellesu, koji su do kraja željeli pomoći. No, format sastanka i dnevni red koji smo tražili na sastanku u Sarajevu s gospodinom Michelom nakon trosatnog razgovora bio je u konačnici posve drukčiji. Čitava ideja bila je razriješiti prijepore oko Izbornog zakona. Toga pak u Bruxellesu nije bilo nikako. Kada sam odlučio ići u Bruxelles, poručio sam jasno da neću potpisati dokument koji sam već desetak puta potpisao, a ništa od toga nije se realiziralo.
Večernji list: Svejedno, dali ste potporu dokumentu iz Bruxellesa?!
– Da. Ali smo zatražili da se u preambuli navedu sporazumi iz Bruxellesa 2013. godine, gdje je jasno definirano kako jedan narod neće drugom birati političke predstavnike, te sporazum iz Mostara o legitimnom predstavljanju. Uz to, u točki 11 inzistiramo na žurnom rješavanju provedbe odluke Ustavnoga suda.
Večernji list: Na što vam je uputila fotografija iz hodnika u Bruxellesu svih bošnjačkih stranaka koje su zajedno okupljene, a s druge strane Srba koji su u jednome društvu?
– To je, zapravo, bila naša treća primjedba. Poručio sam kako se mene dovelo u poziciju da sam razgovaram s 15 dužnosnika iz drugih dvaju naroda. Hrvata je ukupno 9 zastupnika u oba doma državnog Parlamenta, što je 16 posto od ukupnog broja od 57. Upravo je toliko Hrvata u zemlji. A mi smo dovedeni u poziciju da razgovaramo s devet bošnjačkih stranaka. To je bilo potpuno nelogično, da kažem besmisleno. Da ne spominjem dvojicu bošnjačkih članova Predsjedništva BiH.
Večernji list: Neki kažu – zašto ste sve koncentrirali u HDZ?
– Kako god bude, mi ćemo opet nakon sljedećih izbora biti u istoj situaciji da će na državnoj razini proći samo predstavnici jednog političkog projekta, dok će Bošnjaka biti šest, sedam, možda i osam s obzirom na to da imaju luksuz to napraviti. Nas se tjera stalno u procjep. Oko toga nas se čuje i razumije.
Večernji list: Nema dogovora o rješenju izbornih prijepora, kako provesti izborne rezultate?
– Mislim da postoji još jedan način da se provedu odluke Ustavnoga suda o načinu popunjavanja Doma naroda stranom intervencijom. Postoje rješenja koja bi spriječila preglasavanje ili pak demotivirala drugu stranu. U svakom slučaju, moramo dobiti uvjerljivo izbore. Ključno je hoćemo li znati iskomunicirati stvari oko Doma naroda, a o Predsjedništvu BiH evidentno odlučuju drugi.
Večernji list: Danas je na državnom Domu naroda prijedlog zakona upravo o načinu popunjavanja federalnog gornjeg doma. Očekivanja?!
– Mislim da će ga usvojiti Dom naroda Parlamenta BiH, što je logično. Tako bismo imali barem jedan dom koji je poslao poruku. Onda to ide na drugi, Zastupnički dom. Gledajući odnose snaga, nema izgleda da tamo prođe. No, valja reći kako su istodobno propale posve suprotne inicijative koje su išle preko Zastupničkog doma.
Večernji list: Ispravite me ako griješim, Ustavni sud rekao je da je vaš prijedlog sukladan daytonskom Ustavu BiH. Je li moguće dobiti potporu bošnjačke strane tim, makar, općim načelima?
– Bez ozbiljnog pritiska američke administracije to ne treba očekivati. Sve stranke iz Sarajeva su zajedno ako su im protivnici Hrvati. Vratit ću se na pitanje o fotografiji iz Bruxellesa. Ta fotografija je dobra iz dvaju razloga – jer je drugi bošnjački član ondje u središtu kao dio te grupacije. Peti hrvatski izaslanik u Domu naroda, koji dolazi iz reda istih stranaka, glasovao je da je došlo do povrede bošnjačkog vitalnog interesa kada se o tome glasovalo. Ta nam ilustracija jako puno pomaže kad objašnjavamo dužnosnicima koji imaju vremena slušati naše primjedbe.
