Promjenama koje su uslijedile u izbornom zakonodavstvu činom da je Ustavni sud izvukao iz Izbornog zakona sporne članke, a u kojima je bila definirana uloga Središnjeg izbornog povjerenstva, koja samim tim uopće više ne postoji, nastao je ogroman problem. Moj zadatak će biti i ja ću u njemu uspjeti, promijeniti Izborni zakon i izbjeći mogućnost da netko osporava zakazivanje i provedbu izbora. Izbori će sigurno biti, kao što je i planirano, prvog vikenda u desetom mjesecu sljedeće godine – izjavio je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović
, koji sutra preuzima osmomjesečno predsjedanje državnim predsjedništvom.
Komentirajući stavove nekih stranaka kako CIP i bez promjena Izbornog zakona može 2018. godine provesti izbore za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i omogućiti uspostavu vlasti na svim razinama, Čović ističe kako su Ustav i zakon tu potpuno jasni.
-Sve institucije ove države koje su zadužene za provedbu izbora moraju krenuti od Ustava i Izbornog zakona pa i institucije izvana koje nadziru provedbu izbora. Na primjeru ponovljenih izbora u Stocu vidjeli smo tko to sve nadzire pod posebnom lupom. Mi ćemo jednostavno morati promijeniti izborno zakonodavstvo. U ovako teškim uvjetima to neće biti lako. Jer, ako nemate vlast, parlamentarne većine, s kim ćete uopće to dogovoriti – ističe Čović.
U ovoj godini je, kaže, potrebno uložiti mnogo truda kako bi se usvojile izmjene Izbornog zakona.
-One možda neće biti temeljite za neke druge stvari, ali će biti dovoljne za izborni ciklus 2018. godine, kako bi izbori mogli biti provedeni po ustavu i zakonu – naglašava on.
U situaciji kada vlast faktički ne funkcionira to neće biti nimalo lako.
-To da ne funkcionira vlast na svim razinama nije samo dojam, već praktično ponašanje duže vrijeme. Neki mi zamjeraju što to govorim javno, a govorim samo zbog toga da preuzmemo odgovornost i da ispravimo tu anomaliju, jer smo svjesni da ćemo do idućih izbora imati ovakvu vlast kakva god da je. Izvršna vlast nema u zakonodavnoj vlasti nužnu potporu za funkcioniranje. To se vidi svakodnevno, imali smo priliku vidjeti to i za vrijeme boravka predsjedatelja Vijeća ministara s jednim ili dvojicom kolega u Bruxellesu, pa onda i ovaj summit u Trstu. Mi ključne stvari koje smo u proteklih šest mjeseci trebali pripremiti nismo pripremili, a odemo onda i sramotimo se tamo. Ne znam iz čijih potreba smo to uradili, a da nismo doma završili sve stvari koje smo trebali i mogli završiti. Ako imamo vlast to se završi za 15 sekundi. Kada nemamo vlast snalazimo se na različite načine, a ja bih rekao da to snalaženje baš ne ide dobro – kaže Čović.
Kada su u pitanju prioriteti tijekom njegovog predsjedanja Predsjedništvom BiH Čović posebno ističe europski put. Već sutra će u Bruxellesu imati sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i još nekim europskim dužnosnicima, a u utorak i s europskom povjerenicom za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini.
-Time šaljemo jasnu poruku europske BiH. Postoje oni koji su do sada pomalo taktizirali i tražili koga će optužiti za neki neuspjeh, jer bojim se da je to bila strategija, a ne kako napraviti uspjeh. Želja je vidno to, taj odnos, promijeniti u ovih osam mjeseci. Trebamo stvoriti ambijent da mi do kraja ove godine dobijemo MAP, a ne da pričamo o njemu. To je preznačajno, jer se veže za NATO savez kao jedna faza u procesu. A drugo je kandidacijski status za Europsku uniju. Taj kandidacijski status evidentno mora doći do sljedećih izbora. Ja sam bio siguran da će to biti ostvareno do kraja ove godine. Međutim, izgubili smo previše vremena, proteklih 12-13 mjeseci, jer smo u fazi snalaženja kako da uspostavimo funkcionalnu parlamentarnu većinu koja evidentno već duže vremena ne radi – kaže Čović.
Pojašnjava kako je sve krenulo s revizijom tužbe protiv Srbije koja je zakomplicirala odnose i pokazala „koliko imamo parasustava u sustavu“. Potom su, kaže, narušeni i prijateljski i kolegijalni odnosi, ono što bi u Predsjedništvu trebalo normalno postojati.
-Danas odrađujemo taj posao. Odnos između trojice kolega je na jednoj profesionalnoj razini, rekao bih korektan. No, to nije dovoljno za ovo što mi radimo, jer mi nismo samo tri člana Predsjedništva. Da je samo u pitanju naša ustavna nadležnost i odluke Predsjedništva ja bih rekao da je naš rad korektan. Međutim, mi smo i ključni ljudi u političkim strankama koje predvode vlast na svim razinama u BiH i to od nas traži mnogo više nego što je uloga člana Predsjedništva. I to je ono što mi je cilj pojačati – navodi Čović u razgovoru za Fenu.
