U suorganizaciji Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskog instituta za povijest održan je 11. studenoga u Zagrebu znanstveni skup „Između komunističkoga ideala i zbilje (1937.-1990.)”.
Razlozi održavanja znanstvenog skupa su obilježavanje osamdeset godina od osnutka Komunističke partije Hrvatske, ali i nedavna 100. obljetnica Oktobarske revolucije. Tako su dotaknuti glavni politički, društveni, kulturni i ekonomski procesi u kojima su ustroj i djelovanje komunističke partije na području tadašnje Hrvatske sagledani u kontekstu djelovanja tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, navodeći da ovakva tema potvrđuje univerzalnost misije koju ima HKS, i zalaganje Odjela za povijest da u svom stručnom i znanstvenom radu istražuje teme koje su važne za našu povijest i društvenu situaciju, a koje su često marginalizirane. Zahvalio je Hrvatskom institutu za povijest i prof. dr. Jasni Turkalj za otvorenost i dugogodišnju suradnju s Odjelom za povijest.
Plenarno izlaganje održao je prof. dr. Ivo Banac o temi „Hrvatski komunisti u razdoblju Pučke fronte”. Dao je kronološki pregled razvoja KP partije, i kontekst nastanaka KP Hrvatske. U prvoj sekciji izlaganje „Marxove zablude i njegovo nasljeđe” održao je doc. dr. Stjepo Bartulica, koji se osvrnuo na ideale komunističkoga ekonomskog sustava te njihovu ostavštinu unutar današnjega hrvatskog društvena. Doc. dr. Tomislav Anić unutar teme „Socijalno ekonomske okolnosti osnutka KPH” naglasio je položaj i ulogu radničkog elementa, kao presudnog za rast i razvoj KPH, a dr. Stipe Kljaić u predavanju „Hrvatska inteligencija u žrvnju revolucionarnoga terora za Drugoga svjetskoga rata i poraća” govorio je o represiji koju su nad hrvatskim intelektualcima, osobito svećenicima, zbog njihovih raznih njima nesklonih ideala vršili komunisti.
Druga sekcija započela je predavanjem Petra Bagarića, prof., „Odnos Komunističke partije tj. Saveza komunista Hrvatske prema hrvatskim granicama 1945.-1956., koji se osvrnuo na ondašnje političke odluke i njihov utjecaj na stvaranje današnjih granica Republike Hrvatske. Uslijedilo je predavanje doc. dr. Martina Previšića „Komunistička partija Hrvatske i sukob Tito – Staljin”, koje se djelomično nadovezalo na plenarno izlaganje dr. Banca, govoreći o posljedicama navedenog sukoba na politički život KPH.
Izlaganjem „Hrvatski odjek mađarske revolucije u (partijski dirigiranom) zagrebačkom tisku i u medijima hrvatske emigracije” dr. Dinka Šokčevića otvorena je treća sekcija. Nakon kratkog pregleda događaja vezanih uz revoluciju u Mađarskoj 1956. godine, analizirana je interpretacija hrvatskih glasila o revoluciji. Izlaganje dr. Miroslava Akmadže „Operativne mjere komunističkih represivnih službi prema Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj od 1951. do 1965. Godine” fokusiralo se na mjere koje je poduzimala Partija pokušavajući smanjiti utjecaj Katoličke Crkve. Zaključno predavanje treće sekcije „Od establishmenta do disidentstva i natrag: burne godine Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske (1961. do 1971.)” održao je dr. Josip Mihaljević, istaknuvši osobito djelovanje Franje Tuđmana kao prvog predsjednika Instituta.
Posljednju sekciju otvorio je izv. prof. dr. Ivica Miškulin izlaganjem „Kako su hrvatski disidenti pridonijeli delegitimiranju Jugoslavije 1918.-1990.”, ukazujući na disidente kao važan element urušavanja komunističkog režima Jugoslavije. U sklopu izlaganja „SKJ – SKH i kraj ‘hrvatske šutnje'”, dr. Davora Marijana iznesen je detaljan prikaz načina na koji je funkcionirao Savez komunista Jugoslavije, unutar njega i Hrvatske, u posljednjim godinama postojanja same SFRJ. Zatvarajući četvrtu sekciju predavanjem „Partija na papiru: crtice o arhivskome gradivu KPH/SKH”, dr. Mario Stipančević obratio je pozornost na arhivsko gradivo nastalo za djelovanja KPH te razne aspekte pitanja dostupnosti tog gradiva.
Svaka od sekcija popraćena je iscrpnim diskusijama na teme izlaganja u kojima su se dodatno produbile spoznaje teme. U završnoj riječi rektor Tanjić istaknuo je važnost aktualiziranja zadane teme skupa, ali i sličnih tema, za razumijevanje različitih aspekta sveukupne hrvatske prošlosti.