Večernji list: Što ako ne dođu Bošnjaci na Dom naroda?
– Teoretski je moguć bojkot, blokada. To je loše rješenje za BiH, ali ponajprije za Bošnjake. Ova točka sada mora biti prva. Ako ne dođu, to će značiti i bojkot proračuna.
Večernji list: Jeste li se našli u svojevrsnom procjepu između stavova i očekivanja gospodina Plenkovića i Milanovića koji su posve različito komentirali i posljednji susret u Bruxellesu?
– Svako neslaganje predstavlja određeno iskušenje. Za mene je nadasve prioritet kako u prvi plan svih nas u politici Hrvata uopće staviti rješavanje hrvatskog pitanja u BiH. Uvijek potičem da se svi uključimo i pomognemo oko predstojećih izbora koji su zaista povijesni.
Večernji list: Razumije li doista Plenković vašu poziciju iako niste bili na sastanku u Bruxellesu?
– Logično bi bilo da razumije jer je to nešto što traje već četiri godine. Fenomen dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva BiH nije nastao posljednjih deset dana. Prema tome fenomenu naši su se studenti oglasili prije četiri godine, naše općine i gradovi poručili su kako je nepoželjna osoba na tome prostoru. Ta dvojica članova ne mogu doći na 70 posto teritorija BiH, u čitav jedan entitet. Iz Hrvatske se nitko s njima ne želi sastati. Naša poruka iz Bruxellesa nosila je puno rizika, ali je posve logična i principijelna. Svi su prenijeli i razumjeli zašto nismo bili na sastanku iako smo došli u Bruxelles.
Večernji list: Postavlja se pitanje što je onda uopće bio smisao sastanka i dokumenta iz Bruxellesa?
– Na kraju je poslana poruka da je EU zainteresiran za BiH, što je odlično. Zato sam zahvalan i to sam naveo u pismu koje je upućeno gospodinu Michelu, Plenkoviću. Sada, s manjim odmakom, čini se da se više pričalo o hrvatskoj neravnopravnosti nego da sam sudjelovao tamo gdje bi mi oponiralo šest, sedam ljudi. U pravome smislu snagu utjecaja lobija koji podržava Sarajevo vidjelo se u Rotterdamu na okupljanju EPP-a, gdje se do kraja mogla vidjeti snaga mreže potpore Turske, obavještajnih služba i financija. Unutar EU-a posve sigurno postoje snažne strukture koje su pod utjecajem Turske. Vidjeli smo sada u slučaju Finske koliki je značaj Turske.
Večernji list: Kako spriječiti da šest izaslanika Hrvata izaberu bošnjačke stranke, pa čak i one osobe koje se lažno izjašnjavaju kao Hrvati?
– O tome razgovaramo. Najvažnije je da stranci razumiju što se ima kao nakanu. Taktički jako ovisi o tome kako će se ponašati Središnje izborno povjerenstvo. Prije dvije godine stvoreni su temelji za to nezakonitim imenovanjem SIP-a. Sve to ciljano je napravljeno. Bošnjačke stranke realno mogu igrati na pet čisto, a šestog tražiti u središnjoj Bosni i Mostaru. Čak i sedmog. To podrazumijeva da svaka bošnjačka stranka progura barem jednog Hrvata. Zato ovi sastanci imaju smisla, čak i unatoč tome što s druge strane stižu odgovori kako to nije dobro, nemoguće je… No, čim vidimo liste, stvari će nam biti jasne.
Večernji list: To su pokušali 2018. godine?!
– Da, istina. U središnjoj Bosni to je mnogo jednostavnije napraviti. Mi imamo devet zastupnika. Evo, neka nas bude 11, a treba četvero po jednom mandatu, Bošnjacima nije problem ugurati četiri svoja “Hrvata”. Imamo svakodnevne podatke s terena te čak iz dijela međunarodne zajednice kako se bošnjačke stranke sustavno organiziraju te će učiniti sve kako bi došle do broja šest i posve preuzele FBiH i isključile Hrvate iz vlasti. Sve bi to vodilo u apsolutnu krizu. Mi pak smatramo kako bi bilo važno radi relaksiranja ukupne situacije da bošnjačka strana bude demotivirana to učiniti.