Tijekom narednih osam mjeseci, svakog mjeseca će Predsjedništvo biti negdje u svijetu i iz svijeta će državnici dolaziti u BiH. To je jedna dinamika, napominje Čović, koja na BiH treba vratiti neka pozitivna gledišta iz svijeta.
-Pričati o pozitivnim stvarima i nastojati ih provesti, a ne optuživati bilo koga, bez obzira što ja mislio tko je krivac i tko pravi opstrukciju, jer na tom konceptu ne možemo dobiti prijatelje. Treba znati da što smo bliže danu izbora pojačavat će se odnos prema izbornom danu. Drugim riječima, kritizerstvo će biti maksimalno i sve one stranke koje danas nisu u vlasti imat će svoju opozicijsku potrebu da se dokažu, a i dobar dio onih koji su u vlasti već jasno pokazuju da ova vlast ne funkcionira. Imate cijele stranke koje su formalno protiv onoga što vlast radi, a u vlasti su. Primjer su trošarine, gdje je cijeli niz stranaka protiv toga, a njihovi predstavnici su u vlasti. Također, SBB vrlo jasno govori da nije više dio ovog projekta, a da ne kažem što su se neke stranke pocijepale pa jedan dio zastupnika ne daje potporu na državnoj ili federalnoj razini. To su realni problemi, ali uvjeren sam da ćemo s jednom jasnom agendom u idućih osam mjeseci situaciju uspjeti stabilizirati – ističe Čović.
Kada su u pitanju odnosi sa susjednim zemljama, cilj je, kaže, napraviti mnogo bolje odnose od onih koji su bili zadnjih godinu ili godinu i pol dana. S Crnom Gorom ne postoje otvorena pitanja, a što se tiče Hrvatske i Srbije tu je bilo mnogo problema u njihovoj komunikaciji, a onda se to, naglašava Čović, htjeli mi to ili ne, odražava na BiH.
-To su susjedi koji nas okružuju i 95 posto naše granice je s te dvije zemlje. I mislim da smo tu napravili veliki iskorak. O njemu nismo puno pričali. Na takav način mislim i ovih osam mjeseci praviti te iskorake. Vjerujem da će u sljedeća dva-tri mjeseca biti intenzivna suradnja Zagreba i Beograda o puno pitanja koje se tiču njihovih odnosa, a to će uveliko relaksirati našu komunikaciju i s Beogradom i sa Zagrebom. Siguran sam da će predsjednik Vučić biti jedan od prvih koji će službeno posjetiti BiH. Usmeno smo već sve iskomunicirali. Vjerujem da ćemo na idućoj sjednici napraviti jedan okvirni plan poziva predsjednicima koji bi trebali doći. Mislim da će i predsjednica Hrvatske također, odmah početkom jeseni, biti kod nas u posjetu. I oni će se međusobno vjerojatno sresti do tih sastanaka, a to bi onda trebalo uveliko riješiti puno otvorenih gospodarskih pitanja naših žitelja koji su se iseljavali s jednog, drugog ili trećeg prostora i olakšavati im život – kaže hrvatski član Predsjedništva BiH.
Ističe i međusobnu povezanost zemalja i uvjetovanost jednih na druge. Infrastruktura nam je prevažna i mnoga pravna pitanja su međusobno povezana s gospodarskim. Kako kaže, nije to samo pitanje Agrokora, već i ogromne trgovinske razmjene između ove tri države, što nas neminovno upućuje jedne na druge.
Komentirajući ponovljeno problematiziranje izgradnje Pelješkog mosta iz nekih krugova u BiH Čović kaže kako on tu ne vidi nikakav problem.
-Naravno, uvijek će se pojaviti neki „dobročinitelj BiH“ koji će pokazati svoju strašnu zabrinutost za pravni status izlaska na more BiH. Mislim da je Hrvatska postupila krajnje profesionalno. Ispoštovali su najviše moguće standarde i kada su u pitanju gabariti mosta. Hrvatska time olakšava BiH puno stvari. Izgradnjom tog mosta i brze ceste preko Pelješca uveliko će se rasteretiti ovaj magistralni dio oko Neuma koji je danas formalno blokiran. Mi ćemo ubrzano graditi našu cestu od Stoca prema Neumu, tako da ćemo s te strane probleme riješiti, ali ovo govorim zato što ćemo, u dogovoru s Hrvatskom, Jadransko-jonski koridor na neki način trasirati kroz BiH, kroz Popovo polje nekih 70 kilometara, od granice s Crnom Gorom do Počitelja. I to bi bio taj jedan korektan dobrosusjedski, prijateljski odnos. Tako da bilo kakvo prizivanje nekih standarda i uvlačenje novih problema ne koristi. To su isti oni ljudi koji su pokušali osporiti ratificiranje sporazuma o granici s Crnom Gorom. Kako tamo nisu uspjeli, neće ni ovdje. Ja bih želio da se Pelješki most što prije gradi, jer će to i nama uveliko pomoći – naglašava Čović.
Proteklih dana pojavile su se informacije o navodnom zaokretu u njemačkoj politici prema BiH i favoriziranju koncepta građanske države u BiH. Osvrčući se na to Čović kaže da je nama već sudbina namijenila da svatko u BiH može kao dio bilo koje administracije iz svijeta, a posebno one koje su se vezale kao potpisnice Daytonskog sporazuma, slati poruke, utjecati na kvalitetu života ovdje, poticati nas na promjene, a da ni sami nemaju jasnog stava što zapravo žele.
-Zato i jesmo imali sve ove uspone i padove. Neke administracije su imale dominantan utjecaj pet-šest godina pa su se potpuno povlačile s ovog prostora i to rade naizmjenično vruće-hladno. I mi se time ne trebamo opteretiti. Postoje različite razine vlasti, kao i kod nas, u tim administracijama i pitanje je zna li centrala neke vlasti iz bilo koje od tih administracija uopće što radi neki njihov dužnosnik ovdje, jer su im prioritet neka druga područja. Tu mislim i na američku, njemačku, britansku, tursku, rusku i svaku drugu administraciju. I naravno, naše je da držimo dobre odnose s onima koji su ovdje, jer teško možemo dobaciti svojim stavom do ključnih ljudi koji upravljaju tim administracijama – kaže Čović.
Jedan od pravaca kojim nastoji ići u idućih osam mjeseci, koliko će predsjedati Predsjedništvom BiH, upravo je doći i do Washingtona, Moskve, Berlina i Pariza i na tome će se raditi kako bi se ta vrsta komunikacije uspostavila.
-Ja uopće ne nasjedam na ove spinove, tako ću ih nazvati, jer oni ništa drugo i nisu, da neka od administracija želi potpuno promijeniti koncept života u političkom, društvenom, organizacijskom smislu u BiH tako što će ovdje stvoriti neku unitarnu i građansku državu, a do jučer je želio nešto drugo. Mi imamo jasne okvire ovdje. Jedan je daytonski okvir, koji je potrošen ili ne, ali još uvijek je ovdje. Imamo s druge strane zaključke ili vrlo jasne rezolucije Europskog parlamenta koje govore o federalizmu i decentralizaciji BiH i treće imamo ono što je danas u BiH, što ne funkcionira i što treba promijeniti. Siguran sam da ćemo kad završimo izborni ciklus 2018. godine, odmah i prije uspostave vlasti, krenuti s tim popravkama uz pomoć prijatelja izvana. Uvjeren sam da postoji jedna blagonaklonost većine tih administracija prema BiH – ističe Čović.
Bez obzira što tko od njih misli, kaže, svi su nam blagonakloni i smatraju da treba ubrzati naš kandidacijski status u EU, jer taj naš kontakt s institucijama EU nešto znači i njima. Do nas je, dodaje, da napravimo neki iskorak i onda ćemo vidjeti da tamo imamo prave prijatelje.
-Na isti način mislim da nova američka administracija djeluje prema nama. Mnogi će se iznenaditi najesen kako će te velike administracije poslati poruke prema BiH. BiH je nedjeljiva i svi oni koji zazivaju raspad ove države neće biti u prilici to dočekati niti će ovdje biti neke agresivnosti u smislu sigurnosti ma koliko netko paraobavještajno i parasustavno djelovao ovdje. Mi se moramo izboriti da ovo profunkcionira. I to je moj zadatak u idućih 12 mjeseci. Ne smijemo si dozvoliti da kalkuliramo s predizbornom kampanjom koja traje 15 ili 16 mjeseci. To je porazno i za poziciju, ali i za opoziciju. Jer, to što će netko misliti da smo mi loši i da će sve ono dobro što smo mi uradili srušiti i da će njemu biti dobro nakon 2018. godine je glupa taktika – tvrdi Čović.
Podsjeća da mi zaostajemo vidno za Crnom Gorom koja je u NATO-u i koja je otvorila brojna poglavlja s EU. Srbija također ubrzano ide ka EU i dobit će odriješene ruke ka EU, što je, naglašava Čović, bitno znati.
-Koncepcija odnosa prema Srbiji i njemačke i američke i ruske i svih drugih administracija je podržati Srbiju na tom putu. Mi smo negdje između toga i bili bi politički glupi ne prihvatiti taj izazov. Ja sam uvjeren da smo ga prepoznali i bez obzira na ove sitne iskrice koje nam neki političari izvana šalju, uvjeren sam da imamo mnogo prijatelja koji nam žele pomoći, ali i mi nešto, barem ono osnovno što smo obećali, moramo uraditi. Ja kao optimističan čovjek prepoznajem što bismo sve mi u idućih 12 mjeseci dobroga mogli učiniti – zaključuje hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Fenu.
